Inačica od 26. siječnja 2012. u 14:14 uredi Gdje je nestala duša svijeta (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 4.135 edits Novi članak ← Starija izmjena		Inačica od 27. siječnja 2012. u 22:32 uredi ukloni ovu izmjenu Gdje je nestala duša svijeta (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 4.135 edits m →‎Povijest Novija izmjena →
Redak 7: Ime boljševici potječe od ruske riječi za većinu ''bol'shinstvo'', jer je većina ondašnjih članova poduprla upravo [[Vladimir Lenjin\|Lenjina]]. Drugu frakciju sačinjavali su menjševici. Ime dolazi od ruske riječi ''men'shinstvo'', što znači manjina. Kao struja političke misli i kao [[politička stranka]] boljševizam postoji od [[1903.]], kada je na II kongresu Ruske socijaldemokratske radničke partije (RSDRP) u [[~~Londonu~~London\|Londonu]] nastao rascjep na dva krila: na revolucionarnu većinu i oportunističku manjinu. Menjševici su bili umjerena frakcija Ruske socijaldemokratske radničke partije, nakon rascjepa na II. kongresu (1903.) oko pitanja organizacijskih načela i taktike stranke. Glavni predstavnici su Georgi Valentinovich Plekhanov i Julius Martov.<ref>[http://www.hrleksikon.info/abecedarij/M/25165/menjsevizam hrleksikon.info]-Hrvatski obiteljski leksikon </ref> Osnovni zadatak tog kongresa bilo je ujedinjenje marksističkih kružoka i samostalnih socijaldemokratskih grupa u [[Rusija\|Rusiji]] u čvrstu stranačku organizaciju, na programatskim i taktičkim principima koje je, u općim linijama, formulirao list Iskra (1900.—03.) u borbi protiv legalnih marksista, ekonomista, bernštajnovaca i drugih oportunističkih grupa i struja, a potanko izložio Lenjin u svojoj knjizi ''Što datreba ~~se radi~~uraditi?'' U toku kongresa došlo je do razmimoilaženja između iskrovske većine na čelu s Lenjinom i iskrovske manjine na čelu s Martovom. Lenjin i Plehanov zahtijevali su da stranka bude centralistički organizirana, sa strogom disciplinom, i da svaki član bude odgovoran svojoj organizaciji, da idejno ujedinjenje partije na principima [[marksizam\|marksizma]] bude učvršćeno materijalnim jedinstvom organizacije. Martov i njegove pristaše zastupali su mišljenje da se u partiju prime svi oni koji prihvaćaju njen program, a ona da bude decentralizirana i bez stroge discipline. Većina kongresa usvojila je organizacijske principe u Lenjinovoj formulaciji i izjasnila se za strogi centralizam i disciplinu i bezuvjetno podređivanje mjesnih organizacija Centralnom komitetu, kome su date najšire ovlasti.

Boljševizam: razlika između inačica