Od davnina na ovim područjima živjeli su [[Mađari]],[[Hrvati]] i [[HrvatiSrbi]]. Vrlo je vjerojatno da je još dolaskom Slavena na ove prostore, te nakon podjele na etničke cjeline, populacija življa imala obilježja "hrvatske" ili "srpske" pripadnosti. Ti se uvjeti mijenjaju dolaskom Huna (Mađara) u Panonsku nizinu pa tako i na ove prostore južne Panonije. Sredinom XVII stoljeća na ove prostore doseljava srpsko stanovništvo seobom koju je vodio patrijarh Arsenije Čarnojević. Hrvatski živalj (Šokce) na ove prostore doseljava Marija Terezija u prvoj polovini XVIII stoljeća iz područja bosanske Posavine, Hercegovine, Dalmacije pa i sa dalmatinskih otoka. Kada je riječ o podrijetlu Hrvata katolika, ono je raznoliko, nakon [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] mnogi su doselili ovamo iz [[Hrvatsko Zagorje|Hrvatskog Zagorja]], [[Međimurje|Međimurja]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] i [[Dalmacija|Dalmacije]]. OsimNakon njihdrugog tusvjetskog surata također, se mijenja i obiteljietnička starosjediteljaslika -srpskog šokačkihživlja, Hrvatadoseljavanjem Srba s Banovine, Nijemacate Bosne i MađaraHercegovine. Također, tijekom XVIII stoljeća, poglavito u prvoj polovini, Marija Terezija doseljava na ove prostore njemačko stanovništvo pretežito iz Bavarske i gornje Austrije. Suština suživota na ovim prostorima utemeljena je na činjenici da su se na ovim prostorima stoljećima izmjenjivale dominacije različitih europskih (ali i neeuropskih) velesila, koje su držanjem stanovništva u potčinjenom položaju ostvarivale svoje, ekspanzionističke ciljeve.
