Pretpovijesni život: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Uklanjanje izmjene 3241120 što ju je unio/unijela 92.36.213.179 (Razgovor sa suradnikom:92.36.213.179) |
||
Redak 8:
*'''Prve biljke'''
Sve do kraja perioda [[silur]]a (prije 439 do 408 milijuna godina) većina
*'''Prve životinje sa ljušturom'''
Redak 20:
==Invazija na kopno ==
Nakon što su biljke prešle na kopno, slijedile su ih životinje[[ beskralježnjaci]] koje su se razvijale tako da mogu koristiti prednosti velike količine [[kisik]]a i suhih uvjeta. Prvi su bili [[člankonošci]]. Neki od njih, naprimjer ''Acantherpestes'', vjerojatno su preživjeli na isti način kao današnje stonoge, hraneći se biljnim otpadom. Nakon člankonožaca uslijedili su [[vodozemci]] i [[gmazovi]].
=== Gmazovi ===
[[Datoteka:Tuatara.jpg|mini|lijevo|Gmaz '''Tuatara''']]
Najstariji poznati gmaz je ''[[Westlothiana liziae]]'' koji je živio prije 330 milijuna godina. Ovakvi gmazovi su se razvili u divovske gmazove i [[Dinosauri|dinosaure]] koji su prevladavali na Zemlji u eri [[mezozoik]]a. Neki su se u potpunosti prilagodili životu na kopnu; mogli su stajati uspravno i lako se kretati. Neki od njih, primjerice ''plesiosauri'', vratili su se u more; ostali, kao ''pterosauri'', počeli su letjeti.
*'''Prve ptice'''
Pernate ptice razvile su se početkom [[evolucija (biologija)|evolucije]] dinosaura s kojima su srodne. Prvim pticama, kao ptici ''Archaeopteryx'' iz [[Jura (period)|jure]], perje je služilo za izolaciju ili kao ukras, te za let.
*'''Prvi sisavci'''
Prvi sisavci koji su se pojavili razvili su se od ''zvjerozubaca'', skupine gmazova. Neki su preživjeli veliko izumiranje potkraj perioda [[Perm (period)|perm]]a i razvili osobine sisavaca. Jedan od prvih sisavaca bio je ''Megazastrodon'' krajem perioda [[trijas]]a (prije 245 do 208 milijuna godina).
*'''Prvo cvijeće'''
[[Kritosjemenjače]] (biljke sa cvijetom) pojavile su se u peridu krede (prije 144 do 65 milijuna godina). Prije pojave biljaka sa cvijetom, najčešće lisnato drvo bio je ''[[Gingko]]''. Ova izuzetna biljka još uvijek postoji i uzgaja se kao ukrasno drvo.
== Mezozoik ==
[[Datoteka:Pangea animation 03.gif|mini|280px|desno| Razdvajanje Pangeje]]
Tijekom [[mezozoik]]a (prije 245 do 60 milijuna godina) superkontinent [[Pangea]] pomaknuo se prema sjeveru i razdijelio na velike [[kontinent]]e koji postoje i u naše vrijeme. Veliko izumiranje krajem perma omogućilo je razvoj gmazova na kopnu, u zraku i u moru. Potkraj ove ere, u peridu krede, došlo je do masovnog izumiranja dinosaura.
=== Izumiranje dinosaura ===
Dinosauri su počeli izumirati krajem razdoblja krede. Popularana teorija koja objašnjava to [[Masovna izumiranja|masovno izumiranje]] govori o [[asteroid]]u ili [[komet]]u koji je pogodio Zemlju prije 65 milijuna godina i izazavao pojavu velikih količina prašine u [[Atmosfera|atmosfer]]i. Smatra se da je ta prašina zakrila sunčevu svjetlost, što je trajalo mjesecima, ili više, i uzrok je uginuća različitih biljaka i životinja.
== Kreda ==
Tijekom razdoblja [[Kreda (period)|krede]] (prije 144 do 65 milijuna godina) dinosauri su i dalje bili najveće životinje na kopnu. Kontinenti su se i dalje nastavili razdvajati, a današnja [[Indija]] primaknula se [[Azija|Aziji]]. Smatra se da je doba krede vjerojatno završilo velikim sudarom.
=== Ledeno doba ===
[[Datoteka:Mamut lanudo.jpg|mini|220px|lijevo|[[Mamut]]]]
{{glavni|Ledeno doba}}
Izmjenjivanje toplih i hladnih klimatskih razdoblja na Zemlji karakteristika je posljednjih 2000 milijuna godina. Tijekom hladnih razdoblja velik dio voda na Zemlji pretvorilo se u ledene ploče. Životinje su se, naprimjer [[mamuti]], prilagodile razvivši debelu vunastu dlaku. Danas na Zemlji vlada interglacijalno, toplo razdoblje.
===Izumiranje ===
Razvoj i izumiranje životinja i biljaka obilježje je života na Zemlji. [[Masovna izumiranja|Masovno izumiranje]] je pojava kada u isto vrijeme izumre mnogo organizama. U pretpovijesnom razvoju Zemlje dogodilo se nekoliko takvih događaja čiji uzrok ponekad nije poznat.
*'''Dodo'''
Dodo s [[Mauricijus]]a izumro je krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] zbog djelovanja čovjeka. Danas su na rubu nestanka i druge biljke i životinje, naprimjer [[crni afrički nosorog]] i [[južnokineski tigar]].
==Kenozoik==
Tijekom razdoblja [[kenozoik]]a (prije 65 milijuna godina) sisavci postupno postaju brojniji od dinosaura. Neki gmazovi, poput [[kornjača]], [[zmija]], [[krokodil]]a i [[gušter]]a, preživjeli su i još uvijek postoje. Preživjele su i [[ptice]] postavši raznovrsnije i od [[sisavci|sisavaca]] i od gmazova. Indija se naposljetku sudarila sa Azijom i pritom je nastao lanac [[Himalaja]]. Sisavci su se brzo širili po kontinentu prilagođavajući se najraznolikijim podnebljima zato što su mogli održavati stalnu temperaturu tijela te opstati hraneći se i biljnim materijalom i mesom. Najprije su se razvili [[tobolčari]], no postupno su brojniji postali ''placentalni sisavci''.
===Leteći sisavci ===
[[Datoteka:Big-eared-townsend-fledermaus.jpg|mini|200px|[[Šišmiš]]]]
Dok su se postupno razvijale ptice preuzimajući mjesto pterosaura, i sisavci su razvili mogućnost letenja, naprimjer '''''Palaeochiropteryx'''''. Taj [[šišmiš]] dug 7 cm i jedna pronađena vrsta u svom želucu ima ostatke noćnih leptira. Šišmiši su pretežno noćne životinje koje otkrivaju plijen pomoću zvučnih odjeka.
===Prvi ljudi ===
Naš najstariji predak mogao bi biti '''Australopithecus afarensis''', čovjekoliko biće koje se pojavilo u Africi prije otprilike 4 milijuna godina. Najstariji pravi čovjek je '''Homo habilis''' i vjerojatno je koristio oruđe prije više od 2,5 milijuna godina. [[Homo sapiens]] (današnji čovjek) pojavio se prije otprilike 100.000 godina.
===Vremenska tablica ===
{|class="wikitable"
!'''Godine'''
!'''Značajke'''
|-
|pr. 3800 m.g.
|Razvijaju se jednostanični organizmi sa sposobnošću [[fotosinteza|fotosinteze]].
|-
|pr. 550 m.g.
|Pojava čvrstih ljuski.
|-
|pr. 500 m.g.
|Pojavljuju se primitivne beščeljusne ribe.
|-
|pr. 440 m.g.
|[[Biljke]] i [[životinje]] prelaze na kopno.
|-
|-
|pr. 395 m.g.
|Člankonošci se hrane biljnim otpacima i drugim člankonošcima.
|-
|pr. 360 m.g.
|Pojavljuju se prvi četveronošci, naprimjer [[vodozemac]] '''''Ichthyostega'''''
|-
|pr. 210 m.g.
|Počinju se razvijati [[dinosauri]].
|-
|pr. 65 m.g.
|Nakon nestanka dinosaura počinju prevladavati [[sisavci]].
|-
|pr. 100.000 godina
|Pojavljuje se [[Homo sapiens]].
|-
|}
[[Kategorija:Prapovijest]]
[[Kategorija:Biologija]]
<!-- interwiki -->
[[ca:Vida prehistòrica]]
[[da:Forhistorisk liv]]
[[el:Προϊστορική ζωή]]
[[en:Prehistoric life]]
[[es:Vida prehistórica]]
[[eo:Prahistoria vivo]]
[[eu:Bizitza prehistoriko]]
[[it:Forme di vita estinte]]
[[he:יצורים פרהיסטוריים]]
[[ja:古生物]]
[[fi:Esihistoriallinen elämä]]
[[sv:Förhistoriskt liv]]
[[zh:史前生物]]
| |||