Portret: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 19:
'''Grupni portret''' je portret međusobno povezane skupine osoba, primjerice pripadnika obitelji, ceha ili dobrotvorne ustanove, te donatore (tzv. votivna slika). U 16. i 17. stoljeću u Nizozemskoj, grupni je portret bio vrlo popularan i tada su se javile slike koje prikazuju vladare (tzv. ''regentska slika''), upravitelje karitativnih udruga, sat anatomije ili streljačke družine (tzv. ''streljačka slika'', kao što je npr. ''[[Noćna straža]]'').
==Razvoj portreta==▼
[[Datoteka:BustOfPrinceAnkhhaf-Front MuseumOfFineArtsBoston.png|mini|lijevo|<center>Poprsje vezira Ankh Hafa iz Gize (2520. pr. Kr.), Muzej umjetnosti, [[Boston]]]]
[[Datoteka:The_Nightwatch_by_Rembrandt.jpg|mini|lijevo|<center>[[Rembrandt van Rijn]], ''[[Noćna straža]]'' ili ''[[Vojna družba kapetana Fransa Banninga Cocqa]]'', 1642., ulje na platnu, 363 × 437 cm, [[Rijksmuseum]], [[Amsterdam]]]]▼
▲==Razvoj portreta==
Jerihonske lubanje iz oko 7000. pr. Kr. su ljudske lubanje precizno modelirane obojenim gipsom, s finim prijelazima između ravnih površina i izbočina, te s morskim školjkama umjesto očiju. Te misteriozne neolitičke glave jasno najavljuju umjetnost Mezopotamije i prvi su glasnici portretiranja kao zasebne pojave, neprestano prisutne do propasti Rimskog Carstva.
Line 30 ⟶ 31:
Otac kao glava obitelji (''Pater Familias'') je u [[Stari Rim|Starom Rimu]] imao toliku važnost da se nakon njegove smrti izrađivala voštana maska pokojnika koja se čuvala na posebnom mjestu ili u svetištu. Iz toga su u [[starorimska umjetnost|starorimskoj umjetnosti]] nastali patrijarhalni portreti u kojima su potomci isticali svoju karakternu sličnost sa svojim slavnim i mudrim precima. Ipak najviše je portreta rimskih careva koji variraju od idealiziranih božanstava ([[August]]), karakternih skromnih prikaza ([[Vespazijan]]) do kršćanske idealizacije ([[Konstantin Veliki]]).
Od [[
U [[visoka renesansa|visokoj renesansi]] slikar u portretima ne opisuje samo lice, nego pokušava prikazati i narav portretirane osobe. Najglasovitiji renesansni portret, a možda i najpoznatija slika na svijetu općenito, [[Leonardo]]va je ''[[Mona Lisa]]''.
Line 45 ⟶ 46:
Slika:Van Eyck - Arnolfini Portrait.jpg|<center>[[Jan van Eyck]], ''[[Portret Arnolfinijevih]]'', 1434., [[uljene boje]] na dasci, 82,2 x 60 cm, Državna galerija, [[London]]
Datoteka:Piero della Francesca 044.jpg|<center>[[Piero della Francesca]], ''Portreti Battiste Sforza i Federica da Montefeltra'' iz 1475. god., [[tempera]] na dasci, svaka 47 x 33 cm, Galerija [[Uffizi]], [[Firenca]]
▲Datoteka:The_Nightwatch_by_Rembrandt.jpg|<center>[[Rembrandt van Rijn]], ''[[Noćna straža]]'' ili ''[[Vojna družba kapetana Fransa Banninga Cocqa]]'', 1642., ulje na platnu, 363 × 437 cm, [[Rijksmuseum]], [[Amsterdam]]
Datoteka:Las_Meninas,_by_Diego_Velázquez,_from_Prado_in_Google_Earth.jpg|<center>[[Diego Velazquez]], ''[[Las Meninas]]'' (Autoportret s kraljevskom obitelji), [[1656.]]-[[1657.]], ulje na platnu, 318 × 276 cm, Muzej [[Prado]], [[Madrid]]
Datoteka:Jan Vermeer van Delft 007.jpg|<center>[[Johannes Vermeer]], ''[[Djevojka s bisernom naušnicom]]'', znana i kao "Mona Lisa sjevera", 1665., [[Mauritshuis]], [[Den Haag]]
|