Pruska: razlika između inačica

U 18. stoljeću, ime ''Pruska'' se postupno počinje koristiti kao naziv za sve zemlje pod vlašću dinastije [[Hohenzollern]]a, uključujući i teritorij unutar granica [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Nakon [[1866.]]. Kraljevina Pruska se anektiranjem susjednih državica proširila na gotovo cijelu sjevernu Njemačku te je površinski zauzimala oko dvije trećine tadašnjeg Carstva. TokomTijekom vremena pruski glavni gradovi bili su [[Königsberg]], [[Potsdam]] i [[Berlin]].

Moć i ugled Pruske su znatno porasli tijekom 18. stoljeća, za vladavine [[Fridrik II. Veliki|Fridrika II. Velikog]] ([[1740]]. – [[1786]].). Tada se uzdigla kao druga njemačka država po moći (odmah iza [[Habsburška Monarhija|Austrije]]) i kao peta velika sila Europe. U 19. stoljeću, pod vodstvom kancelara [[Otto von Bismarck|Otta von Bismarcka]], Pruska se našla kao predvodnica malonjemačkog plana ujedinjenja i temelj novonastalog [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]].

Pruske nacionalne boje su crna i bijela, a potječu od odijela [[Vitez (titula)|vitez]]ova Njemačkog reda koji su na bijelim ogrtačima imali crne križeve. U kombinaciji s crvenom i bijelom (bojama [[Hanza|hanzeatskih]] gradova Bremena[[Bremen]]a, Hamburga[[Hamburg]]a i Lübecka[[Lübeck]]a) [[1867]]. nastala je crno-bijelo-crvena trgovačka zastava [[Sjevernonjemački savez|Sjevernonjemačkog saveza]] koja je [[1871]]. postala [[Zastava Njemačke|zastava Njemačkog Carstva]] (crvena je tada intepretirana kao carska boja). Pruski nacionalni moto od vremena [[Reformacija|reformacije]] bio je "Suum cuique." (njem. "Jedem das Seine", hrv. "Svakome svoje").