Razlika između inačica stranice »Vibrato«

Vibrato je [[glazba|glazbeni]] učinak/tehnika u interpretaciji [[vokalna glazba|vokalne]] i [[glazbala|instrumentalne glazbe]]. U vokalnoj glazbi prepoznajemo ga kao redovitu i pulsirajuću promjenu u visini glasa [[ton]]a, a u instrumentalnoj kao tehniku sviranja lijeve ruke gdje [[glazbenik]] ne dižući prst sa žice lagano ga ''"ljulja"'' i tako stvara vibrirajući zvuk tona. Općenito ga karakteriziraju sljedeći faktori: brzina vibriranja (koliko brzo ton ide gore dolje), raspon (zamah) tona[[ton]]a i modulacija intenziteta.<ref name=''Vibrato''> JSundberg: "[http://www.speech.kth.se/prod/publications/files/qpsr/1994/1994_35_2-3_045-068.pdf O akustičnim i psihoakustičkim aspektima za vibrato u vokalu]."</ref>

Unatoč tome što se učinak vibrata i [[tremolo|tremola]] ponekad primjenjuju naizmjenično, definiraju se kao odvojeni i zasebni efekti. Vibrata je u glazbenom [[notni zapis|notnom zapisu]] kao trajna/ne prekidana periodična varijacija obima [[frekvencija|frekvencije]] s naglaskom na/prema noti kao temelju, dok tremolo je povremena/prekidana varijacija [[amplituda|amplitude]] tona glasnoće. Uz pomoć elektroničke manipulacije (nekom drugom tehničkom obradom tonskog signala), ili ugradbom tzv., vibrata kanala u gitarska pojačala u praksi glazbenik [[pjevač]], ili sami glazbeni instrument bez tih pomagala teško može postići besprijekornu izvedbu vibrata ili tremola. Češća je i ''"ustaljenija"'' zamjena pojmova gdje se efekt vibrato ponekad smatra i naziva tremolo, kao što je slučaj naziva i uporabe ručice [http://www.headlessusa.com/steinberger-tremolo-arm "tremolo arm"] na tijelu [[električna gitara| električne gitare]], u biti kao rezultat stvara klasični vibrato učinak.

Glas je prirodni ljudski vibrato koji nastaje spontano (prirodno ili uz vježbu) a sastoji se od ''"Formanta"''[[Formant]]a (dio spektra tona kao rezultat rezonancije) i periodične promjene frekvencije i amplitude titraja glasnice. Tehnička primjena i učinak vibrata u pjevanju još nije u potpunosti razjašnjan jer se dvoji da vibrato izvede fiziološki tremor kojeg proizvede antagnostički mišić u grkljanu, ili je on učinak pjevanja iz dijafragme koja bez sumnje također proizvede lijep vibrato.

Vibrata uz manje promjene stalno je prisutan u glazbi, a ponekad se na [[žičani instrumenti|žičanim]] i [[puhački instrumenti|puhačkim instrumentima]] koristi i namjerno kao stilska figura. Za razliku od nekih ''ne vibrirajućih'' zvkova popt [[zvono|zvona]] vibrata se opravdano smatra živim zvukom. Stoga se osobito koristi u [[klasična glazba|klasičnoj glazbi]]. U glazbenoj praksi s raznim oblicima promjene tona obično se nadopunjava s tremolom, čije je razgraničenje tih srodnih fenomena teško razlučiti.

U ovim primjerima prikazana je sličnost ovih dvaju efekata tona: