Dimitrija Demeter: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.5.1) (robot Dodaje: el:Δημήτριος Δημητρίου |
izvori, djela |
||
Redak 1:
{{Književnik
|Ime = Dimitrija Demeter
|boja = #B0C4DE
|slika = Dimitrije Demeter.jpg
|veličina =
|opis slike =
|puno ime =
|rođenje = [[21. srpnja]] [[1811]].<br>[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|smrt = [[24. lipnja]] [[1872]].<br>[[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|nagrade =
|utjecao =
|utjecali =
|period = [[Romantizam]]
|djela =
|period pisanja =
|potpis =
|supruga =
|djeca =
}}
'''Dimitrija Demeter''' ([[Zagreb]], [[21. srpnja]] [[1811]]. - [[Zagreb]], [[24. lipnja]] [[1872]].), pjesnik, dramatičar, prevoditelj, publicist i [[Hrvatska|hrvatski]] književni i kazališni djelatnik
==Životopis==
Dimitrija Demeter rodio se u Zagrebu [[1811]]. godine. Potječe iz trgovačke obitelji [[Grci|grčkog]] podrijetla<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?ID=20012 Proleksis enciklopedija: Demeter, Dimitrija] Preuzeto 21. prosinca 2011.</ref><ref>[http://www.matica.hr/kolo/kolo2008_3.nsf/AllWebDocs/Hrvatsko_pjesnistvo_kroz_stoljeca Matica hrvatska: Kolo: Dušan Karpatský: Hrvatsko pjesništvo kroz stoljeća] Preuzeto 21. prosinca 2011.</ref> (neki izvori navode i [[Cincari|cincarsko]] i [[Vlasi|vlaško]] podrijetlo). Bio je pjesnik, pripovjedač i dramski pisac, a među kulturnim djelatnicima svojega vremena posebice je zaslužan za razvitak novijega hrvatskoga kazališta, kojem je od [[1840.]] pa do sredine šezdesetih godina XIX. stoljeća bio neprijepornim vođom. Studirao je filozofiju u [[Graz]]u, a medicinu u [[Beč]]u i [[Padova|Padovi]] gdje je i doktorirao radnjom o meningitisu [[1836.]] godine.<ref name="Frangeš">[http://dc314.4shared.com/doc/MBzp164R/preview.html Ivo Frangeš: ''Povijest hrvatske književnosti'': Ivo Frangeš, Ivan Martinčić, Nedjeljko Mihanović, Vesna Frangeš, Milorad Živančević: Leksikon pisaca: Dimitrija Demeter] Preuzeto 21. prosinca 2011.</ref> Za vrijeme studija bavio se književnim radom, a nakon povratka sa studija u domovinu priključuje se [[Ilirski pokret|ilirskom pokretu]]. Isprva je radio kao liječnik, a od [[1841.]] godine bavi se samo književnošću. U svojim dramskim tekstovima nastojao je spojiti tradiciju stare hrvatske knjiženosti s tendncijama u europskoj drami. Koristio se najčešće povijesnim temama da bi izrazio svoje domoljubne težnje i progovorio o aktualnim društvenim prilikama. Za vrijeme boravka u Beču Demeter je bio [[1850.]] sudionik i potpisnik [[Bečki književni dogovor|Bečkog književnog dogovora]], a kasnije tiskani rječnik smatrao se temeljem hrvatskog i srpskog književnojezičnog jedinstva.
Demeter je jedan od utemeljitelja [[Hrvatsko narodno kazalište|HNK-a]], na njegov poticaj [[Hrvatski sabor]] je utemeljio stalno kazalište, kojemu je bio upravitelj i dramaturg.<ref name="proleksis" /> Osim njegova književnog i kazališnog rada treba spomenuti da je [[1849.]] godine Demeter zamijenio [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]] u Beču u odboru za izradu rječnika pravnih i političkih naziva (''Juridisch-politische Terminologie''). Nakon revolucionarne [[1848.]] godine u skladu s načelom ravnopravnosti naroda i jezika, trebalo je prevesti popis njemačkih pravnih i političkih naziva na sve jezike Austrijskog carstva. Zbog sličnosti slavenskih jezika osnovana je zajednička komisija s posebnim sekcijama za pojedine jezike. Demeter je najviše doprinio za hrvatski jezik i pri završetku posla imenovan je glavnim urednikom hrvatskoga dijela toga rječnika. Rječnik je dovršen potkraj [[1849.]] godine. Najprije je tiskano njemačko-češko, njemačko-poljsko te njemačko-rutensko izdanje, a zajedničko njemačko-hrvatsko-srpsko-slovensko izdanje (''Juridisch-politische Terminologie für die slavischen Sprachen Oesterreichs. Deutsch-kroatische, serbische und slovenische Separat-Ausgabe'') tiskano je tek [[1853.]] godine. Bio je odbornik [[Matica hrvatska|Matice ilirske]].<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/knjigeMHdemeter Matica hrvatska: Dimitrija Demeter (1811-1872)] Preuzeto 21. prosinca 2011.</ref> Uređivao je almanah ''Iskra'', ''Südslavische Zeitung'', ''Danicu'', ''Narodne novine'', ''Hrvatski sokol''.<ref name="proleksis" />▼
Tako u svojoj najpoznatijoj drami ''Teuta'' (1844.), zagovara ideju o ilirskom podrijetlu južnih Slavena. Pisao je i pripovijetke, feljtone, književne i kazališne kritike, libreta za opere [[Vatroslav Lisinski|Vatroslava Lisinskog]] ''Ljubav i zloba'' i ''Porin'' te [[drama|drame]] ''Dramatička pokušenja I.'' (1834.) i ''Dramatička pokušenja II.'' (1844.), a iznimno je važna njegova uloga u organiziranju kulturnog života u [[Zagreb]]u i Hrvatskoj. Uređivao je almanah ''Iskra'', ''Südslavische Zeitung'', ''Danicu'', ''Narodne novine'', ''Hrvatski sokol''. ▼
Demeter umro je u Zagrebu [[24. lipnja]] [[1872.]] godine i pokopan je na pravoslavnom groblju na [[Pantovčak]]u a [[15. listopada]] [[1885.]] godine njegovi posmrtni ostatci prenešeni su u Arkadu na [[Mirogoj]]u.<ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=274 Mirogoj: Povijest: Početak gradnje arkada] Preuzeto 21. prosinca 2011.</ref>
Jedno od njegovih najpoznatijh ostvarenja je rano[[romantizam|romantička]] [[poema]] ''Grobničko polje'', nastala 1842. u povodu 600. obljetnice bitke na [[Grobničko polje|Grobničkom polju]], gdje su prema legendi Hrvati porazili [[Tatari|Tatare]] ([[Mongoli|Mongole]]). To djelo u svim elementima pokazuje da ga je pisao doista talentiran stvaratelj, iako mu je to bio literalni prvenac. ▼
Godine [[1906]]. utemeljena je ''[[nagrada "Dimitrije Demetar"|Demetrova nagrada za dramu]]''.
U njemu se isprepleću dva osnovna [[motiv]]a: motiv krajolika i motiv domoljublja. Isto tako po uzoru na [[Lord Byron|Byrona]] u Grobničkom polju pojavljuje se pojam svjetske boli. Demetar se koristi [[deseterac|desetercima]] i [[dvanaesterac|dvanaestercima]] kako bi izbjegao monotonu šablonu narodne pjesme, a ističući u prvi plan slikanje snažnih karaktera junaka i njihove strasti, on svojoj poemi umjesto narativne epske tendencije daje jaku dramatsku notu, posjećajući nas na Byronovo stvaralaštvo. ▼
==Književno stvaralaštvo==
Temeljna se vizija pjesnikova svodi na isticanje općeljudskog problema: borbe između dobra i zla, pri čemu dobro uvijek na kraju pobjeđuje, pa taj Demetrov spjev-poema u mnogočemu, i stihom i temom, najavljuje najznačajnije djelo toga književnog razdoblja, spjev ''Smrt Smail-Age Čengića'' od Ivana Mažuranića. Unutar poeme posebno mjesto zauzima Pjesma Hrvata, osmeračka budnica danas najpoznatija po svom početnom stihu "Prosto zrakom ptica leti". ▼
▲
===Grobničko polje===
▲Jedno od njegovih najpoznatijh ostvarenja je rano[[romantizam|romantička]] [[poema]] ''Grobničko polje'', nastala [[1842.]] godine u povodu 600. obljetnice bitke na [[Grobničko polje|Grobničkom polju]], gdje su prema legendi Hrvati porazili [[Tatari|Tatare]] ([[Mongoli|Mongole]]). To djelo u svim elementima pokazuje da ga je pisao doista talentiran stvaratelj, iako mu je to bio literalni
▲U njemu se isprepleću dva osnovna [[motiv]]a: motiv krajolika i motiv domoljublja. Isto tako po uzoru na [[Lord Byron|Byrona]] u Grobničkom polju pojavljuje se pojam svjetske boli.
▲Temeljna se vizija pjesnikova svodi na isticanje općeljudskog problema: borbe između dobra i zla, pri čemu dobro uvijek na kraju pobjeđuje, pa taj Demetrov spjev-poema u mnogočemu, i stihom i temom, najavljuje najznačajnije djelo toga književnog razdoblja, spjev ''Smrt Smail-Age Čengića'' od Ivana Mažuranića. Unutar poeme posebno mjesto zauzima ''Pjesma Hrvata'', osmeračka budnica danas najpoznatija po svom početnom stihu "Prosto zrakom ptica leti". Uglazbio ju je [[Vatroslav Lisinski]] i bila je iznimno popularna u razdoblju ilirizma.<ref name="proleksis" />
Pri pisanju ''Grobničkog polja'' koristio je sljedeće izvore:
* [[Ivan Tomašić]]:
* [[Antun Vramec]]:
* [[Pavao Ritter Vitezović]]:
* [[Andrija Kačić Miošić]]:
===Teuta===
U svojoj najpoznatijoj drami ''Teuta'' (1844.), zagovara ideju o ilirskom podrijetlu južnih Slavena. Teuta je drama o ilirskoj kraljici i tragičnoj neslozi u njezinoj zemlji zbog koje je propala i njezina država i sloboda naroda.<ref>[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/knjigeMHdramatickapokusenja Matica hrvatska: Knjige] Preuzeto 21. prosinca 2011.</ref>
==Djela==
▲Osim njegova književnog i kazališnog rada treba spomenuti da je 1849. Demeter zamijenio Ivana Mažuranića u Beču u odboru za izradu rječnika pravnih i političkih naziva (''Juridisch-politische Terminologie''). Nakon revolucionarne 1848. u skladu s načelom ravnopravnosti naroda i jezika, trebalo je prevesti popis njemačkih pravnih i političkih naziva na sve jezike Austrijskog carstva. Zbog sličnosti slavenskih jezika osnovana je zajednička komisija s posebnim sekcijama za pojedine jezike. Demeter je najviše doprinio za hrvatski jezik i pri završetku posla imenovan je glavnim urednikom hrvatskoga dijela toga rječnika. Rječnik je dovršen potkraj 1849. Najprije je tiskano njemačko-češko, njemačko-poljsko te njemačko-rutensko izdanje, a zajedničko njemačko-hrvatsko-srpsko-slovensko izdanje (''Juridisch-politische Terminologie für die slavischen Sprachen Oesterreichs. Deutsch-kroatische, serbische und slovenische Separat-Ausgabe'') tiskano je tek 1853. godine.
* ''Dramatička pokušenja'', I, Zagreb, 1838., II Beč, 1844.
* ''Grobničko polje'', Kolo, I, Zagreb, 1842.
* ''Ljubav i zloba: izvorna opera u dva čina / u muziku stavio Vatroslav Lisinski'', Zagreb, 1845.
* ''Otac i sin, Zagreb, 1882.
* ''Teuta: tragedija u pet čina ; Grobničko polje: pjesan / Dimitrija Demeter ; uvodom popratili Vlad. Mažuranić i Fr. Marković'', Zagreb, 1891.
* ''Porin: opera V. Lisinskoga / rieči od Dimitrije Demetra'', Zagreb, 1897.
* ''Porin: junačka opera u 5 činova / spjevao Dimitrije Demeter ; preradio Mirko Polić'', Osijek, 1921.
* ''Grčke lirske pjesme D. Demetra'', Građa za povijest književnosti hrvatske, knj. 28, Zagreb, 1962.
* ''Članci, Grobničko polje, Teuta'', PSHK, knj. 31, Zagreb, 1968.
* ''Izabrana djela / Dimitrija Demeter'', (priredio Nikola Batušić, prijevod pjesama s novogrčkog Šime Jurić), Zagreb, 1997.
* ''Izbor iz djela / Dimitrija Demeter'', (priredila Helena Peričić), Vinkovci, 1999 .
==Izvori==
{{izvori}}
{{Romantistički književnici}}
Line 47 ⟶ 70:
{{GLAVNIRASPORED:Demeter, Dimitrije}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatsko kazalište]]
| |||