Zelene alge: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 12:
}}
[[Datoteka:Intertidal_greenalgae.jpg|mini|250px|Zelena alga na morskoj obali]]
'''Zelene alge''' su skupina iz koje je [[evolucija (biologija)|evoluiralo]] više [[biljka|biljaka]]. Imaju vjerojatno od 7.500 - 10.000 vrsta, oko 500 rodova i 36 porodica. Većinom su svjetlo-zelene boje, iako postoje neke vrste crvene boje.
 
== Opis ==
== Stanište i način života ==
Skoro sve vrste imaju [[kloroplast]]e, koji sadrže pigmente: [[klorofil]] ''a'' i ''b'' koji im daju svjetlo-zelenu boju, [[karotenoidi|karotenoide]] (beta karoten) i [[ksantofili|ksantofile]] (lutein)<ref name="Burrows 91">Burrows 1991. ''Seaweeds of the British Isles.'' Volume '''2''' Natural History Museum, London. ISBN 0 565 00981 8</ref>. Također sadrže i složene [[tilakoid]]e.<ref name="Hoek 95">Hoek, C. van den, Mann, D.G. and Jahns, H.M. 1995. ''[http://books.google.co.uk/books?id=xuUoiFesSHMC&printsec=frontcover Algae An introduction to phycology]''. Cambridge University Press, Cambridge. ISBN 0 521 30419 9</ref>. Obično imaju stanične zidove koji sadrže celulozu. [[Mitoza]] im se odvija bez [[centriol]]a. Pričuvne tvari u stanicama su škrob i kapljice ulja, koji nastaje kao proizvod [[asimilacija|asimilacije]].
[[Autotrofit]], većina živi kao [[plankton]] ili [[bentos]] u slatkim vodama (oko 90% vrsta), ostale se pojavljuju na najrazličitijim staništima ([[tlo]], morski bentos, [[led]] i [[snijeg]], simbionti s [[gljive|gljivama]] i [[životinje|životinjama]].
 
Postoje različiti oblici [[talus]]a: jednostanični, kolonijalni i heterotrihni.
HABITUS. Vrlo heterogene alge
*pokretni jednostaničari ('''npr.''' ''Chlamydonomas'')
*nepokretni jednostaničari ('''npr.''' ''Tetracistis'')
*pokretne kolonije ('''npr.''' ''Gonijum, Pandorina, Volvox, Eudorina'')
*palmeloidne (tetrasporne) kolonije ('''npr.''' ''Pseudosphareocystis, Coccomixa, Sphaerocystis'')
*kokoidni oblici ('''npr.''' ''Ulortix, Spirogyra, Oedogonium, Stigeoclonium'')
*laminarni oblici ('''npr.''' ''Uliva'')
*parenhimski oblici ('''npr.''' ''Chara, Coleochaetae'')
*sifonalni oblici ('''npr.''' ''Derebesia, Codium , Caulerepa'')
 
== Struktura stanice ==
Skoro sve vrste imaju [[kloroplast]]e, koji sadrže pigmente: [[klorofil]] ''a'' i ''b'' koji im daju svjetlo-zelenu boju, [[karotenoidi|karotenoide]] (beta karoten) i [[ksantofili|ksantofile]] (lutein)<ref name="Burrows 91">Burrows 1991. ''Seaweeds of the British Isles.'' Volume '''2''' Natural History Museum, London. ISBN 0 565 00981 8</ref>. Također sadrže i složene [[tilakoid]]e.<ref name="Hoek 95">Hoek, C. van den, Mann, D.G. and Jahns, H.M. 1995. ''[http://books.google.co.uk/books?id=xuUoiFesSHMC&printsec=frontcover Algae An introduction to phycology]''. Cambridge University Press, Cambridge. ISBN 0 521 30419 9</ref>. Obično imaju stanične zidove koji sadrže celulozu. [[Mitoza]] im se odvija bez [[centriol]]a. Pričuvne tvari u stanicama su škrob i kapljice ulja.
 
== Razmnožavanje ==
Razmnožavaju se nespolno (vegetativno, sporama) i spolno. Vegetativan tip razmnožavanja imaju jednostanične zelene alge (diobom stanica, raspadanjem kolonija), dok se neke višestanične alge razmnožavaju fragmentacijom [[talus]]a. Razmnožavanje sporama najčešće se odvija zoosporama, kruškolikog oblika, s dva do četiri biča iste dužine.
 
Spolni način razmnožavanja je gametogamija. Gamete se razvijaju u jednostaničnim gametangijima. ProduktKopulacijom kopulacijenastaje je diploidadiploidna zigota koja često postaje trajna stanica ili cistozigota, a klije nakon faze mirovanja.
 
== Stanište i način života ==
[[Autotrofit]], većina živi kao [[plankton]] ili [[bentos]] u slatkim vodama (oko 90% vrsta). Dok neke zelene alge više preferiraju čiste, ostaleoligotrofne vode, druge pak vole vode bogate fosfatima, nitratima i amonijakom (eutrofne vode). Ostale se pojavljuju na najrazličitijim staništima ([[tlo]], morski bentos, [[led]] i [[snijeg]], kora vlažnog drveća, simbionti s [[gljive|gljivama]] i [[životinje|životinjama]]). Vrlo su heterogene alge.
 
== Raznolikost ==
Postoje različiti oblici algi:
*pokretni jednostaničari ('''npr.''' ''Chlamydonomas'').
*nepokretni jednostaničari ('''npr.''' ''Tetracistis'').
*pokretne kolonije ('''npr.''' ''Gonijum, Pandorina, Volvox, Eudorina'').
*palmeloidne (tetrasporne) kolonije ('''npr.''' ''Pseudosphareocystis, Coccomixa, Sphaerocystis'').
*kokoidni oblici ('''npr.''' ''Ulortix, Spirogyra, Oedogonium, Stigeoclonium'').
*laminarni oblici ('''npr.''' ''Uliva'').
*parenhimski oblici ('''npr.''' ''Chara, Coleochaetae'').
*sifonalni oblici ('''npr.''' ''Derebesia, Codium , Caulerepa'').
 
== Klasifikacija ==
{{clade| style=font-size:100%;line-height:100%
|1={{clade
|1={{clade
|label1=[[Chlorophyta]]
|1={{clade
|1=[[Prasinophyceae]]
|2={{clade
|1=[[Ulvophyceae]]
|2={{clade
|1=[[Trebouxiophyceae]]
|2=[[Chlorophyceae]]
}}
}}
}}
|2=''[[Mesostigma]]''
|label3=[[Streptophyta]]
|3={{clade
|1=[[Chlorokybales]]
|2={{clade
|1=[[Klebsormidiales]]
|2={{clade
|1=[[Zygnematales]] i [[Desmidiales]]
|2={{clade
|1=[[Coleochaetales]]
|2={{clade
|1=[[Charales]]
|2=[[Embryophyte]]s ("više" biljke)
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
 
== Izvori ==