HKPD Matija Gubec Tavankut: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 5:
Društvo je sudjelovalo i na prvoj [[Međunarodna smotra folklora|Međunarodnoj smotri folklora]] u [[Zagreb]]u [[1966]]. godine, na kojoj će kasnijih godina biti jedno od najzapaženijih kulturnih udruga. Društvo je svojim današnjim nazivom, djelovalo sve do 1956. godine kada, iz [[politika|političkih]] razloga, tadašnje vlasti zabranjuju upotrebu pridjeva hrvatsko u nazivu Društva. Kako bi opstali, članovi tadašnjeg Društva, pristaju promijeniti ovaj pridjev, a unutar Društva i dalje njeguju kulturu bačkih Hrvata Bunjevaca. Tako na Skupštini društva, održanoj [[17. ožujka]] [[1991]]. godine u Tavankutu, KUD "Matija Gubec" prvi u [[Vojvodina|Vojvodini]] i SR Jugoslaviji, vraća svoj prvobitni naziv i s velikim teretom i političkim progonima nastavlja svoj rad.
Od 26. do 30. srpnja 1971. je za potrebe snimanja televizijske serije [[Boltine zgode i nezgode]] je [[Hrvatska televizija|TV Zagreb]] u selu [[Tavankut]]u snimila folklorno-glazbeni dio<ref name="
Nakon vraćanja prvobitnog naziva Društvo, na poziv hrvatskih iseljenika, odlazi na gostovanje u Njemačku promovirajući tada sebe kao jedinu udrugu u Vojvodini s hrvatskim predznakom, te na način širenja kulture i potporu obnovljenoj hrvatskoj politici na ovim prostorima. Stoga možemo bez pretenzija istaći da je HKPD "Matija Gubec", pored Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, u to vrijeme bio vodeći stup nacionalnog prosperiteta na ovim prostorima.
Redak 11:
Danas Društvo broji oko 400 članova koji su aktivni u 6 postojećih odjela: folklorni, tamburaški, slamarski, dramski, literarno-novinarski i [[informatika|informatički]]. Osim ovoga, Tavankut je 2002. godine ponio titulu "najsela", koju dodjeljuje [[Hrvatska matica iseljenika]] naseljima izvan Republike Hrvatske, u kojoj se njeguje i doprinosi očuvanju [[hrvatska kultura|hrvatske kulture]] i tradicije. O tome da je Tavankut tijekom svoje povijesti bio i ostao posebice značajan, govore nam zapisi u "[[Subotička Danica|Subotičkoj Danici"]], objavljeni prigodom posvete Hrvatskog seljačkog prosvitnog doma u Tavankutu 1936. godine, koje je, pred oko 10.000 Hrvata, uveličao i dr. [[Vlatko Maček]], predsjednik tadašnjeg [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a. Tada je, između ostalog, zapisano i slijedeće: "Tavankut ko Tavankut, i ovoga puta je pokazao, da je kula Hrvatstva, i da u nacionalnoj stvari uvijek prednjači, te se i ovoga puta naša jedinstvenost pokazala, kao toliko puta prije."
Godine 1986. je Likovna sekcija ovod društva prerasla u [[Kolonija naive u tehnici slame|Koloniju naive u tehnici slame]]. Od 1992. je godine voditeljica Likovne sekcije slamarskog odjela HKPD Matija Gubec postala [[Jozefina Skenderović]]
8. prosinca 2011. godine su odlukom predsjednika Republike Hrvatske [[Ivo Josipović|Ive Josipovića]], a na inicijativu generalnog konzulata Republike Hrvatske iz Subotice i [[Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata|Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata]] [[HKUD Vladimir Nazor Sombor|HKUD Vladimir Nazor]] iz Sombora i HKPD Matija Gubec iz Tavankuta dobili priznanje [[Povelja Republike Hrvatske|Povelju Republike Hrvatske]].<ref>[http://www.radiosuboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=6721 Radio Subotica, program na hrvatskom jeziku] Uredništvo: Ivo Josipović odlučio «Povelju Republike Hrvatske» dodijeliti dvjema hrvatskim kulturnim udrugama iz Sombora i Tavankuta, 8. prosinca 2011.</ref>
== Poznati suradnici i članovi ==
Line 18 ⟶ 20:
* [[Ivan Balažević]]
* [[Matija Dulić]]
* [[Mirko Huska]]<ref name="
* [[Geza Kopunović]]<ref name="
== Izvori ==
|