Eurozona: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: th:ยูโรโซน |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 23:
# [[Slovenija]]
# [[Španjolska]]
==Kriza eurozone==
Prva [[privredne krize|privredna kriza]] u eurozoni pojavila se kao posljedica svjetske financijske krize koja je 2008. godine krenula iz SAD-a nakon naglog pada [[cijena|cijene]] nekretnina na američkom tržištu. Pad cijena nekretnina prouzročio je [[stečaj]] nekoliko velikih [[bankarstvo|banaka]] i [[osiguravajućih društava|osiguravajućih društava]] što je izazvalo paniku na svjetskim tržištima i prenošenje krize na čitavi svijet. Kako bi zaustavili širenje krize na čitav financijski sektor američki [[FED]] je počeo sa emitiranjem velikih količina [[dolar|dolara]] iz primarne emisije, čime je znatno povećana [[likvidnost]] američkih banaka. U nekoliko godina emitirano je oko 50.000 milijardi dolara kojima su kupovane [[dionice]], [[obveznice]] i ostali [[vrijednosni papiri]] na svjetskom tržištu, ponajviše na tržištu eurozone. Američke banke su kupujući euro zaradile oko 30%, čime su nadoknadili gubitke iz trgovine nekretnina, dok se konkurentnost američkih izvoznika znatno povisila na svjetskom tržištu.
Isti postupak za izlazak iz krize primijenila je i Velika Britanija, čime su ove dvije države u suštini primijenile [[financijska agresija|financijsku agresiju]] na čitavu eurozonu.
ECB na financijsku agresiju SAD-a i Velike Britanije nije odgovorio na sličan način čime je izbjegnut ulazak u međusobni [[valutni rat]], ponajviše zbog toga što je jaki euro odgovarao bankarskom sektoru i državama poput Njemačke i Francuske čije banke su najviše [[kredit|kredita]] plasirale na tržište gospodarski slabijih rubnih zemalja eurozone.
==Posljedice rasta tečaja eura==
Pošto ECB svojom intervencijom nije spriječio rast tečaja eura u odnosu na Dolar, Britansku Funtu, a i Kineski Juan došlo je porasta tečaja Eura za oko 30% što je znatno smanjilo konkurentnost europske privrede, osobito rubnih država čiji je izvoz orijentiran prema dolarskom tržištu. Države eurozone koje izvoze uglavnom u samu eurozonu znatno manje su pogođene ovim naglim rastom [[devizni tečaj|tečaja]] eura. To je rezultiralo ulaskom u vrlo duboku privrednu krizu ponajviše mediteranskih država, dok su najbolje prošle Njemačka i Francuska koje najviše izvoze u samu eurozonu. Rezultat ovakve politike ECB-a je porast gospodarske snage Njemačke i Francuske, te znatni pad moći ostalih država eurozone što je dovelo u pitanje i sam njen opstanak.
{{Mrva-pol}}
| |||