Razlika između inačica stranice »Copán«

Dodan 3.881 bajt ,  prije 8 godina
bez sažetka
m
{{UNESCO-svjetska baština
'''Copán''' je drevni grad [[Maya]] u zapadnom [[Honduras]]u, departman Copán, iz vremena klasičnog perioda, poznat po stelama. U civilizaciji [[Maya]] Copan se izdizao kao [[kultura|kulturni]] centar. Natpisi na njegovim kamenim spomenicima ukazuju da su ondje održavane konferencije o [[matematika|matematici]] i [[kalendar|kalendaru]], a na keramici i na sitnim stvarima (npr. nakit) odražava se suradnja i utjecaj drugih središta i regija sa Copanom.
|ime mjesta = Drevni mayanski grad Copán
|slika = IMG 2314.JPG
|godina = [[1980.]] <small>(4. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iv, VI
|ugroženost = -
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/129
|država = {{ZD+X/H|HON}}
<br>
<center>{{Lokacijska karta|Honduras|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Copán|position=left
|lat_deg=14|lat_min=50|lat_sec=60|lat_dir=N
|lon_deg=89|lon_min=07|lon_sec=59.98|lon_dir=W
}}<small>Lokacija Copána u Hondurasu</small></center>
}}
'''Copán''' je bio veliki [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovski]] [[grad]] [[Maya]] iz vremena klasičnog razdoblja, poznat po originalnim [[stela]]ma; danas ruševine u zapadnom [[Honduras]]u, departman Copán.
 
U civilizaciji [[Maya]] Copan se izdizao kao [[kultura|kulturni]] centar. Natpisi na njegovim kamenim spomenicima ukazuju da su ondje održavane konferencije o [[matematika|matematici]] i [[kalendar|kalendaru]], a na keramici i sitnim stvarima (poput nakita) odražava se suradnja i utjecaj drugih središta i područja s Copanom. Zbog toga je Copán upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] još 1980. godine<ref>[http://www.papacweb.org/ Proyecto Arqueologico para la Planificacion de la Antigua Copan (PAPAC)], akademski projekt očuvanja i dokumentiranja lokaliteta {{es}} Preuzeto 24. prosinca 2011.</ref> jer "njegove ruševine utvrde i zapanjujući javni trgovi otkrivaju sva tri glavna stupnja razvoja grada prije nego je napušten u ranom 10. stoljeću".
Smješten na granici civilizacije Maya, Copan je nudio trgovačke putove za druge regije. Zbog toga je tu bilo moguće pronaći kakao, pamuk, perje egzotičnih ptica i mnoga druga bogatstva. [[politika|Politička]] udruživanja, vjenčanja među vrhovnim dinastijama pružila su stabilnost i mogućnost razvoja ne samo Copana, već i cijele regije. [[Grad]] je bio pod vlašću jedne dinastije koja je uvela [[pismo (grafija)|pismo]] i građenje monumentalnih građevina, koje su dekorirali složenom ikonografijom. [[mozaik|Mozaici]] na fasadama [[hram|hramova]] prikazuju bitke, ratove, smrt i kult predaka (pogotovo mrtvih vladara) što znači da su stanovnici Copana prinosili žrtve vladarima.
 
==Povijest==
Na jednom hramu sve su stepenice (63) posve prekrivene uklesanim [[hijeroglifi|hijeroglifima]] - koji vjerojatno govore o [[povijest|povijesti]] grada, a tu se nalazi i 38 stela od kojih se 14 najvećih nalazi na središnjem trgu. Visoke su 4 metra, a široke 1,5 metra.
 
Postoje dokazi da je ovo područje bilo naseljeno još u formativnom razdoblju srednjoameričkih kultura (2000. pr. Kr.-300.), no procvat doživljava od 300.-900. godine kada su nikli i drugi veliki mayanski gradovi kao što su: [[Palenque]], [[Tikal]], [[Calakmul]], [[Uxmal]] i dr.
Smješten na granici civilizacije Maya, Copan, kojeg su Maye zvali '''Oxwitik''' ([[mayan]] za ) je nudiobio trgovačkeraskršće putovetrgovačkih putova za drugedruga regijepodručja i kulture. Zbog toga je tu bilo moguće pronaći [[kakao]], [[pamuk]], perje egzotičnih ptica i mnoga druga bogatstva iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. [[politika|Politička]] udruživanja, vjenčanja među vrhovnim dinastijama pružila su stabilnost i mogućnost razvoja ne samo Copana, već i cijele regije. [[Grad]] je bio pod vlašću jedne dinastije koja je uvela [[pismo (grafija)|pismo]] i građenje monumentalnih građevina, koje su dekorirali složenom [[ikonografija|ikonografijom]]. [[mozaik|Mozaici]] na fasadama [[hram|hramova]] prikazuju bitke, ratove, smrt i kult predaka (pogotovo mrtvih vladara) što znači da su stanovnici Copana prinosili žrtve vladarima.
 
Građevine u Copanu su raspoređene po statusu građana. Vladari su sa svojom obitelji živjeli u centru u raskošnim palačama i imali su na raspolaganju mnoštvo soba, te sluge. Bogati trgovci i obrtnici živjeli su u kamenim kućama, dok su [[poljoprivreda|poljoprivrednici]] živjeli u predgrađu u drvenim kolibama. Prisutnost fragmenata školjaka, igala, raznog oruđa upućuje na mogućnost da se to društvo specijaliziralo u proizvodnji ornamenata iz školjki, u izrađivanju tekstila i kože, te košara od pruća. U rezidencijalnim građevinama ostalo je mnoštvo keramičkog posuđa, čaša, lonaca, te oruđe koje su koristili u pripravi hrane.
Stanovnici Copana nisu bili samo [[astronomija|astronomi]] i [[kiparstvo|kipari]]. Copanski astronomi izračunali su dotada najtočniji mayanski solarni kalendar. Na popločenom dvorištu igrali su igru loptom, a iz rezultata igre [[svećenik|svećenici]] bi čitali budućnost.
 
Građevine u Copanu su raspoređene po statusu građana. Vladari su sa svojom obitelji živjeli u centruraskošnim palačama u raskošnimcentru palačamagrada i imali su na raspolaganju mnoštvo soba, te sluge. Bogati trgovci i obrtnici živjeli su u kamenim kućama, dok su [[poljoprivreda|poljoprivrednici]] živjeli u predgrađu u drvenim kolibama. Prisutnost fragmenata školjaka, igala, raznog oruđa upućuje na mogućnost da se to društvo specijaliziralo u proizvodnji ornamenata iz školjki, u izrađivanju tekstila i kože, te košara od pruća. U rezidencijalnim građevinama ostalo je mnoštvo keramičkog posuđa, čaša, lonaca, te oruđe koje su koristili u pripravi hrane.
Grad se tokom stoljeća širio, pretpostavlja se da je u okolici Copana u 7. st. živjelo oko 27 500 stanovnika, pa se tako stvorio sustav koji je upravljao čitavom regijom. Napuštanje grada prouzrokovale su prirodne nepogode (suša, iscrpljenost tla, pomanjkanje divljači) - sve je učestalija neuhranjenost, bolesti, smrtnost djece bila je sve veća, pa se osiromašeno stanovništvo raselilo po regiji.
 
Grad se tokom stoljeća širio, te se pretpostavlja kako je u okolici Copana u 7. st. živjelo oko 27.500 stanovnika, te je Copan bio najveći i najutjecajniji grad južnog i istočnog područja kulture Maya.
 
Usiljedila je kriza nakon što je kralj grada [[Quiriguá]], bivšeg vazala, uhvatio i pogubio najmoćnijeg južnomayanskog kralja [[Uaxaclajuun Ub'aah K'awiil]]a 738. godine. Uslijedio je 17-godišnji građanski rat u kojemu je najviše stradao upravo Copan<ref>Simon Martin i Nikolai Grube, ''Chronicle of the Maya Kings and Queens: Deciphering the Dynasties of the Ancient Maya'' London and New York: Thames & Hudson, 2000., str. 203.-205. ISBN 0-500-05103-8</ref>. Napuštanje grada je nastavljeno zbo prirodnih nepogoda (suša, iscrpljenost tla, pomanjkanje divljači). Zbog sve učestalije neuhranjenosti, bolestiju i povećanja smrtnosti djece, osiromašeno stanovništvo se raselilo po regiji. Potpuno je napušten do 10. stoljeća.
 
Grad je 1570. godine pronašao [[Diego García de Palacio]], ali nisu istraživane sve do 19. stoljeća kada ga je iskapao [[John Lloyd Stephens]] (1839.-41.). Danas je arheološki lokalitet ugrožen erozijom rijeke, mikroflorom i okolnim naseljima čiji stanovnici prakticiraju poljoprivredu unutar granica lokaliteta<ref>Sharer, Robert J.; with Loa P. Traxler (2006). The Ancient Maya (6th (fully revised) ed.). Stanford, CA: Stanford University Press, str. 339. ISBN 0-8047-4817-9</ref>. Ovo područje je u zoni snažnog seizmičkog djelovanja, te je oštečeno u najmanje dva [[potres]]a.
 
==Odlike==
 
Središnji kompleks Copana, [[akropola]] s piramidama, terasama i hramovima, nalazi se iznad Obrednog trga koji je spojen sa impresivnim loptalištem za [[pok ta pok]], koje je opet spojeno drugim krajem s humkom na kojem se nalaze raskošno isklesana stubišta s [[monolit]]ima i [[oltar]]ima. Na jednom [[hram]]u sve su stepenice (njih 63) posve prekrivene uklesanim [[hijeroglifi|hijeroglifima]] (njih oko 1.800, što je najveći mayanski natpis), koji vjerojatno govore o [[povijest|povijesti]] grada, a tu se nalazi i 38 [[stela]] od kojih se 14 najvećih nalazi na središnjem trgu. Visoke su 4 metra, a široke 1,5 metra. Na njegovoj zapadnoj strani se nalaze figure [[jaguar]]a koje su izvorno bile [[inkrustacija|inkrustrirane]] crnim [[opsidijan]]om.
 
==Izvori==
{{izvori}}
* Barbara Fash, ''[http://www.hup.harvard.edu/catalog.php?recid=30793 Copan Sculpture Museum: Ancient Maya Artistry in Stucco and Stone]'', Peabody Museum Press, 2011. {{en icon}}
 
==Poveznice==
{{commonscat}}
* [[Pretkolumbovska umjetnost]]
* [[Palenque]] ([[Meksiko]])
* [[Calakmul]] (Meksiko)
 
==Vanjske poveznice==
 
* [http://www.pbs.org/wgbh/nova/maya/ "Lost King of the Maya"] PBSov dokumentarac {{en icon}}
* David Stuart, ''[http://www.peabody.harvard.edu/Copan/text.html Hieroglyphs and History at Copán]'', na stranicama muzeja Peabody {{en icon}}
 
{{coord|14|50|24|N|89|08|24|W|type:landmark|display=title}}
 
[[Kategorija:Mayanski arheološki lokaliteti]]
[[Kategorija:Honduras]]
[[Kategorija:Drevni gradovi Hondurasa]]
[[Kategorija: Svjetska baština u Americi]]
 
{{Link GA|de}}
 
[[ar:كوبان (مدينة أثرية)]]