Globalizacija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 10:
S vremenom, a pogotovo nakon dolaska [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] na vlast u [[SAD]], razvio se [[Antiglobalizacija|antiglobalizacijski]] pokret kao reakcija na globalizaciju. Antiglobalisti drže kako će globalizacija u svom neograničenom obliku cementirati nejednakost u svijetu, učiniti siromašne države ovisnim o bogatima i spriječiti ih da razviju vlastite ekonomije, odnosno da će svijet staviti pod kontrolu multinacionalnih korporacija motiviranih profitom umjesto brigom za dobrobit čovječanstva.
==Cilj zagovornika globalizacije==
Cilj svih globalizatora je stvoriti jedinstvenu svjetsku vlast, s tim što su [[kolektivizam|kolektivističke]] ideologije kao [|boljševizam]] , [[fašizam]] i [[nacionalsocijalizam]] to željeli stvoriti silom, dok [[liberalizam]] to nastoji provesti djelovanjem [[ekonomski zakoni|ekonomskih zakona]] i slobodnog [[tržište|tržišnog]] liberalizma. Ako se zanemare različite ideološke maske raznih globalizatora kojima su privlačili sljedbenike, globalizacija je težnja za stjecanjem političkog, vojnog, obavještajnog, novčarskog, proizvodnog, medijskog ili trgovačkog [[monopol|monopola]] na svjetskom nivou.
== Vanjske poveznice ==▼
==Neoliberalni globalizam==
Liberalni individualizam izrastao na pozitivnim stavovima ekonomskog liberalizma, temelji se na zagovaranju potpune slobode pojedinca, slobodno tržište s jednakim šansama za sve, te indiferentnost prema obitelji, naciji i vjeri. [[Liberalizam]] je uspio stvoriti na nivou pojedinih [[nacionalna država|nacionalnih država]] vrlo snažna gospodarstva, ali je na svjetskom nivou imao daleko manje uspjeha. Zbog toga je u gospodarski najrazvijenijim državama, nakon propasti [[komunizam|komunizma]] razvijena ideologija neoliberalizma koja javno zagovara potpuno slobodnu tržišnu konkurenciju na svjetskom nivou, ali je stvarno nastoje nametnuti samo slabijim državama, dok se sami služe prikrivenim [[protekcionizam|protekcionizmom]], raznim oblicima [[financijska agresija|financijske agresije]] i [[valutni rat|valutnih ratova]] , a kad im je neophodno nije im strano ni izvođenje [[provokacija]] radi izazivanja [[rat|oružanih sukoba]].
==Metode globalizacije==
Kao najlukavija ideologija za stjecanje svjetske vlasti liberali su najduže opstali zahvaljujući tome što su njihovi javni ciljevi pozitivni i sukladni pozitivnoj [[mehanizam tržišne selekcije|tržišnoj selekciji]] prema sposobnostima, iako im je tajno djelovanje često potpuno suprotno, usmjereno izigravanju slobodne tržišne konkurencije i održavanju vlasti u rukama uske [[elita|elite]]. Običaj modernih globalista je javno zagovarati jedno, a na tajnim sastancima raznih elitnih «klubova» koji uključuju državne funkcionare , [[poduzetnik|poduzetnike]], [[znanost|znanstvenike]], [[bankarstvo|bankare]], [[novinar|novinare]] i ostale «uglednike», donositi suprotne dogovore o tom kome [[tajna služba|obavještajne službe]] trebaju dostavljati povjerljive podatke o potezima konkurencije, kome treba krasti takve podatke; kome treba pomoći, a kome uskratiti pomoć; koga državne inspekcijske službe trebaju zaobilaziti, a koga pojačano nadzirati; koje [[znanstveni projekt|znanstvene projekte]] treba financirati, a koje kočiti; koga treba financirati, a koga ne; u kojim medijima se treba oglašavati, a u kojima ne; koga preko medija treba napadati, a koga hvaliti. Sve to suprotno je načelima slobodne tržišne konkurencije i predstavlja poništenje [[mehanizam tržišne selekcije|tržišnog mehanizma selekcije]] prema sposobnosti.
==Uspjesi globalizma==
Stvaranje svjetske financijske piramide moći je početkom 21. stoljeća prošireno je na veći dio svijeta. Uspostavljena je stanje u kojoj su najutjecajniji veliki [[dioničar|dioničari]] najvećih svjetskih kompanija, a najveći dioničari u ovoj svjetskoj financijskoj piramidi ponekad nastoje uskladiti svoje interese na svjetskom nivou, ali se ponekad znaju i sukobiti, što se može primijetiti kroz valutne ratove između SAD-a, Kine, Rusije i Eurozone. Kako bi sve angloameričke, formalno samostalne banke i multinacionalne [[korporacije]] djelovale usklađeno razrađeni su detaljni [[strateški planov|strateški planovi]] borbe protiv konkurencije, a pojedini zadaci iz tih planova preneseni su na specijalizirane međunarodne organizacije kao što su [[MMF]], [[svjetska banka|WB]] , [[WTO]] i slične. Strateški cilj ove interesne skupine sastavljene od nekoliko stotina financijskih, trgovačkih i proizvođačkih obitelji je zadržati postojeće pozicije, spriječiti razvoj konkurenata, te po mogućnosti proširiti svoje pozicije.
==Perspektive antiglobalizma==
Antiglobalistički pokreti mogu uspjeti u svojim nastojanjima protiv negativnih efekata globalizacije samo povratkom na stvarni ekonomski liberalizam, bez zakulisnih obavještajnih igara, bez prikrivene [[monopol|monopolizacije]] i ograničavanjem svih oblika [[financijska agresija|financijske agresije]]. Najvažnije sredstvo im je internet kojim mogu širiti informacije o tajnim dogovorima političara, bankara i vlasnika medija koji [[manipulacija|manipuliraju]] masama.
[http://www.scribd.com/doc/68521608/Tihomir-%C4%8Culjak-Osnove-globalnog-gospodarstva Osnove globalnog gospodarstva, autor Tihomir Čuljak]
{{commonscat|Globalization}}
{{Mrva-pol}}
Line 21 ⟶ 42:
[[Kategorija: Ekonomski pojmovi]]
[[Kategorija:Međunarodna ekonomija]]
{{Link FA|mk}}
| |||