Inačica od 28. prosinca 2011. u 06:28 uredi Luckas-bot (razgovor \| doprinosi) 134.728 edits m r2.7.1) (robot Dodaje: ta:குகை ← Starija izmjena		Inačica od 5. siječnja 2012. u 21:04 uredi ukloni ovu izmjenu Vhorvat (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 6.681 edit Slika, poveznice Novija izmjena →
Redak 1: [[~~Datoteka~~Slika:Baraceve.jpg\|mini\|desno\|250px\|[[Baraćeve špilje]].]] '''Špilje''' i [[jame]] su prirodne podzemne šupljine u Zemljinoj kori. U [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] prevladavaju špilje i jame oblikovane u [[krš]]kom [[reljef]]u u naslagama [[vapnenac\|vapnenca]] i [[dolomit]]a. U svijetu postoje još špilje u [[gips]]u, [[magmatske stijene\|magmatskim stijenama]], ledu i dr., ali u puno manjem broju. == Općenito == Općenito prirodne podzemne šupljine nazivamo [[speleologija\|speleološkim]] objektima, a dijelimo ih na špilje i [[jame]]. Špilje su speleološki objekti čiji je prosječni nagib kanala manji od 45 stupnjeva u odnosu na horizontalu, a jame oni kod kojih je taj nagib veći od 45 stupnjeva. Osnovni dijelovi špilja su ulaz, kanal i dvorana. Špiljski kanal je izdužena špiljska šupljina, a dvorana je prostranija šupljina najčešće nastala širenjem špiljskih kanala. Špilje koje nemaju spoj s površinom nazivaju se kaverne. Prosječna starost špilja u svijetu je od nekoliko do desetak milijuna godina. ▼ Špilje i jame kategoriziramo po [[duljina]]ma i dubinama. Najdulja špilja na svijetu je Mammoth Cave sustav dugačak preko 500  km. Najdulja hrvatska špilja je Špiljski sustav [[Đulin ponor]]-Medvedica dugačak 16,4  km. Najdublja [[jama]] na svijetu je Krubera-Voronja (masiv Arabika, [[Abhazija]]), u kojoj se tijekom istraživanja [[2007.]] došlo do dubine -2190  m. Najdublja jama u Hrvatskoj je Jamski sustav [[Lukina jama]]-Trojama u [[nacionalni park Sjeverni Velebit\|Nacionalnom parku Sjeverni]] [[Velebit]], dubine 1392  m. Još dvije jame u Hrvatskoj su dublje od 1000  m, [[Slovačka jama]] (-1320  m) i Jamski sustav Velebita (-1026  m).▼ ▲Općenito prirodne podzemne šupljine nazivamo [[speleologija\|speleološkim]] objektima, a dijelimo ih na špilje i jame. Špilje su speleološki objekti čiji je prosječni nagib kanala manji od 45 stupnjeva u odnosu na horizontalu, a jame oni kod kojih je taj nagib veći od 45 stupnjeva. Osnovni dijelovi špilja su ulaz, kanal i dvorana. Špiljski kanal je izdužena špiljska šupljina, a dvorana je prostranija šupljina najčešće nastala širenjem špiljskih kanala. Špilje koje nemaju spoj s površinom nazivaju se kaverne. Prosječna starost špilja u svijetu je od nekoliko do desetak milijuna godina. [[Slika:Cave decorations in Biserujka.jpg\|mini\|300px\|lijevo\|Špiljski ukrasi u [[Biserujka\|Biserujci]] na otoku [[Krk]]u.]] ▲Špilje i jame kategoriziramo po [[duljina]]ma i dubinama. Najdulja špilja na svijetu je Mammoth Cave sustav dugačak preko 500 km. Najdulja hrvatska špilja je Špiljski sustav [[Đulin ponor]]-Medvedica dugačak 16,4 km. Najdublja jama na svijetu je Krubera-Voronja (masiv Arabika, [[Abhazija]]), u kojoj se tijekom istraživanja 2007. došlo do dubine -2190 m. Najdublja jama u Hrvatskoj je Jamski sustav [[Lukina jama]]-Trojama u [[nacionalni park Sjeverni Velebit\|Nacionalnom parku Sjeverni]] [[Velebit]], dubine 1392 m. Još dvije jame u Hrvatskoj su dublje od 1000 m, [[Slovačka jama]] (-1320 m) i Jamski sustav Velebita (-1026 m). Špilje karakteriziraju različite vrste taloga od kojih su najzanimljivije sige. One su značajne ne samo zbog estetskih vrijednosti, nego i zbog toga što sadrže precizne klimatske zapise iz naše daleke prošlosti. Postoje desetci vrsta siga čiji oblik ovisi o mineralnom sastavu i uvjetima nastanka. Istraživanjem špilja se bavi speleologija koja je kao znanost nastala u drugoj polovici 19. stoljeća. Ljudi koji se bave proučavanjem špilja nazivaju se speleolozi. Zahvaljujući speleolozima mnoge su špilje danas otvorene za posjetitelje. Putovanje u središte Zemlje je nemoguće. No,zato si možemo priuštiti ulazak ispod Zemljine kore, opskrbljeni kacigom sa svjetiljkom i posebnom opremom za spuštanje i penjanje i kretanje u podzemlju. Mnoge je špilje ukrasila sama priroda: odozgo vise [[stalaktit]]i, s dna niču [[stalagmit]]i, a među stijenama se ugnježđuju blijeda vodozemna stvorenja. [[Mjesec\|Mjesečev]] krajolik, je samosvojan ekosustavu u koji ne prodire sunce. Kada voda uđe u unutrašnjost kore i napravi si put, među mekanim stijenama može stvoriti proširenja, klance i podzemne rovove. To su labirinti kojima često teku rijeke i potoci. == Poznate špilje == * [[Lukina jama]], duboka 1392 ~~metara~~metra, najdublja je jama u Hrvatskoj, a spada među dvadeset najdubljih u [[svijet]]u. Nalazi se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Istraživali su je hrvatski i slovački speleolozi između [[1992.]] i [[1995.]] godine. Nazvana je po Ozrenu Lukiću - Luki, speleologu koji je poginuo u Domovinskom ratu na Velebitu.▼ Hrvatska je u svijetu poznata po dubokim ~~jamama~~[[jama]]ma. ▼ ▲[[Lukina jama]], duboka 1392 metara, najdublja je jama u Hrvatskoj, a spada među dvadeset najdubljih u [[svijet]]u. Nalazi se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Istraživali su je hrvatski i slovački speleolozi između 1992. i 1995. godine. Nazvana je po Ozrenu Lukiću - Luki, speleologu koji je poginuo u Domovinskom ratu na Velebitu. Aktualna statistika o značajnim jamama i špiljama u Hrvatskoj dana je na [http://www.speleologija.hr Hrvatskom speleološkom poslužitelju]. Do 2009. su istražene 53 jame dublje od 250  m. Više od pola tih jama (52.8%) nalazi se na planini [[Velebit]] (sjeverni, srednji i južni Velebit), dok je drugo značajno područje [[Biokovo]] s 18,9 % jama. Do sada su hrvatski speleolozi istražili ukupno 22,5  km u dubinu u jamama dubljim od 250  m (dubina se definira kao razlika između nadmorske visine ulaza i visine do koje se došlo). Od toga je na Velebitu istraženo 13,3  km u dubinu, na Biokovu 4,4  km, u Gorskom kotaru 1,5  km, u [[Istra\|Istri]] 1.,2  km, u [[Lika\|Lici]] 633  m, na [[Brač]]u 589  m, u Imotskoj krajini 528  m te u Hrvatskom primorju 320  m.▼ ▲Hrvatska je u svijetu poznata po dubokim jamama. U 52 špilje koje su dulje od 1000 m, hrvatski su speleolozi istražili ukupno 140,6 km horizontalne duljine špiljskih kanala. Od toga je na [[Kordun]]u istraženo 37,6 km, u [[Lika\|Lici]] 33,3 km, na [[Velebit]]u 27,7 km, u [[Dalmacija\|Dalmaciji]] 10,4 km, u [[Cetinska krajina\|Cetinskoj krajini]] 8,5 km, u [[Istra\|Istri]] 8,1 km, na [[Medvednica\|Medvednici]] 7,1 km, u [[Gorski kotar\|Gorskom kotaru]] 5 km, te na [[Žumberak\|Žumberku]] 2,9 km. ▲Aktualna statistika o značajnim jamama i špiljama u Hrvatskoj dana je na [http://www.speleologija.hr Hrvatskom speleološkom poslužitelju]. Do 2009. su istražene 53 jame dublje od 250 m. Više od pola tih jama (52.8%) nalazi se na planini Velebit (sjeverni, srednji i južni Velebit), dok je drugo značajno područje [[Biokovo]] s 18,9 % jama. Do sada su hrvatski speleolozi istražili ukupno 22,5 km u dubinu u jamama dubljim od 250 m (dubina se definira kao razlika između nadmorske visine ulaza i visine do koje se došlo). Od toga je na Velebitu istraženo 13,3 km u dubinu, na Biokovu 4,4 km, u Gorskom kotaru 1,5 km, u [[Istra\|Istri]] 1.2 km, u [[Lika\|Lici]] 633 m, na [[Brač]]u 589 m, u Imotskoj krajini 528 m te u Hrvatskom primorju 320 m. UNajveći 52broj ~~špilje~~špilja ~~koje su dulje~~duljih od 1000  m, ~~hrvatski~~nalazi suse ~~speleolozi~~u ~~istražili~~Lici, ~~ukupno~~njih ~~140~~11,~~6 km horizontalne duljine špiljskih kanala. Od toga je~~ na Kordunu ~~istraženo 37,6 km, u Lici 33,3 km~~10, na Velebitu ~~27,7 km~~9, u ~~Dalmaciji~~Istri ~~10,4 km~~6, u ~~Cetinskoj~~Dalmaciji ~~krajini 8,~~5 km, u ~~Istri~~Cetinskoj ~~8,1~~krajini ~~km, na Medvednici 7,1 km,~~i u Gorskom kotaru 5po km4, te na Žumberku 2,9 kmte na Medvednici 1. U Hrvatskoj je 11 jama ili špilja istovremeno dublje od 250  m i dulje od 1000  m (horizontalne duljine).▼ Najveći broj špilja duljih od 1000 m nalazi se u Lici, njih 11, na Kordunu 10, na Velebitu 9, u Istri 6, u Dalmaciji 5, u Cetinskoj krajini i u Gorskom kotaru po 4, na Žumberku 2, te na Medvednici 1. == Vidi još ==▼ ▲U Hrvatskoj je 11 jama ili špilja istovremeno dublje od 250 m i dulje od 1000 m (horizontalne duljine). [[Lukina jama]] * [[jama Vrtare male]] ▲==Vidi još== * [[~~Lukina~~Modra ~~jama~~špilja]] * [[~~jama Vrtare~~Odisejeva ~~male~~špilja]] * [[~~Modra~~Baraćeve ~~špilja~~špilje]] * [[~~Odisejeva špilja~~Biserujka]] * [[Hrvatski speleološki savez]]▼ [[Baraćeve špilje]] [[Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza]]▼ ▲[[Hrvatski speleološki savez]] [[speleologija]]▼ ▲[[Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza]] ▲[[speleologija]] == Vanjske poveznice == * [http://www.speleologija.hr Hrvatski speleološki poslužitelj] * http://www.speleologija.hr/karta.html * http://www.speleolog.hr Line 45 ⟶ 44: [[Kategorija: Geologija]] [[Kategorija: Geomorfologija]] [[Kategorija: Špilje\| ]] [[Kategorija: Speleologija]] {{Link FA\|pt}} <!-- interwiki --> [[am:ዋሻ]]

Špilja: razlika između inačica