Jarmina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Sitno |
|||
Redak 274:
Prema nekim mišljenjima (pučka [[etimologija]]) ime posjeda i sela Jarmina moglo je nastati od riječi ''jaram'', jer se mala uzvisina između [[Bosut|Bosuta]] i [[Vuka|Vuke]] na kojoj se nalazila stara Jarmina uzdiže kao [[jaram]] na ravnici.
U [[srednji vijek|srednjovjekovnim]] spomenicima pisanim [[latinski]]m jezikom naziv posjeda Jarmina zabilježen je u sljedećim oblicima: [[1324]]. kao
Početkom [[16. stoljeće|16. stoljeća]] ime je posjeda zapisano u obliku
Doturska Jarmina nije ležala na današnjem položaju sela, nego ondje gdje je hatar «Staro Crkvište». Tu je bila jarminska župna crkva Sv. Nikole, koja se spominje u dokumentima između [[1332]]. i [[1335]]. godine u popisima papinskog sakupljača novca za Svetu zemlju i križarsku vojsku. Pod [[Osmansko Carstvo|Turcima]] od [[1536]]. do [[1662]]. ta se crkva više ne spominje. Ona je već u 16. stoljeću počela propadati, te je polako prešla u ruševine. Ali se za njezino postojanje ipak znalo, te je sačuvana samo u nazivu [[hatar]]a «Staro Crkvište»
Redak 282:
Nakon nekoliko pokušaja da se iz [[Bosna|Bosne]] doseljeni [[Srbi]] zadrže u Jarmini, što nije uspjelo, njih je oko [[1770]]. godine sasvim nestalo iz Jarmine.
Tada su u Jarminu uselili najprije Hrvati Ličani iz [[Modruš]]a i [[Brinje|Brinja]] i naselili oko tridesetak kuća. Kasnije su se pored Hrvata u Jarminu doselili u izvjesnom broju [[Česi]] i [[Slovaci]]. Tada je već Jarmina postala veće selo, te je u crkvenom pogledu bila filijala
Oko [[1770]]. godine novi posjednici jarminskog posjeda dignu to hrvatsko, češko i slovačko stanovništvo, a na njihovim selištima nastane njemačke došljake.
Redak 288:
One [[Hrvatska|hrvatske]], [[Češka|češke]] i [[Slovačka|slovačke]] obitelji, koje su stjecajem prilika ostale u Jarmini, ženidbama i stalnim [[Njemačka|njemačkim]] utjecajem s vremenom su ponijemčene.
Poslije propasti
Župna crkva Sv. Vendelina
Za vladanja austrijskog cara [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda]] osnovana je [[1790]]. godine pučka škola u Jarmini.
Redak 296:
[[1944]]. godine je komunistička vlast protjerala sve jarminačke Nijemce u svoju državu. Na njihova ognjišta doseljavaju [[Hrvati|Hrvati]] iz [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]], koji su najprije bili naseljeni u [[Srbija|srpskim]] selima između Jarmine i Osijeka, a s njima zajedno ili malo poslije njih doseljavaju i novi [[Hrvati|Hrvati]] iz [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskog zagorja]]. Tako je Jarmina danas u najvećoj većini hrvatsko selo s nešto malo [[Srbi|Srba]] koji su za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] ostali u selu.
=== Domovinski
Prve granate u srpskoj agresiji na Jarminu su pale 17. kolovoza 1991. godine iz
Zvonik je pogođen dvadesetak puta, crkva je dobila više stotina pogodaka, teško je stradao župni dom. U subotu, 2. svibnja 1992. god. zvonik je tenkovskim granatama srušen. Do 7. svibnja bilo je još 5 napada. Iz Karadžićeva (nekadašnjih Križevaca), [[Markušica|Markušice]] i Gaboša razarano je cijelo selo. Crkva je potpuno razbijena, strop se urušio u lađu, uništena je unutrašnjost.
Brigom i darovima
Posljednja je bila na redu
Velikodušnim darovima
== Gospodarstvo ==
Redak 317:
== Šport ==
== Vanjske poveznice ==
|