Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodano 1.586 bajtova ,  prije 7 godina
povijest i odlike
<center>[[Datoteka:Orthographic projection centred over Cocos Island.png|200px|]]<small>Lokacija Kokosova otoka u Amerikama</small></center>
}}
'''Kokosov otok''' ([[španjolski]]: ''Isla del Coco'') je nenaseljeni [[otok]] 550 km ispred [[Tihi Ocean|pacifičke]] obale [[Kostarika|Kostarike]], tekoji čini 11. distrikt kantona [[Puntarenas]] u istoimenoj kostarikanskoj pokrajini<ref>[http://www.hacienda.go.cr/centro/datos/Educacion%20ciudadana/Brochoure%20N%2021%20%20c%C3%B3digos%20tributarios.doc GUIA DE CODIGOS TRIBUTARIOS] (PDF) {{es}} Preuzeto 4. siječnja 2012.</ref>. Otok ima površinu od 23,85 km² i promjerom od oko 8-5 km x 23,3 km, skoro je pravokutnog oblika. Najviši vrh je 634 m visok ''Cerro Iglesias''. [[geologija|Geološki]] se nalazi na jedinstvenoj tektonskoj ploči koja je nazvana prema otoku, Kokosova ploča, koju sa istoka pritišće karipska ploča, te su [[potres]]i i [[cunami]]ji česta pojava.
 
Otok je okružen dubokim vodama s jakim strujama u kojima obitavaju [[morski pas bat|morski psi batovi]], [[mante]], [[tune]], [[dupini]] i druge morke vrste koje privlače turiste ronioce. Ekstremno vlažna oceanska klima utjecala je na razvitak jedinstvenog [[ekosustav]]a [[tropska kišna šuma|tropske kišne šume]], jedini takve vrste u istočnom Tihom Oceanu koji se odlikama razlikuje od svakog otočja u ovom području (kao što su [[Galapagos]], [[Malpelo]] ili [[Coiba]])<ref>L. Kirkendall i B. Jordal, ''The bark and ambrosia beetles (Curculionidae, Scolytinae) of Cocos Island, Costa Rica and the role of mating systems in island zoogeography'', Biological Journal of the Linnean Society 2006., 89.(4.), str. 729.–743.</ref>. Zbog toga je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 1997. godine kao "područje na udaru sjeverne ekvatorijalne[[Ekvatorska strujeprotustruja|ekvatorske protustruje]] koje je idealno za proučavanje [[biologija|bioloških]] procesa pomorskog života"<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/156 UNESCO-va procjena svjetske baštine] 26. lipnja 2002. god. {{en icon}} Preuzeto 5. siječnja 2012.</ref>.
[[Datoteka:Map of Cocos from Pacific Islands, vol. 2 (Geographical Handbook Series, 1943).jpg|mini|lijevo|<center>Karta Kokosova otoka iz 1943. god.]]
[[Datoteka:Isla_del_coco.jpg|mini|lijevo|<center>Panorama otoka]]
[[Datoteka:Isla_del_Coco-chatham_beach.jpg|mini|lijevo|<center>Zaljev Chatham]]
==Povijest==
Otok je otkrio Juan Cabezas 1526. godine i na njemu su navodno pokopani piratski kapetani [[Benito Bonito]], [[Henry Morgan]] i [[kapetan Thompson]]. Zbog toga su nastale legende kako je na otoku pokopano i vrijedno piratsko blago.
 
Otok je otkrio Juan Cabezas 1526. godine i na njemu su navodno pokopani piratski kapetani [[Benito Bonito]], [[Henry Morgan]] i [[kapetan Thompson]]. Zbog toga su nastale legende kako je na otoku pokopano i vrijedno piratsko blago. Otok je od 1869. godine vlasništvo Kostarike i nakon neliko neuspješnih pokušaja kolonizacije razmatrano je pretvaranje otoka u zatvor, no odlučeno je ipak da se pretvori u [[nacionalni park]], što je i učinjeno 1978. godine. Cijeli otok je postao [[UNESCO]]-va [[svjetska baština]] 1997., što je prošireno i na pojas mora od 22 km od otoka 2001. godine.
 
==Odlike==
 
Otok ima površinu od 23,85 km² i promjerom od oko 8-5 km x 23,3 km, skoro je pravokutnog oblika. [[geologija|Geološki]] se nalazi na jedinstvenoj tektonskoj ploči koja je nazvana prema otoku, Kokosova ploča, koju sa istoka pritišće karipska ploča, te su [[potres]]i i [[cunami]]ji česta pojava. Obale su mu jako strme i uzdižu se gotovo vertikalno 200 m od površine mora. Jedina dva [[zaljev]]a s pješčanim plažama su Bahía Wafer i Bahía Chatham, a unutrašnjost je stjenovita sa slikovitim [[slap]]ovima. Najviši vrh je 634 m visok ''Cerro Iglesias''.
 
Bogatstvo [[flora|biljnog svijeta]] svjedoči postojanje 70 [[endem]]skih vrsta biljaka na otoku. Također, od 87 vrsta ptica tri žive samo na ovom otoku: [[Kukavica]] kokosova otoka ''(Coccyzus ferrugineus)'', [[muholovka]] ''Nesotriccus ridgwayi'' i [[zeba]] ''Pinaroloxias inornata''. Na obalama i grebenjima se također gnijezde [[čigre]] i morske ptice rodova ''[[Fregata]]'' i ''[[Sulidae]]'',
 
Uz otok se proteže veliko [[koraljni greben|koraljno grebenje]] od 32 vrste [[koralj]]a (usprkos uplivu hladne [[Humboldtova struja|Humboldtove struje]]) na kojima živi 57 vrsta [[rak]]ova i 500 vrsta [[Mekušci|mekušaca]], te oko 300 vrsta [[riba]], koje privlače veliki broj [[morski pas|morskih pasa]] i [[mante|manti]].
 
==Izvori==
{{commonscat|Cocos Island}}
{{izvori}}
* George Bremer, ''The secrets of coconut island - adventurer to find the greatest pirate treasure of the world'', Norderstedt 2009th ISBN 978-3-8370-9655-2
* C. Michael Hogan, ''[http://www.eoearth.org/article/Isthmian-Atlantic_moist_forests Isthmian-Atlantic_moist_forests. Encyclopedia of Earth]'', urednik: Cutler Cleveland, National Council of Science and the Environment, 2008.
* Ina Knobloch, ''Das Geheimnis der Schatzinsel: Robert Louis Stevenson und die Kokosinsel - einem Mythos auf der Spur'', Hamburg: Mare-Buchverlag, 2009.
 
==Vanjske poveznice==
 
* [http://www.cocosisland.cr/ OfficialSlužbena Cocosstranica IslandKokosova Web Siteotoka]
* [http://www.worldwildlife.org/wildworld/profiles/terrestrial/nt/nt0116_full.html Cocos Island moist forests (WWF)] {{en icon}}
* [http://www.pbs.org/wgbh/nova/sharks/island/legends.html Island of the Sharks - Legends and Lore] {{en icon}}
 
 
{{WProjekti
|commonscat=Cocos Island
|commonscathr=Kokosov otok
}}
 
[[Kategorija:Kostarika]]