Portret: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
grupni portret i povijest portreta |
|||
Redak 21:
==Razvoj portreta==
[[Datoteka:BustOfPrinceAnkhhaf-Front MuseumOfFineArtsBoston.png|mini|lijevo|<center>Poprsje vezira Ankh Hafa iz Gize (2520. pr. Kr.), Muzej umjetnosti, [[Boston]]]]
Jerihonske lubanje iz oko 7000. pr. Kr. su ljudske lubanje precizno modelirane obojenim gipsom, s finim prijelazima između ravnih površina i izbočina, te s morskim školjkama umjesto očiju. Te misteriozne neolitičke glave jasno najavljuju umjetnost Mezopotamije i prvi su glasnici portretiranja kao zasebne pojave, neprestano prisutne do propasti Rimskog Carstva.
Redak 29:
Otac kao glava obitelji (''Pater Familias'') je u [[Stari Rim|Starom Rimu]] imao toliku važnost da se nakon njegove smrti izrađivala voštana maska pokojnika koja se čuvala na posebnom mjestu ili u svetištu. Iz toga su u [[starorimska umjetnost|starorimskoj umjetnosti]] nastali patrijarhalni portreti u kojima su potomci isticali svoju karakternu sličnost sa svojim slavnim i mudrim precima. Ipak najviše je portreta rimskih careva koji variraju od idealiziranih božanstava ([[August]]), karakternih skromnih prikaza ([[Vespazijan]]) do kršćanske idealizacije ([[Konstantin Veliki]]).
Od [[ranokrščćanstvo|kasnoantičkog razdoblja rimske umjetnosti]], preko cijelog [[srednji vijek|srednjovjekovlja]], pa sve do [[rana renesansa|rane renesanse]], portret je bio zanemarivan kao izraz samoljublja koji je u suprotnosti s kršćanskim načelima. U ranoj renesansi pojavljuje se tip portreta slikanog u najstrožem [[profil]]u. To odgovara plošnosti svojstvenoj za to razdoblje, ali omogućuje i detaljan opis lica ako nam je stalo do što vjerodostojnijeg prikaza portretirane osobe. Da je ljudima renesanse više stalo do istine nego do ljepote uvjerljivo pokazuje portret Federigoa Montefeltra, vojvode od [[Urbino|Urbina]], koji je simetričan s portretom njegove supruge, Beatrice d'Este.
U [[visoka renesansa|visokoj renesansi]] slikar u portretima ne opisuje samo lice, nego pokušava prikazati i narav portretirane osobe. Najglasovitiji renesansni portret, a možda i najpoznatija slika na svijetu općenito, [[Leonardo]]va je ''[[Mona Lisa]]''.
U [[barokno slikarstvo|baroknom slikarstvu]] se portret osamostaljuje kao važna slikarske teme, a neki slikari se opredjeljuju i specijaliziraju za pojedine vrste portreta. Tako je Talijan [[Caravaggio]] unio krajnji [[realizam]] u slikarstvo, te njegove likove na slikama ocrtava neobično svjetlo i tama intimne sjene u koju su uronjene, dok je Nizozemac [[Frans Hals]] hvatao ljudske emocije lepršavim potezima kista.
Za engleske [[rokoko]] slikare portretiranje je bilo jedini stalni izvor prihoda. [[Thomas Gainsborough]] započeo je slikajući krajolike, a završio kao omiljeni portretist visokog engleskog društva. Njegovi rani portreti kao što je ''Robert Andreus i njegova žena'' (1750.) posjeduju lirsku privlačnost, dok rajolik posjeduje gostoljubljivu osunčanost iz koje će se razviti osjećaj za prirodu, koji će postati osnova engleskom pejzažnom slikarstvu 19. stoljeća.
U [[Neoklasicizam|neoklasicističkom]] slikarstvu klasičnim antičkim korijenima je najbliži bio [[Francuzi|Francuz]] [[Jacques Louis David]] (1748.-1825.) čiji su likovi su čvrsti i nepomični kao kipovi, ali s realizamom detalja koji nisu postojali u [[Renesansa|renesansi]]. Njegov ''[[Mrtvi Marat]]'', platno posvećeno heroju mučeniku, predstavlja povijesnu činjenicu na vjerski način i priziva [[Caravaggio]]vsku tradiciju religijskog slikarstva.
<gallery>
Datoteka:Nefertiti berlin.jpg|<center>Bista kraljice [[Nefertiti]] iz razdoblja Amarne, 1349.-1336. pr. Kr., [[Muzejski otok]] u [[Berlin]]u
Slika:Ghiberti.png|<center>[[Lorenzo Ghiberti]], ''Autoportret na [[Rajska vrata|Rajskim vratima]]'' [[Firentinska katedrala|firentinske krstionice]], 1425.-42.
Slika:Van Eyck - Arnolfini Portrait.jpg|<center>[[Jan van Eyck]], ''[[Portret Arnolfinijevih]]'', 1434., [[uljene boje]] na dasci, 82,2 x 60 cm, Državna galerija, [[London]]
Datoteka:Piero della Francesca 044.jpg|<center>[[Piero della Francesca]], ''Portreti Battiste Sforza i Federica da Montefeltra'' iz 1475. god., [[tempera]] na dasci, svaka 47 x 33 cm, Galerija [[Uffizi]], [[Firenca]]
Datoteka:The_Nightwatch_by_Rembrandt.jpg|<center>[[Rembrandt van Rijn]], ''[[Noćna straža]]'' ili ''[[Vojna družba kapetana Fransa Banninga Cocqa]]'', 1642., ulje na platnu, 363 × 437 cm, [[Rijksmuseum]], [[Amsterdam]]
Datoteka:Las_Meninas,_by_Diego_Velázquez,_from_Prado_in_Google_Earth.jpg|<center>[[Diego Velazquez]], ''[[Las Meninas]]'' (Autoportret s kraljevskom obitelji), [[1656.]]-[[1657.]], ulje na platnu, 318 × 276 cm, Muzej [[Prado]], [[Madrid]]
Datoteka:Jan Vermeer van Delft 007.jpg|<center>[[Johannes Vermeer]], ''[[Djevojka s bisernom naušnicom]]'', znana i kao "Mona Lisa sjevera", 1665., [[Mauritshuis]], [[Den Haag]]
Datoteka:Death of Marat by David.jpg|<center>[[Jacques Louis David]], ''[[Mrtvi Marat]]'', [[1793.]], ulje na platnu, 162 x 128 cm, Kraljevski muzej u [[Bruxelles]]u
Datoteka:Karas-Rimljanka s lutnjom.jpg|<center>[[Vjekoslav Karas]], ''Rimljanka s lutnjom''
</gallery>
===Moderni portet===
==Vanjske poveznice==
| |||