Marko Kostrenčić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: Marko Kostrenčić (Zagreb, 21.3.1884. - Zagreb 19.5.1976.) bio je hrvatski pravnik, povjesničar i političar. Kao sveučilišni profesor predavao je nacionalnu povijest na zagreb...
 
Dodao izvor i proširio malo
Redak 1:
'''Marko Kostrenčić''' ([[Zagreb]], [[21. ožujka]] [[1884.]] - [[Zagreb]] [[19. svibnja]] [[1976.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[pravnik]], [[povjesničar]] i [[političar]].
Marko Kostrenčić (Zagreb, 21.3.1884. - Zagreb 19.5.1976.) bio je hrvatski pravnik, povjesničar i političar. Kao sveučilišni profesor predavao je nacionalnu povijest na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Obnašao je dužnost rektora Sveučilišta u Zagrebu, a bio je redoviti član JAZU od 1921. Sljedbenik jugoslavenskog integralizma i monarhije, obnašao je dužnost ministra i bana Savske banovine u razdoblju između dva svjetska rata. Značajni su njegovi radovi koji se odnose na izvore hrvatskog prava u srednjem vijeku.
 
==Životopis==
Marko Kostrenčić rodio se u Zagrebu [[1884.]] godine. Doktorirao je u Zagrebu [[1908.]] godine.<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?ID=40719 Proleksis enciklopedija: Kostrenčić, Marko], preuzeto 21. siječnja 2012.</ref> Bio je prvi profesor pravne povijesti u Zagrebu [[1912.]]-[[1937.]] i kasnije [[1945.]]-[[1955.]]<ref name="proleksis" /> Kao sveučilišni profesor predavao je nacionalnu povijest na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Obnašao je dužnost dekana Pravnog fakulteta [[1917.]]-[[1918.]] i rektora Sveučilišta u Zagrebu [[1949.]]-[[1950.]]<ref name="proleksis" /> Bio je redoviti član [[HAZU|JAZU]] od [[1921.]] godine.<ref name="proleksis" /> Sljedbenik jugoslavenskog integralizma i monarhije,{{fact}} obnašao je dužnost ministra socijalne politike [[1931.]]-[[1935.]] te bio Ban Savske banovine [[1935.]]-[[1936.]]<ref name="proleksis" /> Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] od [[1941.]]-[[1942.]] bio je interniran u logoru [[Stara Gradiška]].<ref name="proleksis" /> Urednik Enciklopedije Jugoslavije i drugih leksikografskih publikacija. Značajni su njegovi radovi koji se odnose na izvore hrvatskog prava u srednjem vijeku.
 
==Djela==
* ''Hrvatska pravna povijest'', 1919.
* ''Vinodolski zakon'', 1923.
* ''Postanak dalmatinskih sredovječnih gradova'', 1929.
* ''Fides publica (javna vera) u pravnoj istoriji Srba i Hrvata do kraja XV. veka'', 1930.
* ''Nacrt historije hrvatske države i hrvatskog prava'', 1956.
* ''Historiografija danas'', 1976.
 
==Izvori==
{{izvori}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Kostrenčić, Marko}}
 
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]