Razlika između inačica stranice »Copán«

Dodano 935 bajtova ,  prije 8 godina
m
m
 
Grad je 1570. godine pronašao [[Diego García de Palacio]], ali nisu istraživane sve do 19. stoljeća kada ga je iskapao [[John Lloyd Stephens]] (1839.-41.). Danas je arheološki lokalitet ugrožen erozijom rijeke, mikroflorom i okolnim naseljima čiji stanovnici prakticiraju poljoprivredu unutar granica lokaliteta<ref>Sharer, Robert J.; with Loa P. Traxler (2006). The Ancient Maya (6th (fully revised) ed.). Stanford, CA: Stanford University Press, str. 339. ISBN 0-8047-4817-9</ref>. Ovo područje je u zoni snažnog seizmičkog djelovanja, te je oštečeno u najmanje dva [[potres]]a.
 
=== Popis vladara Copána===
 
{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
1. [[K'inich Yax K'uk' Mo']] (nadimak: "Veliko sunce Prvi Quetzal [[Ara]]"), 426. - 437.<br>
2. K'inich Popol Hol ("Veliko sunce"), oko 437. <br>
3. nepoznato ime, oko 455. <br>
4. Ku Ix ili K'altuun Hix, oko 465. <br>
5. nepoznato ime, oko 476. <br>
6. Muyal Jol, oko 485. <br>
7. B'alam Nehn ("Zrcalo jaguara"), 504.-44.<br>
8. Wil Ohl K'inich ("Glava na zemlji"), 532.-51. <br>
9. Sak-Lu ("Glava na zemlji"), 551.-53. <br>
||
10. Tzi-B'alam ("Mjesečev jauar"), 553.-78.<br>
11. K'ak' Chan Yopaat ("Dimna zmija"), 578.-628.<br>
12. Chan Imix K'awiil ("Dimni jaguar"), 628.-95. <br>
13. [[Uaxaclajuun Ub'aah K'awiil]] ("18. Kunića"), 695.-738.<br>
14. K'ak' Joplaj Chan K'awiil ("Dimni majmun"), 738.-49.<br>
15. K'ak' Yipyaj Chan K'awiil ("Dimna školjka"), 749.-63. <br>
16. [[Yax Pasaj Chan Yopaat]] ili Yax Pac, 763.-oko 810.<br>
17. Ukit Took, oko 822.
|}
 
==Odlike==
[[Datoteka:CPN Rosalila 01.jpg|mini|240px|<center>Obnovljeni hram Rosalila u Muzeju Copana]]
Središnji kompleks Copana, [[akropola]] s piramidama, terasama i hramovima (promjera 600x300600 x 300 m), nalazi se iznad Obrednog trga koji je spojen sa impresivnim loptalištem za [[Srednjoamerička igra loptom|srednjoameričku igru loptom]], koje je opet spojeno drugim krajem s humkom na kojem se nalaze raskošno isklesana stubišta s [[monolit]]ima i [[oltar]]ima. Na jednom [[hram]]u sve su stepenice (njih 63) posve prekrivene uklesanim [[hijeroglifi|hijeroglifima]] (njih oko 1.800, što je najveći mayanski natpis), koji vjerojatno govore o [[povijest|povijesti]] grada, a tu se nalazi i 38 [[stela]] od kojih se 14 najvećih nalazi na središnjem trgu. Visoke su 4 metra, a široke 1,5 metra. Na njegovoj zapadnoj strani se nalaze figure [[jaguar]]a koje su izvorno bile [[inkrustacija|inkrustrirane]] crnim [[opsidijan]]om.
 
<gallery>