Bibliometrija: razlika između inačica

'''Bibliometrija''' proučava kvantitativne aspekte produkcije, diseminacije, i uporabe zapisanog znanja, što znači bavi se kvantitativnim proučavanjem fenomena kao što su autorstvo, izdavanje, čitanje, citiranje. Ovo uključuje proučavanje porasta literature o danom predmetu, obrasce distribucije produktivnosti autora, disperziju članaka po časopisima, zastarijevanje literature, epidemiologiju ideja, obrasce znanstvene suradnje, predviđanja o tome tko de dobiti Nobelovu nagradu. Analize citata i uporabe dokumenata neosporno od velike važnosti u otkrivanju trendova u organizaciji i razmjeni znanja općenito, ali pri tome i dalje mogu ostati neobjašnjeni stvarni uzroci i posljedice citiranja pojedinih dokumenata. To je ono što je teže istražiti jer nije izračunljivo.

Naziv bibliometrija (grč. biblion = knjiga, metrein = mjeriti; engl. bibliometrics, njem.Bibliometrie) po prvi se put pojavljuje u članku A. Pritcharda Statistical Bibliography or Bibliometrics?, objavljenom u časopisu „Journal of Documentation“ iz prosinca 1969. godine.