Inačica od 23. siječnja 2012. u 09:21 uredi Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits m znamenitosti ← Starija izmjena		Inačica od 23. siječnja 2012. u 09:41 uredi ukloni ovu izmjenu Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits m slike Novija izmjena →
Redak 16: }}<small>Lokacija Povijesnog nacionalnog parka na Haitiju</small></center> }} '''Povijesni nacionalni park Haitija''' je skupina [[spomenik]]a na [[Haiti]]ju s početka 19. stoljeća kada je Haiti proglasio svoju neovisnost: citadela Laferrière, palača Sans Souci i ~~fortifikacijski~~građevine ~~sustav Ramiers~~Ramiersa. God. 1982., ovi spomenici su upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] kao "jedinstveni simboli slobode kao prve građevine koje su izgradili crni robovi koji su se izborili za svoju slobodu<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/579 Svjetska baština Haitija] 20. siječnja 2010. {{en icon}} Preuzeto 22. siječnja 2012.</ref>". [[Datoteka:Citadelle_Laferri%C3%A8re.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Citadela Laferrière]]▼ [[Datoteka:Sans-Souci_Palace_front.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Palača Sans Souci]] ▲[[Datoteka:Citadelle_Laferri%C3%A8re.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Citadela Laferrière]] ==Povijest==▼ ▲==Povijest== Dana 1. siječnja 1804. godine, nakon 14 godina borbe za otok crnih robova protiv kolonizatora, [[Jean-Jacques Dessallines]], glavni vođa revolucije, proglasio je samostalnost Republike Haiti. Car Dessallines je odmah povjerio Henryju Christopheu, jednom od svojih generala, zadatak izgradnje goleme utvrde na brdu Pic Laferrière (kasnije poznatom kao Pic Henry), 28 km jugozapadno od rta Cap Haitien.▼ [[Datoteka:Citadelle Laferrière guns 2.jpg\|mini\|lijevo\|<center>Hrpe topovskih kugli na terasi ispred krajolika Citadele]] [[Datoteka:Sans-Souci Palace entrance.jpg\|mini\|<center>Ulaz u palaču Sans-Souci]] ▲Dana 1. siječnja 1804. godine, nakon 14 godina borbe za otok crnih robova protiv kolonizatora, [[Jean-Jacques Dessallines]], glavni vođa revolucije, proglasio je samostalnost Republike Haiti. Car Dessallines je odmah povjerio ~~Henryju~~Henriju Christopheu, jednom od svojih generala, zadatak izgradnje goleme utvrde na brdu Pic Laferrière (kasnije poznatom kao Pic Henry), 28 km jugozapadno od ~~rta~~grada [[Cap ~~Haitien~~-Haïtien]]. Nakon smrti Dessallinesa 1806. godine, Republika Haiti je podijeljena na dvije države: južni dio kojim je upravljao Pétion, dok se na sjeveru Christophe proglasio kraljem 1811. god. Citadela Laferrière (ili Citadela Henri), koja je izvorno zamišljena kao spomenik slobode, je postala despotska utvrda samo tijekom 1813. god. U isto vrijeme, kralj Christophe ([[~~Henri~~Henry I., kralj Haitija]]) je započeo gradnju nevjerojatne palače Sans Souci (tj. "bezbrižna") okružene vrtovima u podnožju prilazne ceste kaštelu, u blizini sela Milot.<ref>Clive Cheesman, ''The Armorial of Haiti: Symbols of Nobility in the Reign of Henri Christophe'', 2007., London: The College of Arms.</ref>. ==Znamenitosti== Citadela ~~Henri~~Henry, sagrađena na 970 metara nadmorske visine na površini od oko 1 ha, jedan je od najboljih primjera umjetnosti vojnog inženjerstva početkom 19. stoljeća. Planovi su djelo Haićanina [[Henri Barre\|Henria Barrea]], ali je vjerojatno da je general Christophe igrao ključnu ulogu u njezinom planu izvanredno artikuliranog volumena kako bi se omogućilo integrirati topništvo, razraditi sustav opskrbe vodom i cisterne, te kolosalne obrambene zidine koje čine ovaj [[kaštel]] nesavladiv. U njemu je mogla stanovati posada od 2.000 ljudi, ili 5.000 u slučaju potrebe. Palača Sans Souci, danas uglavnom ruševina koja se trenutno restaurira, duguje svoju bizarnu ljepotu iznimnom skladu s planinskim okruženjem, kao i pribjegavanje različitim i navodno nespojivim arhitektonskim modelima. [[Barok]]no stubište i [[neoklasicizam\|neoklasične]] terase, te strmi [[vrt]]ovi podsjećaju na palače u [[Potsdam]]u i [[Beč]]u, dok su [[kanal]]i i [[bazen]]i inspirirani [[Versajska palača\|Versajskom palačom]], osim nedefiniranoj halucinacijskoj kvaliteti ovog djela megalomanskog kralja.

Povijesni nacionalni park Haitija: razlika između inačica