Obnovljeni Život: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 17:
Izdaje ga zagrebački ''Filozofsko teološki institut Družbe Isusove'' s [[Filozofski fakultet Družbe Isusove|Filozofskog fakulteta Družbe Isusove]].
 
Izlazi od [[1919.]] godine. Prvotno je izlazio pod imenom ''Život'', koje je nosio do 1945., do završetka drugog svjetskog rata, nakon čega je prestao izlaziti. Prvo je izašao u [[Sarajevo|Sarajevu]], no izlaženje mu je slijedeće školske godine prebačeno u Zagreb. Utemeljio ga je uz svoju redovničku subraću [[Miroslav Vanino]], predavač na [[Vrhbosansko bogoslovno sjemenište|Vrhbosanskoj bogoslovnoj školi]], a u ime Katoličkog sjemeništa, budući da se tih godina hrvatsku mladež odgajalo u [[scijentizam|scijentističkom]] duhu koji je onda bio protuvjerski. Suradnike je molio neka pišu o temama kao što je biblijska [[kozmogonija]] u svjetlu znanosti, Svetom Pismu, [[antiklerikalizam|antiklerikalizmu]], [[transformizam|transformizmu]], položaju čovjeka u svemiru, odnosu prirodoznanstva i vjere. Pri tome je list zadržao [[apologetika|apologetski]] duh.
Izlazi od [[1919.]] godine. Prvo je izašao u [[Sarajevo|Sarajevu]], no izlaženje mu je odmah prebačeno u Zagreb. Prvotno je izlazio pod imenom ''Život'', koje je nosio do 1945., do završetka drugog svjetskog rata, nakon čega je prestao izlaziti.
 
Drugi urednik je bio Ante Alfirević. Njegovo shvaćanje [[apologija|apologije]] bilo je da list treba pisati i o pozitivnom prikazivanju katoličke istine i katoličkog života. List je uskoro dobio rubriku o hrvatskim knjigama u kojima su razvrstavane novoizdane knjige na dobre, dvojbene i loše te rubriku ''Fiat lux'' koja se je pokazala nositeljem apologetike u hrvatskom kulturnom i javnom životu.
Časopisu se obnovilo izlaženje [[1971.]] (v. [[hrvatsko proljeće]]), a list je dobio nešto promijenjeno ime - ''Obnovljeni život''.
 
Treći je urednik bio Karlo Grimm. Za njegova urednikovanja prevladale su psihološke, sociološke i filozofske teme i kritička pisanja o SSSR-u.
 
Četvrti je urednik bio Stjepan Poglajen. ''Život'' je nastavio u istom duhu, a bavio se više i socijalnim problemima "za izgradnju Krista u srcima, u domovima i u društvenom poretku Hrvatske". ''Život'' za njegova urednikovanja nije stajao postrani što se tiče komunizma i nacionalsocijalizma, nego se je osvrtao i na njih. Zbog teksta ''Dokumenti govore'', vlasti su zaplijenile br.9-10 od 1938. godine da se ne bi zamjerili [[Hitler]]u, jer su ga dokumenti koje je ''Život'' objavio kompromitirali.
 
Peti je urednik bio ''Ivan Kozelj'', s kojim je list ušao u ratne godine. Bivši je urednik Stjepan Poglajen morao pobjeći i živjeti skriveno, budući da se zamjerio Hitleru.
 
Šesti je urednik bio Franjo Krautzer s kojim se je dočekalo kraj rata i nove vlasti. 1945. s novim komunističkim vlastima dolazi obračun s Katoličkom Crkvom te list prestaje izlaziti. Bivši urednik Grimm je bio među onima koji su očekivali probleme od novog režima, koji se je tijekom rata, pred kraj i u poraću obračunao s brojnim klericima.
 
Časopisu se obnovilo izlaženje [[1971.]]. Uvodno surječje svega je bila liberalizacija režima 2. polovici 1960-ih nakon pada Rankovića, Koncilska reforma 1965., [[hrvatsko proljeće]]. List je dobio nešto promijenjeno ime - ''Obnovljeni život''. Od onda su ga uređivali Rudolf Koprek, Vatroslav Halambek, [[Tonči Trstenjak]] i Ivan Koprek.
 
List nastoji u svojim člancima neka se uspostavi dijalog filozofije i bogoslovlja s konkretnim stvarima i problemima današnjeg svijeta, stoga piše o [[obitelj]]skim problemima, tematici [[odgoj]]a, [[povijest]]i, [[etika|etici]], teološka motrišta na psihološka, medicinska i sociološka pitanja te [[vrjednovanje]] [[filozofija|filozofskih]] i [[znanost|znanstvenih]] sutava.
 
Među poznatim suradnicima je veliki hrvatski [[mariolog]] o. [[isusovac]] [[Ante Katalinić (mariolog)|Ante Katalinić]]., <ref>[http://www.ofm.hr/pokret_krunice/publikacije/velika_nada/11.htm Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda. Pokret krunice za obraćenje i mir] Smiljan-Dragan Kožul OFM: "Marija - velika nada Hrvata" Ante Katalinić</ref>, [[Stjepan Krizin Sakač]], [[Ivan Merz]], [[Lovre Katić]], [[Dušan Žanko]], [[Andrija Spiletak]], [[Franjo Šanc]], [[Vilim Keilbach]], [[Živan Bezić]], [[Vladimir Merčep]] i drugi.
 
== Izvor ==