Hrvatska barokna književnost: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Tears of the Prodigal Son.jpg|mini|desno|232px|''Suze sina razmetnoga''<small>, naslovnica knjige [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]] iz [[1622.]]</small>]]
'''Hrvatski barok''' je dio europskog [[barok]]a, književnoumjetničkog pravca koji se javlja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u [[17. stoljeće|17. stoljeću]].
Line 8 ⟶ 9:
{{Glavni|Barok}}
Značajke hrvatskog baroka jednake su [[Europa|europskom]]: kićenost, gomilanje ukrasa, pobožan i uzvišen stil, religiozne teme, želi se izazvati zadivljenost. U književnosti, u koju ponovno ulaze u [[Renesansa|renesansi]] zaboravljene religiozne teme, to se očituje u bogatoj metaforičnosti, forma postaje bitnija od samog sadržaja.
==Književnost==
U [[Hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]] barok traje tijekom 17.stoljeća. Razvija se više književnih regionalnih krugova, uz vjerske redove: dalmatinsko-dubrovački, kajkavski, slavonski i ozaljski. Dubrovnik ipak ostaje najjače književno središte, u njemu djeluje naš najveći barokni pisac, [[Ivan Gundulić]]. U ovom razdoblju, postaje sve aktualniji problem standardnog, zajedničkog [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]].
Redak 30:
====Kajkavski krug====
Za kajkavski krug, najvažniji je bio isusovac [[Juraj Habdelić]], koji je, od važnijih djela, napisao ''Zrcalo Mariansko'', djelo religiozne i moralističke tematike, crkvenu propovijed ''Pervi oci našega Adama greh'' te kajkavsko-latinski rječnik ''Dictionar''.
[[Datoteka:Adrianskoga mora sirena.JPG|thumb|220px|Spjev "Adrianskoga mora sirena" kojeg je [[Petar Zrinski]] objavio 1660. godine]]
====Ozaljski krug====
| |||