Gradec (Zagreb): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Coord |
dopuna |
||
Redak 5:
Godine [[1242.]] je [[Bela IV.]] izdao [[Zlatna bula Bele IV.|Zlatnu bulu]] kojom grad proglašava "''slobodnim i kraljevskim gradom na brdu Gradecu zagrebačkom''". Od [[1242.]] do [[1266.]] je grad utvrđen bedemima i kulama, i njegov oblik se do danas vrlo malo izmjenio.
Grad je imao
* Mesnička i Veća mesničkaa (na zapadu)
* Nova (kasnije Opatička, na sjeveru)
*
*
Veća vrata (Kamenita, Nova i Mesnička) bile su velike četverokutne kule ispod kojih se ulazilo u grad. Manja su bila jednostavnija i kroz njih su mogli proći samo pješaci. Ključeve vrata čuvali su građani koji su stanovali u njihovoj blizini. Prije zatvaranja vrata zvonilo bi četvrt sata u tornju zvoniku gradske vijećnice zvono lotrščak, opominjući građane koji su se zadržali negdje izvan zidina da se odmah vrate svojim kućama. Od svih vrata jedino su [[Kamenita vrata|Kamenita]] sačuvana do danas.
Središte Gradeca je Markov trg, na kojem se nalazi [[Crkva sv. Marka]], te sjedište [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] i [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]].
Manji broj ulica je imao imena: Srednja (danas Ćirilometodska), Blatna (Demetrova), Mesarska (Matoševa), Duga (Radićeva), Popovska (dio Opatičke).
Izvan gradskih zidina, ali tik do njih sagrađena je 1247. velika utvrdna kula Popov toranj. Sagradili su je kaptolski kanonici da u nju sklone sebe i svoje drgocjenosti u slučaju napada neprijatelja.
Gradec je spojen s Kaptolom [[7. rujna]] [[1850.]], čime započinje suvremeno doba uprave u Zagrebu.
| |||