Košnica: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ZéroBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: nds-nl:Breekörf
Nema sažetka uređivanja
Redak 54:
 
Prilikom pripreme društava za zimu, preporučuje se iznad plodišnog nastavka staviti nastavak sa zapečaćenim medom (15-20 [[kg]]) a u čiju sredinu se stave 2-3 okvira sa leglom odozdo i većom mednom kapom (ili bar okviri sa velikom mednom kapom i praznim saćem ispod). Na taj način se osigurava da zimsko klube zahvati i gornji nastavak i da krajem zime ne ostane u donjem bez hrane. Treba napomenuti da takav način pčelarenja nije lako ostvariti i da se u praksi ipak najčešće mora raditi i pojedinačnim okvirima, a ne nastavcima. To je najprije iz razloga što pčelinje zajednice nisu dovoljno jake i što nemaju velike zalihe hrane. Rad LR košnicom tada može biti prilično kompliciran, posebno za početnike.
 
=== Krizmanovka ===
 
Konstruktor košnice je [[Petrinja|Petrinjac]] [[Milan Krizman]] (1874-1958), istaknuti pčelar i osnivač «Banovske pčelarske zadruge u Petrinji» (1928). Za konstrukciju ove košnice 1926. godine, na izložbi Jugoslavenskih pčelarskih društava u Dubrovniku, dobiva srebrnu medalju. Košnica dobiva ime po svom autoru ''krizmanovka''.
 
To je petrinjska tradicijska košnica i kulturna baština, koja se nekada naveliko koristila, posebice na području [[Banovina|Banovine]] te je zamijenila pletare, blatare i slične lošije vrste. Konstruktor Milan Krizman, po struci stolar, je kao iskusan pčelar unio revoluciju u pčelarenje, a iskoristio je iskustva stečena u zarobljeništvu u Rusiji nakon Prvog svjetskog rata.
 
Krizmanovka je košnica s pokretnim saćem. Ima formu kućice, veoma je funkcionalna, lijepa i dopadljiva. Prostor u košnici može se povećavati ovisno o snazi pčelinje zajednice. U košnici je prostor za uzgoj matice ili pomoćne zajednice. Moguća je vrlo jednostavna uspostava dvomatičnog pčelarenja, proširenja s [[medište|medištem]] ili prirodnim [[ulište|ulištem]]. Sa strane je prostor za prihvat mladih pčela, ima odličnu termičku izolaciju i ventilaciju i niz drugih tehničkih detalja koji su bitni za [[biodinamičko pčelarenje]] (npr. dimenzije okvira i dr.). Od različitih tipova (modela) košnica koje se koriste pčelari u Hrvatskoj, ova košnica zasigurno najbolje odgovara standardima za [[ekološko pčelarenje|ekološko]] kao i za [[biodinamičko pčelarenje]].
 
Pčelarska udruga «Petrinja» pokrenula je projekt «Krizmanovka-Petrinjska tradicijska košnica i kulturna baština». Projekt je predstavljen 27. siječnja 2008. godine u Petrinji, a 2009. godine u časopisu «Hrvatska pčela». U okviru projekta prikupljene je nekoliko preostalih košnica te je izrađena tehnička dokumentacija za serijsku proizvodnju košnice. Planirano je da se nekoliko košnica s pčelama na kojima će se vršiti edukacija postavi u Centru za šljivu i kesten u [[Donja Bačuga|Donjoj Bačugi]] i na ekološkom pčelinjaku u [[Klinac|Klincu]]. Pokrenuta je inicijativa za izradu petrinjskog suvenira s krizmanovkom, te organizirane posjete turista na pčelinjake s krizmanovkom.
 
=== Nukleus ===
Line 85 ⟶ 95:
=== Farrar ===
<!--košnica - u izradi :)-->
 
== Literatura ==
* Balen, A., Mrgan, A., Priljeva, G., Priljeva, Đ., 2005. Milan Krizman. Hrvat. pčela 124(1): 19 - 20.
 
== Poveznice ==