Razlika između inačica stranice »Hrvatsko domobranstvo«

Obrisano 21.569 bajtova ,  prije 10 godina
bez sažetka
[[Datoteka:Spomenik hrvatskim domobranima Mirogoj.jpg|mini|Spomenik [[Hrvatsko domombranstvo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj|hrvatskim domobranima iz Drugog svjetskog rata]] na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.]]
'''Hrvatsko domobranstvo''' kao prava organizirana vojska nastaje nakon [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] [[1868.]] godine. Raspušteno je [[1918.]] za vrijeme [[Država SHS|Države Srba, Hrvata i Slovenaca]] a zatim privremeno obnovljeno od [[1941.]] pa do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] kao regularna vojska u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. Domobranske postrojbe su ponovo ustrojene [[1991.]] u neovisnoj [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] kao dio [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]].,<ref>Predsjednik Republike Hrvatske. ''Odluka o ustrojstvu Domobranstva'', br. 1250/91, Zagreb, 24. prosinca 1991., („[[Narodne novine]]“ [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1991_12_73_1898.html 73/91.] od 31. prosinca 1991.), {{Citat|Danom stupanja na snagu ove odluke vojni obveznici pripadnici odreda Narodne zaštite, koji nemaju ratni raspored prevode se u postrojbe Domobranstva.}}</ref> a 1994. su sve pješačke brigade HVO-a 1994. godine postale domobranske pukovnije. [[Oružane snage Republike Hrvatske]] od [[2003.]] nemaju Domobranstvo kao dio ustroja.
 
{{dsm}}
== Nastanak Hrvatskoga domobranstva 1868. ==
Pregovori oko stvaranja domobranstva su dugo trajali i bili vrlo tvrdokorni. Hrvati su nepopustljivo ustrajali u svoja četiri osnovna zahtjeva:
# njihovi vojni obveznici moraju služiti svoj obvezni vojni rok isključivo na području Hrvatske.
# izobrazba pripadnika hrvatskih oružanih snaga odvijat će se isključivo na hrvatskom jeziku.
# dopuna hrvatskih oružanih snaga časništvom i podčasništvom obavljat će se školovanjem u domobranskoj akademiji i kadetskim školama.
# hrvatske jedinice nosit će hrvatska imena i imena hrvatskih gradova u kojima će biti posada zapovjedništva.
 
*[[Kraljevsko Hrvatsko Domobranstvo]] ([[Austro-Ugarska]])
U početku su takvi zahtjevi bili jednostavno neprihvatljivi drugoj pregovaračkoj strani, ali se upornost hrvatskih pregovarača s vremenom isplatila. 1868. godine je potpisana ''[[Hrvatsko-ugarska nagodba]]'' kojom su u cijelosti prihvaćeni ovi hrvatski zahtjevi.
*[[Hrvatsko domobranstvo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]
*[[Domobranstvo (HV)]]
*[[HVO#Organizacija postrojbi|Domobranstvo (HVO)]]
 
=== PrveIzvori postrojbe ===
[[Datoteka:Royal Croatian Home Guard Cap Badge.jpg|mini|Znakovlje na kapama Kraljevskog hrvatskog domobranstva]]
U Hrvatskoj i [[Slavonija|Slavoniji]], 46 godina prije početka [[1. svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], počelo je ustrojavanje hrvatskih oružanih snaga pod imenom ''domobranstvo'' (prijevod mađarskog termina ''honvédség'').
 
Od vojnih obveznika na području Hrvatske i Slavonije ustrojene su četiri bojne (bataljona):
* 79. domobranska satnija ([[Varaždin]])
* 80. domobranska satnija ([[Zagreb]])
* 81. domobranska satnija ([[Virovitica]])
* 82. domobranska satnija ([[Vukovar]])
 
Sve četiri su se nalazile u [[Zagreb]]u i prvo su imale karakter pomoćnih pješačkih formacija. Nedugo potom su osnovana i četiri eskadrona:
 
* 29. domobranska satnija ([[Varaždin]])
* 30. domobranska satnija ([[Varaždin]])
* 31. domobranska satnija ([[Vinkovci]])
* 32. domobranska satnija ([[Vinkovci]])
 
a odmah potom i osam novih bojni:
 
* 83. domobranska bojna ([[Sisak]])
* 84. domobranska bojna ([[Bjelovar]])
* 87. domobranska bojna ([[Gospić]])
* 88. domobranska bojna ([[Ogulin]])
* 89. domobranska bojna (Švarča )
* 90. domobranska bojna ([[Glina (grad)|Glina]])
* 91. domobranska bojna ([[Nova Gradiška]])
* 92. domobranska bojna (Mitrovica)
 
U idućih pet godina osnovane su:
* [[25. domobranska pješačka pukovnija]] ([[Zagreb]])
* 26. domobranska pješačka pukovnija ([[Karlovac]])
* 27. domobranska pješačka pukovnija ([[Sisak]])
* 28. domobranska pješačka pukovnija ([[Osijek]])
 
Osim toga osnovana je ''10. domobranska konjanička pukovnija'' u [[Varaždin|Varaždinu]], a u Zagrebu 6. topnička pukovnija. One su 1890. ušle u sastav hrvatske domobranske stajaće vojske.
 
Vojničke zastave svih jedninica bile su, pored dotadašnjih austro-ugarskih, dopunjene hrvatskom trobojnicom.
 
Od pučko-ustaški obveznika ustrojeno je u srpnju 1914.
* 25. domobransko pučko-ustaško zapovjedništvo ([[Zagreb]])
* 26. domobransko pučko-ustaško zapovjedništvo ([[Karlovac]])
* 27. domobransko pučko-ustaško zapovjedništvo ([[Sisak]])
* 28. domobransko pučko-ustaško zapovjedništvo ([[Osijek]]) <ref>http://zagreb.arhiv.hr/en/hr/fondovi/fondovi-i-zbirke/vojne-jedinice.htm#2-2</ref>
 
i
 
* [[25. domobranska pučko-ustaška pukovnija]] ([[Zagreb]])
* 26. domobranska pučko-ustaška pukovnija ([[Karlovac]])
* 27. domobranska pučko-ustaška pukovnija ([[Sisak]])
* 28. domobranska pučko-ustaška pukovnija ([[Osijek]])
 
Pučko-ustaški obveznici su "osobe između 36 i 50 godina i one koje još nisu služile vojsku,dakle od 18. do 21. godine" <ref>Vladko Maček, Memoari Zagreb 1992. IV PRVI SVJETSKI RAT str. 37</ref> "rezervisti domobranskih jedinica, uglavnom starijih godišta; posljedna obrana" <ref>Miroslav Krleža, Hrvatski Bog Mars 1965, str. 461</ref>
 
Svi zapovjednici Zagrebačkog hrvatsko-slavonskog domobranskog okružja u činu podmaršala
bili su Hrvati –
*grof [[Miroslav Kulmer]] ([[1869.]]-[[1875.]]),
*[[Dragutin Višnić]] ([[1875.]]-[[1880.]]),
*[[Milan Musulin|Milan (Emil) Musulin]] ([[1881.]]-[[1890.]]),
*[[Matija Raslić]] ([[1890.]]-[[1893.]]),
*[[Eduard Lukinac]] ([[1893.]]-[[1897.]]),
*[[Josip Bach]] ([[1897.]]-[[1901.]]),
*[[Ðuro Ćanić]] ([[1901.]]-[[1903.]]),
*[[Radoslav Gerba]] ([[1903.]]-[[1907.]]),
*[[Svetozar Borojević|Svetozar Borojević]] ([[1907.]]-[[1912.]]),
*[[Stjepan Sarkotić|Stjepan Sarkotić]] ([[1912.]]-[[1914.]]),
*[[Ivan Salis Seewis]] ([[1915.]]),
*[[Anton Lipošćak]] ([[1915.]]-[[1916.]], [[1917.]]),
*[[Luka Šnjarić]] ([[1916.]]-[[1917.]]),
*[[Mihael Mihaljević]] ([[1917.]]-[[1918.]]),
*[[Teodor Soretić]] ([[1918.]])
 
Hrvatsko-slavonski XIII korpus sudjelovao je [[1914.]] u borbama protiv [[Kraljevina Srbija|Srbije]]. POčetkom [[1915.]] korpus je prebačen na rusku bojišnicu u istočnu [[Galicija|Galiciju]], gdje je ostao do veljače [[1918.]], kada je prebačen u Italiju. <ref name=Mažuran> Mladen Trnski i dr. Ive Mažuran; Zagreb, 1993., Hrvati: slike iz ratničke prošlosti </ref>
 
Dalmatinski XVI. korpus nakon rata protiv Srbije [[1915.]] godine upućen je na talijansku bojišnicu.<ref name=Mažuran> Mladen Trnski i dr. Ive Mažuran; Zagreb, 1993., Hrvati: slike iz ratničke prošlosti </ref>
 
=== Uloga domobranstva u Prvom svjetskom ratu ===
[[Datoteka:Vra%C5%BEja_divizija.jpg|200px|mini|lijevo|Oznaka 42. domobranske pješačke divizije "Vražja divizija" 1914. - 1916.]]
U okvirima, sada već hrvatskog, VII. domobranskog vojnog okružja, neposredno uoči prvog svjetskog rata, ustrojena je od, 25, 26, 27, i 28. pješačke pukovnije, [[42. pješačka "Vražja" divizija|''42. domobranska pješačka divizija'']] ([[Zagreb]]) <ref>HRVATSKA REVIJA Br. 2. 2004. str. 40</ref>, koja se vrlo brzo pročula po uzornoj disciplini i iznimnim vojničkim vještinama, pa je prozvana "Vražjom divizijom". Divizija je imala 14.000 ljudi i bila je pod zapovjedništvom [[general pukovnik]]a [[Stjepan Sarkotić|Stjepana Sarkotića]].
Divizija se posebno istaknula [[1915.]] prilikom zauzimanja [[Kraljevina Crna Gora|Crne Gore]].
 
Početkom prvog svjetskog rata i u Hrvatskoj je također provedena opća mobilizacija, pa je od, 25., 26., 27. i 28. pučko-ustaške pukovnije oblikovana '''104. domobranska pučko-ustaška brigada''' pod zapovjedništvom [[General bojnik|general bojnika]] [[Theodor Bekić]] <ref>[http://www.austro-hungarian-army.co.uk/serbia.htm]</ref> zajedno s dvije dopunske pukovnije 38. i 10., koje su tijekom rata popunjavane Hrvatima i Srbima s područja [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatske i Slavonije]].
U Osijek je [[26. listopada]] [[1914.]] stiglo 7000 pučkih ustaša unovačenih iz godišta [[1892.]], [[1893.]] i [[1894.]] <ref>Hrvatska obrana, "Dolazak pučkih ustaša" Br. 255. 26. listopada 1914., str. 2</ref>
 
Redovna vojna obveza u domobranskoj vojsci trajala je dvije godine.
 
=== Vojničke odore ===
[[Datoteka:Honved2.PNG|150px|mini|desno|Domobran 1901.]]
Vojničke odore pripadnika hrvatskih domobranskih snaga bile su od plave čohe, ukrašene na hlačama, i crvene gajtane, dok su u ostalim austro-ugarskim postrojbama gajtani bili žute boje. Na glavi su pored austro-ugarskog amblema u obliku krune pripadnici domobranstva nosili hrvatski grb.
 
=== Raspuštanje domobranstva nakon završetka Prvoga svjetskog rata ===
Stvaranjem [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]] pokrenut je krajem 1918. proces demobilizacije u kojem je raspušteno Hrvatsko domobranstvo. Raspuštanje domobranstva počelo je u studenome 1918. i nastavilo se u prvim mjesecima 1919. Vojno okružna i domobransko-popunidbena te pučko-ustaška zapovjedništva prestrojena su u pukovske okružne komande prema modelu koji je postojao u [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]].
 
== Domobranstvo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ==
{{glavni|Vojska NDH}}
 
=== Obnova domobranstva ===
Od prvog dana uspostave [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] bivši pukovnik austro-ugarske vojske [[Slavko Kvaternik]], zajedno s pješačkim pukovnikom [[Slavko Štancer|Slavkom Štancerom]], ratnim vojnim invalidom bez desne ruke, započeo je ustrojavanje hrvatskih oružanih snaga.
 
Polazište Slavka Kvaternika bilo je nastavljanje tradicije hrvatskog domobranstva, koja je započela 1868. godine i trajala 50 godina. U pogledu imena buduće hrvatske vojske nije bilo nikakve dvojbe: regularna hrvatska vojska može se i mora zvati onim imenom kojim su prije 73 godine izborili predstavnici hrvatskih oružanih snaga i tako nastaviti njihovu slavnu tradiciju.
 
Na sjednici Privremenog predsjedništva hrvatskog domobranstva, održanoj 16. travnja 1941. odlučeno je da se hrvatska vojska ustroji i vodi po uzorima i načelima koja su vrijedila za hrvatsko domobranstvo do 1918. godine. Na taj će se način, kako je rečeno, produžiti tradicija hrvatske vojske i njezine slavom ovjenčane "Vražje divizije".
 
Vojni obveznici s područja Nezavisne Države Hrvatske, koji su u bivšoj Kraljevini Jugoslviji počeli služiti vojni rok, zatim svi oni koji potpadaju pod obvezu redovnog novačenja, dakle rođeni [[1920]]. i [[1921]]. godine, bili su osnova za osnutak hrvatskih oružanih snaga. Kada su uspostavljena popunidbena zapovjedništva, domobranstvo je počelo sa oko 45.000 pripadnika. Od tog broja [[Zrakoplovstvo NDH|zračne snage]] su imale oko 5000 pripadnika, mornarica 2000, oružništvo oko 7500, dok su ostatak činile kopnene jedinice.
 
U novinama su objavljivani pozivi časnicima i podčasnicima bivše austro-ugarske vojske te časnicima (oficirima) i podčanicima (podoficirima) jugoslavenske vojske rođenima na teritoriju NDH da se prijave najbližoj vojnoj posadi. Tako je već poslije prva tri mjeseca postojanja nova država imala oko 3500 časnika, od čega 40 generala, 950 viših časnika, dok su ostalo bili poručnici, nadporučnici, satnici i nadsatnici.
 
Naredbom o vojnim školama Ministarstva hrvatskog domobranstva od 31. kolovoza 1941. osnovane su časničke i dočasničke škole. Prva klasa, novoosnovane Domobranske vojne akademije u NDH, koja se nalazila u Ilici 236, imala je 878 akademičara. Među njima su bili i pitomci završnih klasa Vojne akademije u [[Beograd|Beogradu]] podrijetlom iz Hrvatske. Dovršavajući školovanje u Domobranskoj akademiji oni su tijekom 1941. promaknuti u čin [[poručnik]]a i tako postali prvi mladi časnici hrvatskog domobranstva koji su školovani u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
 
Uz to je u [[Sarajevo|Sarajevu]] postojao tzv. tečaj Vojne akademije, čiji su polaznici nakon uspješno završenog prvog godišta mogli upisati prvi tečaj Domobranske vojne akademije u Zagrebu.
 
Istom su naredbom osnovane i dočasničke škole u kojima je ukupno bili 2878 polaznika.
 
=== Formiranje vojnih postrojbi ===
U ''Narodnim novinama'' 18. travnja 1941. godine objavljeno je rješenje o ustrojstvu vojske i mornarice Hrvatskog domobranstva. Poslove oko ustrojstva nove vojske obavljat će privremeno predsjedništvo čiji su članovi bili: general [[Slavko Štancer]] ( kopnene snage), admiral [[Đuro Jakčin]] ( ratna mornarica ), pukovnik [[Vlado Kren]] ( zrakoplovstvo ), [[Josip Marković]] ( željeznice i promet ), [[Zvonimir Pavešić]] ( cestovni promet ), [[Hinko Krenčić]] ( pošta ) i [[Petar Petković]] ( javni red i sigurnost ).
 
=== Akcije domobranskih jednica u 2. svjetskom ratu ===
==== 1941. ====
Do kraja [[1941.]] godine Hrvatsko domobranstvo bilo je već prilično dobro naoružana i organizirana vojna sila. Tada je brojila oko 40.000 ljudi u kopnenim snagama plus zrakoplovstvo. Članove Hrvatske mornarice nećemo ubrajati, jer je NDH prve brodove dobila tek početkom [[1944.]] godine kada je [[Italija]] kapitulirala.
 
Do kraja 1941. domobranstvo je bilo podjeljeno u 3 vojna područja sa sjedištima u [[Sisak|Sisku]], [[Banja Luka|Banja Luci]] i [[Sarajevo|Sarajevu]]. Sastojalo se od:
* '''[[Prva pješačka divizija]]''' ( [[Bjelovar]] )
* '''[[Druga pješačka divizija]]''' ( [[Bihać]] )
* '''[[Treća pješačka divizija]]''' ( [[Vinkovci]] )
* '''[[Četvrta pješačka divizija]]''' ( [[Doboj]] )
* '''[[Peta pješačka divizija]]''' ( [[Sarajevo]] )
* '''[[Šesta pješačka divizija]]''' ( [[Mostar]] )
 
Glavna uloga vojske u prvim ratnim mjesecima bila je uspostava vlasti na svim krajevima NDH i zajedno sa Hrvatskim oružništvom, osiguravanje neometanog javnog i privatnog života u novoj državi.
 
S vremenom se na području [[Lika|Like]], [[Banovina|Banovine]], Dalmatinske zagore i istočne [[Bosna|Bosne]] raširio [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|četnički]], a kasnije i [[Partizani|partizanski]] pokret koji je zahvatio i šire prostore. Zadaće Hrvatskog domobranstva bila je obračunati se s pobunjenicima, oduzeti svo oružje koje je bilo u ilegalnom posjedu i uspostaviti sigurnost na tim krajevima.
 
To je bilo teško, jer bi pobunjeni četnici pustošili po zemlji i terorizirali bespomoćno stanovništvo, a kada bi došle postrojbe regularne vojske sakrili bi puške i krenuli obrađivati vrtove, kao pošteni građani!
 
Kako je pobunjenički pokret (pogotovo partizanski) jačao, tako je dr. [[Ante Pavelić]] odobrio korištenje sile u svrhu očuvanja mira u novoj državi. Iako su se pripadnici Domobranstva držali disciplinirano, [[ustaše]] su znali otići u krajnost i za zločine nad Hrvatima i Muslimanima su odgovarali jednakom mjerom. Kako Srbi u tim situacijama nisu marili za odoru, tako je kasnije stvorena predodžba o Domobranskoj vojsci kao "ustaškoj" i "zločinačkoj".
 
==== 1942. ====
Do sredine 1942. domobranstvo već broji oko 100.000 vojnika, podijeljenih u 3 zbora, a svaki se sastojao od po dvije divizije sa pripadajućim oklopnim, opkoparskim (inžinjerskim), pionirskim (izviđačkim) i ostalim bojnama i satnijama.
 
{|class="wikitable"
! Prvi zbor (stožer u Sisku)
! Drugi zbor (stožer u Sl. Brodu)
! Treći zbor (stožer u Sarajevu)
|-
| ''1. divizija'', Bjelovar
| ''3. divizija'', Vinkovci
| ''5. divizija'', Sarajevo
|-
| ''2. divizija'', Bihać
| ''4. divizija'', Doboj
| ''6. divizija'', Klišanić
|-
| Petrinjski zdrug, Petrinja
| Banjalučki zdrug, Banja Luka
| Zenički zdrug, Zenica
|}
 
Za 1942. Hrvatsko domobranstvo dobiva moderno naoružanje kopnene vojske i zrakoplovstva, uglavnom kupljeno od Njemačke.
Oformljene su i samovozne (motorizirane) i oklopne ([[tenk|tenkovske]]) satnije u sastavu pješačkih divizija, uglavnom sa svrhom potpore pješadiji.
 
Ratne operacije domobranstva šire se na čitavu Bosnu gdje je pojačana aktivnost partizana. Dolazi i do prvih većih bitaka sa partizanima i četnicima, uglavnom na podrućju zapadne Bosne - oko [[Bihać]]a, [[Banja Luka|Banja Luke]], [[Jajce|Jajca]]...
 
Četnici su vrlo aktivni na području istočne Bosne i Zagore, gdje su domobrani prisiljeni istjeravati četnike bez milosti iz opustošenih sela, u kojima četnici za odmazdu vrše pokolj nad stanovništvom. Došlo je i do pojedinih sukoba sa [[Divlji ustaše|divljim ustašama]] koji su dolazili na domobransko operativno područje radi pljačke i osvete.
 
Te godine se dogodila [[bitka na Kozari]], u kojoj je razbijena glavnina partizanskih snaga na planini [[Kozara|Kozari]].
Domobranske snage koje su sudjelovale u bitci brojale su oko 18.000 vojnika, 150 tenkova i 80 aviona. Glavnina domobranskih snaga napala je iz smjera [[Jasenovac|Jasenovca]] prema Prosati i iz smjera Banovine prema Bos. Novom. Za vrijeme akcije domobrani su imali 3 do 4 tisuće žrtava, što mrtvih, što ranjenih. Partizani su za vrijeme bitke izgubili preko 6000 vojnika, većinom poginulih.
 
==== 1943. ====
Tijekom 1943. godine aktivnosti domobranstva sve se više pojačavaju, pogotovo nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] zbog čega je došlo do intenzivnog jačanja partizanskog pokreta.
 
Prva veća akcija domobranstva, koje sada broji oko 150.000 vojnika, bilo je istjerivanje glavnine partizanskih snaga iz zapadne [[Bosna|Bosne]] i grada [[Bihać|Bihaća]] gdje se smjestio glavni štab partizana. U suradnji sa njemačkim postrojbama, partizani su nakon žestokih borbi istjerani i počeli su se povlačiti prema [[Neretva|Neretvi]]. Potkraj veljače i na početku ožujka vodila se žestoka bitka sa partizanima, a u njoj su sudjelovali 4. domobranski zdrug i 5. i 8. divizija, ukupne snage 15.000 ljudi sa 110 tenkova i jednom eskadrilom aviona. Najžešče borbe su se vodile oko Gornjeg Vakufa, kojeg su partizani 3. ožujka nakratko zauzeli. Domobrani su zajedno s Nijemcima i Talijanima pritisnuli partizane koji su se povukli preko Neretve u istočnu [[Hercegovina|Hercegovinu]] i dalje prema Sandžaku.
 
Slijedeća veća bitka u kojoj je sudjelovalo domobranstvo bila je operacija Schwarz, poznatija kao [[Bitka na Sutjesci]]. U njoj su domobranske snage (4. domobranski zdrug, 4.,5.,7. divizija) u jačini od 15 000 ljudi sa 120 tenkova i 15 aviona operativne grupe "Sarajevo" napale partizanske položaje u dolini Sutjeske i oko grada [[Foča|Foče]]. U prvim tjednima borbe nije bilo nekih većih pomaka, iako se linija pomicala na štetu partizana. Onada su u razdoblju od 3. do 15. lipnja partizani izvršili žestoki proboj svim sanagama i probili se u istočnu Bosnu.
 
=== Odore ===
U Drugom svjetskom ratu domobrani su imali smeđa i siva odjela slična ustaškim, kape s vojnim oznakama domobrana i vojne čizme iste kao i ustaše. Na ovratniku su imali oznake činova. Ponekad su za vrijeme zime imali kapute iste boje kao i odora.
 
===Činovi u kopnenoj vojsci Domobranstva===
 
{| class='wikitable sortable' style='text-align:center;'
|+'''Činovi kopnene vojske NDH'''
!Čin
!Oznaka čina
|-
|Vojskovođa||[[Datoteka:Vojskovođa.gif|150px]]
|-
|[[General pješaštva]]||[[Datoteka:General pješaštva.gif|150px]]
|-
|[[General topništva]]||[[Datoteka:General pješaštva.gif|150px]]
|-
|General konjaništva||[[Datoteka:General pješaštva.gif|150px]]
|-
|Podmaršal||
|-
|General||
|-
|Pukovnik||[[Datoteka:Pukovnik.gif|150px]]
|-
|Podpukovnik||[[Datoteka:Podpukovnik.gif|150px]]
|-
|Bojnik||[[Datoteka:Bojnik.gif|150px]]
|-
|Nadsatnik||[[Datoteka:Nadsatnik.gif|150px]]
|-
|Satnik||[[Datoteka:Satnik.gif|150px]]
|-
|Nadporučnik||[[Datoteka:Nadporučnik.gif|150px]]
|-
|Poručnik||[[Datoteka:Poručnik.gif|150px]]
|-
|Zastavnik||[[Datoteka:Zastavnik.gif|150px]]
|-
|Častnički namjestnik||[[Datoteka:Častnički namjestnik.gif|150px]]
|-
|Stožerni narednik||
|-
|Narednik||[[Datoteka:Narednik.gif|150px]]
|-
|Vodnik||[[Datoteka:Vodnik.gif|150px]]
|-
|Razvodnik||[[Datoteka:Razvodnik.gif|150px]]
|-
|Desetnik||[[Datoteka:Desetnik.gif|150px]]
|-
|Domobran||[[Datoteka:Domobran.gif|150px]]
 
|}
Nakon ujedinjenja Hrvatskog domobranstva i Ustaške vojnice u [[Hrvatske oružane snage]] 1944. stvoren je jedinstven sustav činova.
 
== Hrvatsko domobranstvo tijekom Domovinskog rata ==
Početkom [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] samoinicijativno se stvaraju jedinice '''Narodne zaštite''', uz već postojeće regularne jedinice '''[[ZNG|Zbora narodne garde]]''' ('''ZNG'''). Narodna zaštita se tretirala kao rezervna vojska koja bi stupila u akciju u slučaju da postrojbe ZNG-a budu poražene. [[24. prosinca]] [[1991.]] Domobranstvo je obnovljeno i postalo je posebni dio [[OSRH|Hrvatske vojske]] kao rezervni sastav te je podvrgnuto jedinstvenom sustavu zapovijedanja.<ref>[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0842006/militaria.asp Hrvatski domobrani, Hrvatski vojnik, br. 84/2006]</ref> Od 31. prosinca 1991. brojni pripadnici Narodne zaštite ulaze u sastav Domobranstva. Domobranske postrojbe sudjelovale su u izvršavanju borbenih zadaća (Maslenica, Peruča, Gospić itd., te su dale i veliki doprinos u [[Operacija Bljesak|Bljesku]] i [[Operacija Oluja|Oluji]]).<ref>[http://dns1.vjesnik.hr/Html/1998/12/05/Pisma.htm Uz 130. obljetnicu hrvatskoga domobranstva: Časno stajali na braniku domovine, Vjesnik, 5. prosinca 1998.]</ref> Prvi zapovjednik Domobranstva bio je general [[Zvonimir Červenko]]. Postrojbe su bile na razini pukovnija, bojni i satnija. [[2003.]] godine, preustrojem HV-a, Domobranstvo se ukida.
 
Domobranstvo je obnovljeno i tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]], kao dio [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]]. Domobranstvo je ustrojeno [[3. studenoga]] [[1992.]] odlukom [[Mate Boban]]a, predsjednika [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]], kao posebni dio oružanih snaga Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.<ref>[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/Buntic%20Zoran/155.pdf Odluka o ustrojavanju domobranstva HVO-a]</ref> Domobranstvo je ustrojeno na teritorijalnom načelu a u njegov sastav su ušle sve postrojbe pričuvnog sastava oružanih snaga Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Kao lake pješačke snage, [[brigada|brigade]] HVO-a obično su bile organizirane u tri ili četiri pješačke bojne, s minimalnom strukturom borbene i logističke potpore. Svaka pješačka bojna sastojala se od pet pješačkih satnija, izviđačkog voda, protutenkovskog voda, pratećeg voda (opremeljenog 120 mm i 80 mm granatama i bestrzajnim puškama), logističkim vodom i komunikacijskim odjelom. Nakon završetka [[Bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]] u veljači [[1994.]] godine i stvaranja Vojske Federacije BiH, [[Hrvatsko vijeće obrane#Ustroj 1993.|postojeće pješačke brigade HVO-a]] preimenovane su u '''[[Hrvatsko vijeće obrane#Ustroj 1995.|domobranske pukovnije]]''' (''pukovnije Civilne zaštite''), a došlo je i do stvaranja nekih novih domobranskih pukovnija.
 
==Izvori==
{{izvori}}
<!-- Vojničke zastave svih jedninica bile su, pored dotadašnjih austro-ugarskih, dopunjene hrvatskom trobojnicom.-->
[[Kategorija:Hrvatske postrojbe u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Vojne postrojbe NDH]]
[[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]]
 
==Vanjske poveznice==
 
*[http://www.austro-hungarian-army.co.uk/infunif.htm Odore domobrana]
 
{{razdvojba}}
 
[[bs:Hrvatsko domobranstvo]]
[[de:Hrvatsko domobranstvo]]
[[en:Croatian Home Guard]]
[[fr:Domobran]]
[[pl:Hrvatsko domobranstvo]]
[[uk:Хорватське домобранство]]