Kamenita vrata: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Coord
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Kamenita vrata W.jpg|mini|180px|Kamenita vrata - zapadni portal]]
[[Datoteka:Kamenita vrata N.jpg|mini|180px|Kamenita vrata - sjeverni portal]]
'''Kamenita vrata''' su jedan od najbolje očuvanih spomenika starog [[Zagreb]]a. Riječ je o zgradi oblikovanoj poput pravokutne kule s kolnim prolazom. Dio su obrambenog sustava zagrebačkog [[Gradec (Zagreb)|Gradeca]] i jedina su od vrata koja postoje još i danas. SvojSagrađena su u 13. stoljeću a svoj današnji oblik dobila su [[1760.]] godine. U prolazu vrata smještena je kapela sa slikom [[Majka Božja od Kamenitih vrata|Majke Božje od Kamenitih vrata]], zaštitnice grada, prema kipu koji je neokrnjen preživio veliki požar u 18. stoljeću. Pored barokne ograde oltara iz 18. st. sačuvan je tipični srednjevjekovni dućan, ''pod boltom''. Vrata kroz koja se ulazilo u dućan nalazila su se ispod jedne polovice kamenog luka. Drugo krilo luka je bilo podzidano i uređeno kao izlog.<ref> Franjo Buntak, Povijest Zagreba, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1996., ISBN 953-6014-31-9</ref>
 
Kamenita vrata, jedan od simbola grada, spašena su od rušenja zalaganjem [[Družba "Braća hrvatskog zmaja"|Družbe "Braće hrvatskog zmaja"]], a danas se u povijesnoj dvorani na katu nalazi njihovo sjedište.
Redak 7:
Kamenita vrata ovjekovječena su u [[August Šenoa|Šenoinu]] romanu [[Zlatarovo zlato]] (1871.), o zagrebačkom zlataru Krupiću i njegovoj kćeri koji su živjeli u Kamenitoj ulici. Mjesto je radnje ovoga povijesnoga romana obilježeno ženskim kipom „Zlatarovo zlato“, smještenim u niši na zapadnom pročelju. Kip je djelo modernog kipara [[Ivo Kerdić|Ive Kerdića]] ([[1881.]] – [[1953.]]).
 
== Izvori ==
<references/>
<gallery>
Slika:Dora Krupićeva Kamenita vrata.JPG|Kip Dore Krupićeve