Boljševizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Novi članak
Redak 7:
Ime boljševici potječe od ruske riječi za većinu ''bol'shinstvo'', jer je većina ondašnjih članova poduprla upravo [[Vladimir Lenjin|Lenjina]]. Drugu frakciju sačinjavali su menjševici. Ime dolazi od ruske riječi ''men'shinstvo'', što znači manjina.
 
Kao struja političke misli i kao [[politička stranka]] boljševizam postoji od [[1903.]], kada je na II kongresu Ruske socijaldemokratske radničke partije (RSDRP) u [[LondonuLondon|Londonu]] nastao rascjep na dva krila: na revolucionarnu većinu i oportunističku manjinu. Menjševici su bili umjerena frakcija Ruske socijaldemokratske radničke partije, nakon rascjepa na II. kongresu (1903.) oko pitanja organizacijskih načela i taktike stranke. Glavni predstavnici su Georgi Valentinovich Plekhanov i Julius Martov.<ref>[http://www.hrleksikon.info/abecedarij/M/25165/menjsevizam hrleksikon.info]-Hrvatski obiteljski leksikon </ref>
 
Osnovni zadatak tog kongresa bilo je ujedinjenje marksističkih kružoka i samostalnih socijaldemokratskih grupa u [[Rusija|Rusiji]] u čvrstu stranačku organizaciju, na programatskim i taktičkim principima koje je, u općim linijama, formulirao list Iskra (1900.—03.) u borbi protiv legalnih marksista, ekonomista, bernštajnovaca i drugih oportunističkih grupa i struja, a potanko izložio Lenjin u svojoj knjizi ''Što datreba se radiuraditi?'' U toku kongresa došlo je do razmimoilaženja između iskrovske većine na čelu s Lenjinom i iskrovske manjine na čelu s Martovom. Lenjin i Plehanov zahtijevali su da stranka bude centralistički organizirana, sa strogom disciplinom, i da svaki član bude odgovoran svojoj organizaciji, da idejno
ujedinjenje partije na principima [[marksizam|marksizma]] bude učvršćeno materijalnim jedinstvom organizacije. Martov i njegove pristaše zastupali su mišljenje da se u partiju prime svi oni koji prihvaćaju njen program, a ona da bude decentralizirana i bez stroge discipline. Većina kongresa usvojila je organizacijske principe u Lenjinovoj formulaciji i izjasnila se za strogi centralizam i disciplinu i bezuvjetno podređivanje mjesnih organizacija Centralnom komitetu, kome su date najšire ovlasti.