Otvori glavni izbornik

Promjene

Obrisana 4 bajta ,  prije 7 godina
→‎Sonetne književne forme: {{Predložak:Izvor}} - uz poglavlje 'Sonetna glosa'. Jedini je izvor http://hrcak.srce.hr/file/11177; netipičan oblik soneta; bez primjera
 
== Sonetne književne forme ==
 
===Sonetni vijenac===
Soneti se mogu slagati u nizove i tada je riječ o sonetnom vijencu, koji se na talijanskom naziva još i ''corona di sonetti'' (hrv. ''krunica soneta''). Sastoji se od petnaest soneta, a posljednji se zove ''magistrale'' ili ''majstorski sonet''. Majstorski se sonet sastoji od početnih stihova preostalih četrnaest soneta.
 
Prva slova stihova u majstorskom sonetu, čitana odozgo prema dolje, često tvore [[akrostih]], koji obično kazuje ime osobe kojoj je sonetni vijenac posvećen.
 
Soneti se mogu slagati u nizove i tada je riječ o takozvanom sonetnom vijencu koji se u originalu nazivao još i ''corona dei sonetti'', ''catene ili ghiritanda di sonetti'' sto u prijevodu znaci ''krunica, niz ili vijenac soneta''. Sastoji se od petnaest soneta, a posljednji se zove '''''magistrale ili majstorski sonet'''''. Taj se majstorski sonet sastoji od početnih stihova preostalih četrnaest soneta. Prva slova stihova u majstorskom sonetu, čitana odozgo prema dolje, cesto tvore '''akrostih''', koji obično kazuje ime osobe kojoj je sonetni vijenac posvecen. Rime kod majstorskog soneta mogu, umjesto odozgo, započinjati odozdo, i to takatako što prvi od četrnaest soneta počinje posljednjim stihom majstorskog soneta, a završava pretposljednjim; drugi sonet započinje pretposljednjim stihom majstorskog soneta, a završava se trećim od kraja, itd. Stoga je važno da rima u majstorskom sonetu, u oba navedena slučaja bude alternirajuća, jer bi se inače u oktetima i sestetima soneta u vijencu pojavile iste rime, stošto bi proturječilo osnovnom zakonu soneta, (da su u ova dva dijela zastupljene različite rime).
 
===Sonetna glosa===
{{Predložak:Izvor}}
 
Sonetna glosa je vrlo je kompleksna, strogo određenadefinirana i zatvorena forma. Posebnom u odnosu na sonet čini je njezina specifična ciklička [[kompozicija (književnost)|kompozicija]]. Ona "glosira" jednu moto-pjesmu najčešće kroz broj stihova od jedan do četiri, ali ponekad i vise, i to u odgovarajućem broju strofa od četiri do deset stihova duljine. Posljednji je stih svake strofe jedan od stihova mota. Kao mota semoto u većini slučajeva prerađuje se neka poznata pjesma.
 
===Sonet s repom===
Sonet s repom (tal. ''sonetto caudato'') se od klasičnog se soneta razlikuje po tome što nakon dviju katrena i dviju tercina na kraju ima još jedan stih ili jednu ili više tercina. Rep (tal. ''coda'') se osobito udomaćio kod talijanskih [[renesansa|renesansnih]] pjesnika - sonet s repom oni su koristili kao polemički, satirički i humoristični[[humor]]istični oblik. Primjer u domaćojhrvatskoj književnosti je ''Seoska crkva'' [[Miroslav_Krleža|Miroslava Krleže]]:
 
Sonet s repom (''sonetto caudato'') se od klasičnog soneta razlikuje po tome što nakon dviju katrena i dviju tercina na kraju ima još jedan stih ili jednu ili više tercina. Rep (''coda'') se osobito udomaćio kod talijanskih renesansnih pjesnika - sonet s repom oni su koristili kao polemički, satirički i humoristični oblik. Primjer u domaćoj književnosti je Seoska crkva [[Miroslav_Krleža|Miroslava Krleže]]:
 
 
:Dvije stijene. Tri brida, okomita, vitka,<br />
:oko gromovoda iglat cvrkut laste;<br />
:obris tornja: slika smiona i vitka.<br />
 
 
:O, kako je boja zraka mirisna i žitka!<br />
:rastu magle olovne i tmaste,<br />
:grmljavine glas, u oblacima bitka.<br />
 
 
:Ljepote to su umornog užitka<br />
:i radosti plave, djetinjaste:<br />
:sumorno i nijemo sanjati u klupi,<br />
 
 
:u polutmini crkve. Odjeci prazni, tupi,<br />
:akustika groba: tu se slatko drijema.<br />
:Mrtvi sveci, trule knjige, boga nema.<br />
 
 
:Meket ovce iz crkvenog trijema.
141

uređivanje