Razlika između inačica stranice »Sveti Hermenegildo«

Dodano 305 bajtova ,  prije 9 godina
bez sažetka
m (Hermenegild premješteno na Sv. Hermenegild)
[[Datoteka:Triunfo de san hermenegildo herrera el joven.jpeg|thumb|right|HermenegildHermenegildo]]
'''Hermenegildo'''<ref name="franjevci">[http://www.franjevci-split.hr/pdf/rokovnik_2012.pdf Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja] Katolički kalendar 2012.</ref> ili '''Hermenegild''' († [[13. travnja]] [[585.]]) je bio [[Vizigoti|vizigotski]] kraljević, sin vizigotskog kralja [[Leovigild]]a i Hispanorimljanke Teodosije, i brat drugog vizigotskog kralja, [[Rekared I.|Rekareda]]. Odgojen je u duhu [[Arijanstvo|arijanizma]], vjere Vizigota onog doba. Zbog prelaska na ortodoksno [[kršćanstvo]] sukobio se s ocem, što je kasnije dovelo do njegova pogubljenja.
 
Dok su još bili djeca, HermenegildHermenegildo i Rekared su proglašeni suvladarima na vizigotskom prijestolju, koje je u to doba njihov otac dijelio sa svojim bratom [[Liuva I.|Liuvom I.]] HermenegildHermenegildo se obrazovao pod utjecajem nadbiskupa [[Leandro Seviljski|Leandra Seviljskog]], majčinog rođaka, i s 15 godina je sklopio brak s [[Franci|franačkom]] kraljevnom - Ingundom, ortodoksnom{{fact}} kršćankom. Ona je bila kćerka [[Ziogebert I.|Zigeberta I.]] i [[Brunhilda|Brunhilde]], vladara franačke [[Austrazija|Austrazije]].
 
Otac ga je poslao u Betiku kao [[guverner]]a, gdje je pod utjecajem nadbiskupa Leandra i svoje žene vrlo brzo odbacio arijansko i prihvatio ortodoksno kršćanstvo. Politički problemi koje je izazvalo njegovo preobraćenje i sumnjivi diplomatski odnosi s [[bizant]]skim guvernerom susjedne [[Spanija|Spanije]], vjerojatno su bili uzrok zategnutih odnosa između Hermenegilda i njegovog oca, Leovigilda. Oružani sukob je počeo [[581.]] godine, i trajao je do [[584.]] U početku, Bizant je pomogao ustanak, ali kasnije su Bizanćani povukli pomoć i sklopili sporazum s Leovigildom za 30.000 solida u [[zlato|zlatu]]. Godine [[583.]] Leovigildove snage su opsjedale [[Sevilla|Sevillu]]. Hermenegild je izdržao napade godinu dana, ali je na kraju morao pobjeći u [[Córdoba|Córdobu]]. TamoOndje je uhvaćen i poslat u zatvor u Tarragonu. Njegova žena je pobjegla u [[Afrika|Afriku]] i tražila [[azil]] od Mauricija Bizantskog, ali je umrla na putu. Njihov sin, [[Atanagild]]o, predan je po naredbi bizantskog cara svojoj baki s majčine strane, Brunhildi, čemu se usprotivio LeovigildLeovigildo.
 
Međutim, povijesni stručnjaci vizigotske [[Hispanija|Hispanije]], ne smatraju Hermenegildovo pokrštavanje stvarnim razlogom sukoba između oca i sina, već samo izgovor. Svoje tvrdnje zasnivaju na činjenici da je u doba Leovigildove vladavine vladala religiozna tolerancija, kao i u raznim diplomatskim naporima prije i tijekom sukoba. Također, nakon konverzije Vizigota u pravovjerno kršćanstvo u doba Rekareda, kroničari i saborni dokumenti uopće ne spominju Hermenegilda, njegovu pobunu ili njegov heroizam, što znači da su ga katolički Vizigoti smatrali samo običnim pobunjenikom, a ne mučenikom.
Iako nisu sačuvana nikakva nezavisna svjedočenja o ovom događaju, Dijalozi Grgura Velikog govore da je Hermenegild odbio ponudu oproštaja svog oca pod uvjetom da se vrati na arijanstvo, i da je nakon toga pogubljen jer je odbio da ga pričesti arijanski svećenik na dan [[Uskrs]]a [[585.]] godine. Manje naklonjen mu je [[sv. Grgur iz Toursa]], vrlo dobro obaviješten o svijetu Vizigota, koji smatra dizanje oca na sina velikim grijehom, pa čak iako je ovaj heretik.
 
Na zahtjev [[Filip II., španjolski kralj|Filipa II., španjolskog kralja]], papa [[Siksto V.]] je kanonizirao Hermenegilda i proglasio ga svecem na 1000-godišnjicu njegove smrti. Zajedno sa [[sv. FernandomFernando]]m, sv. HermenegildHermenegildo je svetac zaštitnik [[Španjolska|španjolske monarhije]].
 
Spomendan mu je [[13. travnja]].<ref name="franjevci"/>
 
== Bilješke ==
{{izvori}}
 
== Literatura ==
[[Kategorija:Vladari]]
[[Kategorija:Vizigoti]]
[[Kategorija:Sveci]]
 
[[bg:Херменегилд]]
665

uređivanja