Božidar Adžija: razlika između inačica

Dodano 728 bajtova ,  prije 10 godina
bez sažetka
No edit summary
{| class="infobox" style="width:25em; font-size:88%; text-align:left;" cellspacing="2"
|-
| colspan="2" style="text-align:center; font-size:110%; background-color:#B0C4DE; color:#000000;"| '''Božidar Adžija'''
|-
| colspan="2" style="border-top: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}
|-
! Datum rođenja
| [[24. prosinca]] [[1890.]]
|-
! Mjesto rođenja
| [[Drniš]]
|-
! Datum smrti
| [[9. srpnja]] [[1941.]]
|-
! Mjesto smrti
| [[Zagreb]]
|-
! Zanimanje
| političar i publicist
|-
| colspan="2" style="border-top: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}
|-
! Član [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]]
| od [[1935.]]
|-
| colspan="2" style="border-top: 1px solid #DDDDDD;" {{!}}
|-
! Narodni heroj
| od [[26. srpnja]] [[1945.]]
|}
'''Božidar Adžija''' ([[Drniš]], [[24. prosinca]] [[1890]]. - [[Zagreb]], [[9. srpnja]] [[1941]].), [[Hrvatska|hrvatski]] političar i publicist.
 
== Životopis ==
Privučen Masarykom, studirao je u [[Prag]]u, gdje je doktorirao pravo. Nakon povratka iz rata u [[Drniš]]u je [[1918]]. izabran za člana Narodnog vijeća SHS-a. Bio je urednik lista ''Sloboda'' te povjerenik za socijalnu politiku ''Zemaljske vlade'', ali podnosi ostavku. Zapostavlja stranačku politiku i bavi se zaštitom, osiguranjem, obrazovanjem i sindikalnim organiziranjem radnika. Osnivač je ''Radničke čitaonice i biblioteke'' 1926/27. godine. Godine [[1935]]. pristupio je KP-u i postao predsjednik Stranke radnog naroda. Neovisno o političkim dužnostima i ideološkim razmiricama, uvijek je uz konkretna radnička prava, te pokretač niza aktivnosti zagrebačke ''Radničke komore'', jedan od prvih koji je upozoravao na fašističku opasnost, ostajući izvan ortodoksne komunističke ideologije. Autor je brojnih stručnih i popularnih studija i brošura iz filozofskog, političkog, ekonomskog, sociološkog i drugih područja. Uhićivao ga je i zatvarao jugoslavenski režim, a utamničili u Kerestincu i pogubili ustaše.
Privučen Masarykom, studirao je u [[Prag]]u, gdje je doktorirao pravo. Nakon povratka iz rata u [[Drniš]]u je [[1918]]. izabran za člana Narodnog vijeća SHS-a. Bio je urednik lista ''Sloboda'' te povjerenik za socijalnu politiku ''Zemaljske vlade'', ali podnosi ostavku. Zapostavlja stranačku politiku i bavi se zaštitom, osiguranjem, obrazovanjem i sindikalnim organiziranjem radnika. Osnivač je ''Radničke čitaonice i biblioteke'' 1926/27. godine.
 
Privučen Masarykom, studirao je u [[Prag]]u, gdje je doktorirao pravo. Nakon povratka iz rata u [[Drniš]]u je [[1918]]. izabran za člana Narodnog vijeća SHS-a. Bio je urednik lista ''Sloboda'' te povjerenik za socijalnu politiku ''Zemaljske vlade'', ali podnosi ostavku. Zapostavlja stranačku politiku i bavi se zaštitom, osiguranjem, obrazovanjem i sindikalnim organiziranjem radnika. Osnivač je ''Radničke čitaonice i biblioteke'' 1926/27. godine. Godine [[1935]]. pristupio je KP-u i postao predsjednik Stranke radnog naroda. Neovisno o političkim dužnostima i ideološkim razmiricama, uvijek je uz konkretna radnička prava, te pokretač niza aktivnosti zagrebačke ''Radničke komore'', jedan od prvih koji je upozoravao na fašističku opasnost, ostajući izvan ortodoksne komunističke ideologije. Autor je brojnih stručnih i popularnih studija i brošura iz filozofskog, političkog, ekonomskog, sociološkog i drugih područja. Uhićivao ga je i zatvarao jugoslavenski režim, a utamničili u Kerestincu i pogubili ustaše.
 
== Djela ==
804

uređivanja