Aja Sofija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Povijest: popravljena poveznica, vodila je na jednog cara |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 9:
Prvu crkvu na tom mjestu, koju je započeo graditi car [[Konstantin Veliki]], bila je razrušena usred [[Nikina pobuna|Nikine pobune]] [[532.]], kada je Justinijan zamalo izgubio prijestolje. No on ju je odmah dao ponovno izgraditi. Ponovno je izgrađena za samo pet godina ([[537.]]) i odmah je dostigla svjetsku slavu. Gradili su je arhitekt [[Antemije iz Trala]] i matematičar [[Izidor iz Milet]]a.
Aja Sofija je prva kupola na pandantivima koja je bila izgrađena do tog razmjera pa je zato od velikog značenja za sve bizantske građevine, kao i kasnije one na zapadu. Crkva je bila krunidbena crkva bizantskih careva. Nakon [[Osmansko Carstvo|otomanske]] okupacije grada [[1453.]] crkva je pretvorena u džamiju, a izvana su dodana četiri [[minaret]]a. Pri osvajanju grada otomanski su vojnici u crkvi učinili pokolj građana koji su se onamo bili sklonili. Mozaici, koji su postojali u crkvi, prekriveni su vapnom. Aju Sofiju je [[1935]]. godine [[Kemal Atatürk|Mustafa Kemal
U crkvi je održano nekoliko koncila. Na galeriji i danas stoje Mramorna vrata kroz koja su smjeli ulaziti samo članovi Svetog sinoda.
| |||