Stanko Vraz: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: ru:Враз, Станко
Dodao izvore, djela i malo proširio
Redak 1:
{{Književnik |
|Ime = Stanko Vraz |
|boja = #B0C4DE|
|slika = Stanko Vraz.jpg|
|veličina = |
|opis slike = |
|puno ime = Jakob Frass |
|rođenje = [[30. lipnja]] [[1810]].<br>[[Cerovec Stanka Vraza|Cerovec]], [[Slovenija]]|
|smrt = [[20. svibnja]] [[1851]].<br>[[Zagreb]], [[Hrvatska]]|
|nagrade = |
|utjecao = |
|utjecali = |
|period = [[Romantizam]] |
|djela = |
|period pisanja = |
|potpis = |
|supruga = |
|djeca = |
}}
 
'''Stanko Vraz''' (''Jakob Frass''; [[Cerovec Stanka Vraza|Cerovec]], [[30. lipnja]] [[1810]]. - [[Zagreb]], [[20. svibnja]] [[1851]].), [[Hrvatska|hrvatski]] i [[Slovenija|slovenski]] književnik.
 
==Životopis==
Stanko Vraz rodio se u slovenskom mjestu Cerovcu [[1810.]] godine kao Jakob Frass. Godine 1836. mijenja ime u Stanko Vraz. Gimnaziju je završio u [[Maribor]]u, a završne razrede je polazio u [[Graz]]u. Govorio je pet jezika. Prevodio je latinske klasike i slavenske pjesnike. Od [[1839.]] godine živio je i radio u Zagrebu kao jedan od vodećih [[Hrvatski narodni preporod|preporoditelja]].
== Književno stvaralaštvo ==
Po svojoj raznovrsnoj djelatnosti ([[pjesnik]], [[književna kritika|književni kritičar]], [[putopis]]ac, [[prevoditelj]] te pisanjepisac članaka o jeziku i narodnim običajima) Vraz je jedan od najistaknutijih iliraca i prvi [[Hrvatska književnost|hrvatski profesionalni književnik]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?ID=67695 GimnazijuProleksis jeenciklopedija: završioVraz, uStanko], preuzeto 21. siječnja 2012.</ref> Godine [[Maribor1842]]u. s [[Ljudevit Vukotinović|Vukotinović]]em i [[Dragutin Rakovac|Rakovcem]] izdaje kritički časopis ''"[[Kolo (časopis)|Kolo]]"''. U kritici se bori za europski kriterij i protiv diletantizma, a završneza razredeknjiževno je polaziostvaranje tražio da se oslanja na tekovine narodne i slavenske književnosti. Najvredniji dio njegova rada jest ljubavna [[lirika]]. Kao pjesnik ''[[Đulabija]]'' i niza soneta ''Sanak i istina'', on unosi u [[GrazHrvatska|hrvatsku]] liriku svjež, lak i nepatvoren izraz, nasuprot deklamacijama i retorici, što je prevladavalo u pjesmama većine iliraca.<ref>[http://www.zivotopis.hr/biografija/stanko-vraz/ Životopis.hr: Stanko Vraz], preuzeto 21. siječnja 2012.<br/ref> U [[satira]]ma i [[epigram]]ima ismijava nedostatke društvenog i književnog života, posebno [[utilitarizam]] i [[diletantizam]] patetičnih tamburaša i budničara. Njegova lirika inspirirana je romantičnom erotikom u stilu i u modi njegova doba, posvećenom imaginariom ljubavnim idealima.
Govorio je pet jezika. Prevodio je latinske klasike i slavenske pjesnike. <br>
Od 1839. godine živi i radi u Zagrebu kao jedan od vodećih preporoditelja.
 
Godine [[1842]]. s [[Ljudevit Vukotinović|Vukotinović]]em i [[Dragutin Rakovac|Rakovcem]] izdaje kritički časopis ''"[[Kolo (časopis)|Kolo]]"''. U kritici se bori za europski kriterij i protiv diletantizma, a za književno je stvaranje tražio da se oslanja na tekovine narodne i slavenske književnosti. Najvredniji dio njegova rada jest ljubavna [[lirika]]. Kao pjesnik ''[[Đulabija]]'' i niza soneta ''Sanak i istina'', on unosi u [[Hrvatska|hrvatsku]] liriku svjež, lak i nepatvoren izraz, nasuprot deklamacijama i retorici, što je prevladavalo u pjesmama većine iliraca. U [[satira]]ma i [[epigram]]ima ismijava nedostatke društvenog i književnog života, posebno [[utilitarizam]] i [[diletantizam]] patetičnih tamburaša i budničara. Njegova lirika inspirirana je romantičnom erotikom u stilu i u modi njegova doba, posvećenom imaginariom ljubavnim idealima.
=== Stil ===
U težnji da nađe što adekvatniji izraz za svoje pjesničke vizije Vraz je pronalazio različite forme: od klasičnih [[sonet]]a do [[romanca|romance]] i [[Balada|balade]], te [[gazela|gazele]]; pa je i na taj način obogatio našu književnost onoga vremena. Bilo je u tom traženju i lutanja, i slabih stihova, bilo je naročito mnogo borbe s [[jezik]]om, što nije nikakvo čudo kad je Vraz [[Slovenija|Slovenac]]. No usprkos svim tim slabostima Vraz je u svoju poeziju unio mnogo iskrenih, osobnih momenata koji variraju od vedrih stihova do sumornih motiva i atmosfera.
[[Datoteka:Stanko Vraz spomen ploča.JPG|mini|desno|Spomen ploča Stanku Vrazu u Zagrebu]]
== Vanjske poveznice ==
 
U težnji da nađe što adekvatniji izraz za svoje pjesničke vizije Vraz je pronalazio različite forme: od klasičnih [[sonet]]a do [[romanca|romance]] i [[Balada|balade]], te [[gazela|gazele]]; pa je i na taj način obogatio našu književnost onoga vremena. Bilo je u tom traženju i lutanja, i slabih stihova, bilo je naročito mnogo borbe s [[jezik]]om, što nije nikakvo čudo kad je Vraz [[Slovenija|Slovenac]]. No usprkos svim tim slabostima Vraz je u svoju poeziju unio mnogo iskrenih, osobnih momenata koji variraju od vedrih stihova do sumornih motiva i atmosfera.
*[http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Vraz.htm Pjesme]
 
==Djela==
* ''Đulabije'', Zagreb, 1840.
* ''Glasi iz dubrave žerovinske'', Zagreb, 1841.
* ''Gusle i tambura: različite pěsni. 1. od Stanka Vraza'', Prag, 1845.
===Posmrtno===
* ''Děla Stanka Vraza. Djulabije: ljubezne ponude za Ljubicu. Dio 1.'', Zagreb, 1863.
* ''Děla Stanka Vraza. Glasi iz dubrave žerovinske: pověstice od Stanka Vraza. Dio 2.'', Zagreb, 1864.
* ''Děla Stanka Vraza. Razlike pjesme / [izvorne pjesme] od Stanka Vraza. Dio 3.'', Zagreb, 1866.
* ''Děla Stanka Vraza. Razlike pjesme: prevodi Stanka Vraza. Dio 4.'', Zagreb, 1868.
* ''Děla Stanka Vraza. Pěsme pabirci, proza i pisma Stanka Vraza. Dio 5. [predgovor [[Franjo Petračić]]].'', Zagreb, 1877.
* ''Izabrane pjesme: sa slikom pjesnikovom. S uvodom [[Franjo Marković|Franje Markovića]].'', Zagreb, 1880.
* ''Izabrane pjesme / Stanko Vraz. (uredio i predgovor napisao [[Dragutin Grdenić|D. Grdenić]])'', Zagreb, 1924.
* ''Đulabije'', Zagreb, 1925. (pretisak izdanja iz 1863.)
* ''Stanko Vraz - Stihovi i proza'', Zagreb, 1951.
* ''Slovenska djela'', Zagreb, 1952.
* ''Pjesnička djela I-III'', Zagreb, 1953.
* ''Poezija i proza / Stanko Vraz'', (izbor i pogovor [[Ivan Slamnig]]), Zagreb, 1963.
* ''Izbor iz djela / Stanko Vraz'', (prir. i predgovor napisao [[Ivan Martinčić]]), Zagreb, 1994.
* ''Izabrane pjesme / Stanko Vraz'', (prir. [[Vinko Brešić]]), Zagreb, 1999.
 
==Zanimljivosti==
* Rodno mjesto Stanka Vraza, Cerovec u slovenskoj općini [[Ormož]], se po njemu sada zove [[Cerovec Stanka Vraza]] kako bi se razlikovalo od ostalih mjesta koja se zovu Cerovec.
* Vrazovo pravo ime je bilo Jakob Frass no s vremenom je književni [[pseudonim]] ''Stanko Vraz'' pretvorio u vlastito građansko ime i prezime.<ref name="Dubravko Jelčić">[[Dubravko Jelčić]]: ''Povijest hrvatske književnosti'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2004., 2. izd., ISBN 953-6308-56-8, str. 169.-172.</ref>
* Vraz je bio jedini [[Slovenci|Slovenac]] koji je prihvatio [[Ljudevit Gaj|Gajevu]] ilirsku ideju i odrekao se, zbog "viših ciljeva", ne samo svoje narodnosti nego i [[Materinski jezik|materinskog jezika]] a što mu je [[France Prešeren|Prešeren]] oštro zamjerio.<ref name="Dubravko Jelčić" />
 
==Izvori==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Vraz.htm Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Stanko Vraz: Pjesme]
 
{{Romantistički književnici}}
Line 38 ⟶ 67:
 
{{GLAVNIRASPORED:Vraz, Stanko}}
 
[[Kategorija:Slovenski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]