Inačica od 6. siječnja 2012. u 19:02 uredi WikitanvirBot (razgovor \| doprinosi) 41.185 edits m r2.7.1) (robot Dodaje: cs:Bolševismus ← Starija izmjena		Inačica od 26. siječnja 2012. u 14:14 uredi ukloni ovu izmjenu Gdje je nestala duša svijeta (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 4.135 edits Novi članak Novija izmjena →
Redak 1: '''Boljševizam''' je u izvornom značenju [[Lenjinizam\|Lenjinovo učenje]] u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke ~~Za pojam '''boljševizam''', [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]] sv. 2, 2000. navodi četiri značenja.~~ klase. '''Boljševici''' su bili Lenjinovi pristaše , članovi tadašnje Ruske Socijaldemokratske radničke partije, koji su kasnije postali temelj ruskoj Komunističkoj partiji. Boljševizam je i čest naziv za društveni poredak u [[Sovjetski savez\|Sovjetskom savezu]] uspostavljen 1917. srušen 1991.<ref>''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]]'' svezak 2, 2000. Boljševizam je bio i službena doktrina Komunističke internacionale. ~~# U pejorativnom značenju~~Ovaj izraz ~~"boljševizam"~~ponekad ~~proteže~~se sekoristi naza ~~[[komunizam\|~~komunistički]] pokret i doktrinu u cjelini.▼ </ref> == Povijest == Ime boljševici potječe od ruske riječi za većinu ''bol'shinstvo'', jer je većina ondašnjih članova poduprla upravo [[Vladimir Lenjin\|Lenjina]]. Drugu frakciju sačinjavali su menjševici. Ime dolazi od ruske riječi ''men'shinstvo'', što znači manjina. Kao struja političke misli i kao [[politička stranka]] boljševizam postoji od [[1903.]], kada je na II kongresu Ruske socijaldemokratske radničke partije (RSDRP) u [[Londonu\|Londonu]] nastao rascjep na dva krila: na revolucionarnu većinu i oportunističku manjinu. Menjševici su bili umjerena frakcija Ruske socijaldemokratske radničke partije, nakon rascjepa na II. kongresu (1903.) oko pitanja organizacijskih načela i taktike stranke. Glavni predstavnici su Georgi Valentinovich Plekhanov i Julius Martov.<ref>[http://www.hrleksikon.info/abecedarij/M/25165/menjsevizam hrleksikon.info]-Hrvatski obiteljski leksikon </ref> ~~# Lenjinova doktrina o partiji, revoluciji i diktaturi proletarija (vidi: [[lenjinizam]]).~~ ~~# Društveni poredak u [[Sovjetski savez\|Sovjetskom savezu]] uspostavljen 1917, srušen 1991.~~ Osnovni zadatak tog kongresa bilo je ujedinjenje marksističkih kružoka i samostalnih socijaldemokratskih grupa u [[Rusija\|Rusiji]] u čvrstu stranačku organizaciju, na programatskim i taktičkim principima koje je, u općim linijama, formulirao list Iskra (1900.—03.) u borbi protiv legalnih marksista, ekonomista, bernštajnovaca i drugih oportunističkih grupa i struja, a potanko izložio Lenjin u svojoj knjizi ''Što da se radi?'' U toku kongresa došlo je do razmimoilaženja između iskrovske većine na čelu s Lenjinom i iskrovske manjine na čelu s Martovom. Lenjin i Plehanov zahtijevali su da stranka bude centralistički organizirana, sa strogom disciplinom, i da svaki član bude odgovoran svojoj organizaciji, da idejno ~~# Službena doktrina [[Kominterna\|Komunističke internacionale]] (Treća internacionala.)~~ ujedinjenje partije na principima [[marksizam\|marksizma]] bude učvršćeno materijalnim jedinstvom organizacije. Martov i njegove pristaše zastupali su mišljenje da se u partiju prime svi oni koji prihvaćaju njen program, a ona da bude decentralizirana i bez stroge discipline. Većina kongresa usvojila je organizacijske principe u Lenjinovoj formulaciji i izjasnila se za strogi centralizam i disciplinu i bezuvjetno podređivanje mjesnih organizacija Centralnom komitetu, kome su date najšire ovlasti. ▲# U pejorativnom značenju izraz "boljševizam" proteže se na [[komunizam\|komunistički]] pokret i doktrinu u cjelini. U najvažnijim pitanjima pristaše Lenjina imale su za sobom većinu kongresa, što je došlo do izražaja i u izboru članova CK i članova redakcije središnjeg organa partije. Poslije II kongresa menjševici Martov, [[Lav Trocki\|Trocki]], Akseljrod, Potresov i drugi, kojima se pridružio i Plehanov, počeli su se boriti protiv odluka kongresa. Razmimoilaženju u organizacijskim pitanjima pridošla su razmimoilaženja u taktičkim pitanjima (za vrijeme revolucije 1905.—07.) i u teoretskim pitanjima. Definitivni raskol između boljševika i menjševika nastao je [[1912.]], jer se pokazalo nemogućim da obje frakcije ostanu i dalje u istoj stranci. Boljševici su na VI partijskoj konferenciji u Pragu osnovali samostalnu partiju pod imenom RSDRP(boljševika), koja je na VI kongresu promijenila naziv u Komunistička partije Rusije, RKP(b). Boljševizam je prošao niz etapa u svojoj povijesti (pripremanje revolucije 1903.—05., godine revolucije 1905.—07., godine reakcije 1907.—10., godine poleta 1910.—14., razdoblje [[Prvi svjetski rat\|I svj. rata]], veljačaske i Listopadske revolucije 1917.). Boljševizam je rastao u borbi protiv sitnoburžujske revolucionarnosti, protiv partije socijalista-revolucionara (esera), koji su odstupali od dosljedne proleterske [[klasna borba\|klasne borbe]], i u borbi protiv lijevog doktrinarstva i sektaštva u vlastitoj partiji. Boljševizam je razvio bogate i raznovrsne oblike borbe: primjenom parlamentarne i izvanparlamentarne taktike, taktike bojkota [[parlament\|parlamenta]] s taktikom sudjelovanja u parlamentu, kombinacijom legalnih i ilegalnih metoda borbe i drugo. U doba revolucije boljševizam je primjenjivao taktiku pravilnog nastupanja, kao što je u godinama reakcije izgradio taktiku pravilnog odstupanja. Nosioci lijevog skretanja nisu dopuštali nikakvih kompromisa, dok je Lenjin (naročito na primjeru [[Mir u Brest-Litovsku\|Brestlitovskog mira]]) pokazao da ima kompromisa koji su dopušteni i kompromisa koji znače izdaju. Poslije [[Listopadska revolucija\|Listopadske revolucije]] i stvaranja [[Kominterna\|Komunističke internacionale]] vršio se u mnogim zemljama proces boljševizacije komunističkih partija, kome je raznolikost političkih prilika u pojedinim zemljama utiskivala svoj pečat. Boljševizam je od ruskog postao međunarodni pojam za revolucionarne socijaliste. == Literatura == * ''Opća enciklopedija JLZ'' svezak 1 A-Bzu, Zagreb 1977. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Komunizam]] [[af:Bolsjewis]] [[ar:بلشفية]] [[arz:بلاشفه]] [[ast:Bolxevique]] [[bar:Bolschewist]] [[be-x-old:Бальшавікі]] [[br:Bolchevik]] [[ca:Bolxevisme]] [[cs:Bolševismus]] [[cy:Plaid Bolsiefic]] [[da:Bolsjevik]] [[de:Bolschewiki]] [[el:Μπολσεβίκοι]] [[en:Bolshevik]] [[eo:Bolŝeviko]] [[es:Bolchevique]] [[et:Bolševikud]] [[eu:Boltxebike]] [[fa:بلشویک]] [[fi:Bolševikit]] [[fr:Bolcheviks]] [[fy:Bolsjewisme]] [[gl:Bolxevique]] [[he:בולשביזם]] [[hi:बोलशेविक पार्टी]] [[id:Bolshevik]] [[is:Bolsévikar]] [[it:Bolscevismo]] [[ja:ボリシェヴィキ]] [[ka:ბოლშევიკი]] [[ko:볼셰비키]] [[ku:Bolşewîk]] [[lt:Bolševikas]] [[lv:Boļševiki]] [[mk:Болшевици]] [[nl:Bolsjewiek]] [[nn:Bolsjevik]] [[no:Bolsjevik]] [[pl:Bolszewicy]] [[pnb:بالشویزم]] [[pt:Bolchevique]] [[ro:Bolșevic]] [[ru:Большевик]] [[simple:Bolshevik]] [[sk:Boľševik]] [[sl:Boljševiki]] [[sr:Бољшевици]] [[sv:Bolsjevik]] [[th:พรรคบอลเชวิค]] [[tr:Bolşevizm]] [[uk:Більшовики]] [[ur:بالشویک پارٹی]] [[vi:Bolshevik]] [[yo:Bólshéfìk]] [[zh:布尔什维克]] [[zh-min-nan:Bolshevik]] ~~{{Mrva-pol}}~~ [[Kategorija:Komunizam]]

Boljševizam: razlika između inačica