Razlika između inačica stranice »Goriška«

Dodano 89 bajtova ,  prije 9 godina
bez sažetka
m (robot Dodaje: da:Gorizia)
 
==Povijest==
Prvi [[grof]] Gorice, Meinhard I., spominje se već [[1127]]., no grofovija je kroz sljedeća stoljeća vrlo često mijenjala granice, na što su utjecale borbe s [[Akvilejski patrijarhat|Akvilejskim patrijarhatom]] i okolnim zemljama, kao i podjela teritorija oko dva središta, onog oko gornjeg toka [[Drava|Drave]], te onog oko same Gorice. Na vrhuncu svoje moći grofovija je bila sredinom [[13. stoljeće|13. stoljeća]], kad joj je pripojen [[Tirol]]. Po ubojstvu grofa Henrika III. ([[1323]].) njezina je snaga počela slabiti te je sve više potpadala pod utjecaj snažnih susjeda, [[Mleci|Mletaka]] i [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]].
 
[[Datoteka:Wappen Gefürstete Grafschaft Görz & Gradisca.png|mini|desno|Grb Kneževske grofovije GoricaGorice i GradiščeGradiške]]
[[1500]]. umire posljednji grof Gorice, Leonhard, a zemlju nasljeđuje [[Austrija|austrijski]] [[nadvojvoda]] [[Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva|Maksimilijan]]. Do [[1747]]. Gorica je bila grofovija [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] kojom je vladao austrijski nadvojvoda kao jednom od svojih [[nasljedne zemlje|nasljednih zemalja]]. Grofovijom je upravljao kapetan, a njezino područje obuhvaćalo je dolinu gornjeg toka [[Soča|Soče]] sve do [[Akvileja|Akvileje]], područje [[Krmin]]a i [[Devin]]a, kao i bivšu mlečanskumletačku utvrdu [[Gradisca d'Isonzo|Gradišče]] (tal. Gradisca]]). Od [[1508]]. do [[1509]]. zauzeli su je Mlečani, a [[1511]]. [[Habsburzi]] su iz nje izdvojili grofoviju GradiščeGradišku. [[1747]]. ove dvije grofovije stopljeneujedinjene su ponovno u jednu pod nazivom Grofovija Gorica i GradiščeGradiška.
 
U vrijeme [[napoleonski ratovi|napoleonskih ratova]], grofovija je pripala [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]], a po obnovi [[Habsburška Monarhija|Austrijskog Carstva]] bila je dijelom Ilirskoga Kraljevstva Ilirije do [[1849]]. kad je pripala [[Austrijskom primorju]], zajedno s [[Trst|Trstom]]om i [[Istra|Istrom]]. Od [[18911861]]. ovaj se kraj naziva ''Kneževska grofovija Gorica i GradiščeGradiška'', te je jedna od austrijskih [[krunska zemlja|krunskih zemalja]].
 
Raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], grofovija je ukinuta, a njezino je područje postalo dijelom provincije [[Furlanija|Furlanije]], s glavnim gradom u [[Udine|Udinama]]. [[1927]]. ustanovljena je provincija Gorizia, a u isto vrijeme počinje i snažna [[talijanizacija]] pod [[fašizam|fašističkom]] vlašću. Prisilno su mijenjana prezimena ljudi, imena naselja, zabranjena je uporaba svih jezika osim talijanskoga.
 
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] istočni dijelovi nekadašnje grofovije pripali su [[Slovenija|Sloveniji]] unutar [[SFRJ]], te i danas čine dio [[Primorska|Primorske]].
 
==Kultura==
Grofovija Gorice i GradiščaGradiške bila je multikulturalno područje u kojem su [[Slaveni|slavenski]], [[Germani|germanski]] i [[Latini|latinski]] stanovnici živjeli izmiješani, a uprava je poštovala prava manjina. Nije neobično da ljudi toga područja govore tri jezika.
 
===Furlanski jezik===
Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] Gorica je bila važno i živo središte [[Furlanski jezik|furlanskoga jezika]], te su svoja ponovljena izdanja doživjele mnoge stare knjige, nova su djela objavljivana, zahvaljujući i činjenici da je i [[plemstvo]] rabilo taj jezik, za razliku od Udina gdje se radije služilo [[Venetski jezik|venetskim jezikom]]. Gorički oblik toga jezika bio je uvijek obilježen utjecajima talijanskoga i njemačkoga jezika, te ga znanstvenici drže manje čistom varijantom, a sama Gorica nikad nije u potpunosti smatrana dijelom furlanskoga govornog područja. Još i danas se na području nekadašnje grofovije govori ovim jezikom.
 
Za furlanski jezik bitna je i činjenica da je u Grofoviji Gorica i Gradiška proveden jedini [[popis stanovništva]] u kojem je zabilježen i broj govornika toga jezika. Tako je prema popisu iz [[1857]]. u grofoviji bilo 48.841 [[Furlanci|FurlanacFurlanaca]], 130.748 [[Slovenci|Slovenaca]], 15.134 [[Talijani|Talijana]] i 2.150 [[Nijemci|Nijemaca]]. Sljedeći popis proveden [[1921]]., ubrzo nakon pripojenja Italiji, pokazao je sličneslično odnosestanje.
 
==Površina i stanovništvo==
Anonimni suradnik