Razlika između inačica stranice »Knežev dvor«

Obrisano 45 bajtova ,  prije 9 godina
m
bez sažetka
m (r2.7.1) (robot Dodaje: sv:Rektorspalatset)
m
[[Datoteka:Sponza palace.jpg|mini|desno|250px|Knežev dvor]]
 
'''Knežev dvor''' je palača u [[Dubrovnik]]u. Sagrađena jesagrađena kao sjedište vlade i stan kneza, najviše političke funkcije u [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]].
 
[[Knez]] se birao na mandat u trajanju od mjesec dana i za to vrijeme bio je na čelu Malog vijeća. U Kneževom dvoru knez je imao svoj ured i stan u kojem je boravio tijekom mandata, odvojen od svoje obitelji. Za to vrijeme nije smio napuštati dvor osim u slučaju državničkih i protokolarnih razloga. Preko noći bi čuvao ključeve od grada koje je ujutro na protokolarnoj ceremoniji vraćao narodu. U prostoru Kneževa dvora nalazilenalaze se dvorane Velikog i Malog vijeća, državne kancelarije, sudnica, zatvor, oružarnica i barutana. Na ulazu se nalazije latinski natpis ''Obliti privatorum publica curate'' ("Zaboravite privatneprivatno i brinite se za javne stvarijavno").
 
 
== Povijest ==
[[File:Sponza Palace-Dubrovnik-7.jpg|mini|desno|Kapitel u trijemu s prikazom boga [[Asklepije|Asklepija]], rad kipara Petra Martinova]]
Prvi spomen o zgradizgrade na prostoru današnjeg Kneževog dvora javlja se uiz 13. stoljećuje stoljeća, kadakad se spominje utvrda ('castellum'). Tijekom 14. stoljeća utvrda se po uzoru na [[rim]]sku i [[venecija]]nsku tradiciju postepenopostupno pretvarala u palaču. Godine [[1435]]. u oružanioružarnici se dogodila eksplozija [[barut]]a uslijed koje je Knežev dvor teško oštećen. Nakon toga pristupilo se obnovi koja je trajala od 1435. do 1463. godine. Projekt je vodio [[napulj]]ski inženjer [[Onofrio de la Cava]], za kojeg se vjeruje da je autor reprezentativnog pročelja u mješovitom gotičko-renesansnom stilu. U izvedbi detalja sudjelovali su mnogi umjetnici, kipari, klesari i zidari. Od kiparskih ukrasa naročito se ističe rad kipara Petra Martinova, kapitel trijema s prikazom [[Asklepije|Asklepija]], grčkog boga liječništva.
 
Zgrada je nakon toga doživjela još dva puta doživjela veća oštećenja. Nedugo nakon obnove [[1463]], nova je eksplozija baruta oštetila Knežev dvor. U velikom [[potres]]u [[1667]]. doživjela je oštećenja unutrašnjosti, a obnova koja je uslijedila trajala je tri desetljeća. U početku se pokušalo vratiti gotičko-renesansni izgled dvora, za što su, kao konzultanti angažirani arhitekti Francesco Cortese iz Rima i Paolo Andreotti iz Genove. No, 1689. dolaskom velikog arhitekta, Sicilijanca [[Tommaso Napoli|Tommasa Napolija]], zgradi je oblikovanjem novoga atrija utisnut [[barok|barokni]] pečat.
 
Knežev dvor zadržao je svoju izvornu funkciju sve do [[1808]]. godine kada [[francuska|francuski]] maršal [[August Marmont]] ukida [[dubrovačka republika|Dubrovačku republiku]].
 
U atriju je smješteno poprsje [[Miho Pracat|Miha Pracata]], jedini spomenik koji je [[Dubrovačka republika]] podigla jednom zaslužnom građaninupučaninu.
 
== Sadašnjost ==
Danas je zgrada Kneževog dvora povijesni [[muzej]] u sklopu [[Dubrovački muzeji|Dubrovačkih muzeja]]. Prostor dvora namješten je stilskim namještajem iz posljednjeg razdoblja [[dubrovačka republika|Dubrovačke republike]] i 19. stoljeća. Sam namještaj nije izvorno pripadao prostoru Kneževog dvora većnego je godinama sakupljanprikupljan iz starih [[dubrovnik|dubrovačkih]] palača, [[ljetnikovac]]a i građanskih kuća. U prostoru Kneževog dvora nalazi se izložba je slika starih majstora iz razdoblja od 15. do druge polovicepolovine 19. stoljeća.
 
U [[atrij]]u Kneževog dvora tijekom [[dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkih ljetnih igara]] i festivala [[Dubrovnik#Glazbeni festival "Julian Rachlin i prijatelji"|Julian Rachlin i prijatelji]] održavaju se koncerti klasične glazbe. Tijekom godine u istom prostoru svoje koncerte tradicionalno održava [[Dubrovački simfonijski orkestar]].