Daljinska istraživanja: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
i ovo se koristi
Redak 1:
:''Za tehniku arheološke izmjere vidi [[daljinsko istraživanje (arheologija)]]. Za navodnu psihičku sposobnost vidi [[gledanje na daljinu]]. Za tehniku elektičnog mjerenja vidi [[četveroterminalno istraživanje]].''
[[Slika:Death-valley-sar.jpg|thumb|right|upright|Snimak [[Dolina smrti|Doline smrti]] snimljen [[radar sa sintetičkom aperturom|radarom sa sintetičkom aperturom]] i koloriran uporabom [[polarimetrija|polarimetrije]].]]
'''Daljinsko istraživanje''' ('''daljinsko pronicanje''', '''teledetekcija''', '''daljinska detekcija'''), metoda prikupljanja informacija o nekom objektu ili fenomenu u većem ili manjem opsegu pomoću uređaja za snimanje ili istraživanje u realnom vremenu koji je [[bežična komunikacija|bežičan]] ili nije u fizičkom ili bliskom kontaktu s objektom (to jest pomoću [[zrakoplov]]a, [[svemirska letjelica|svemirske letjelice]], [[satelit]]a, [[bova|bove]] ili [[brod]]a). U praksi se daljinsko istraživanje provodi pomoću različitih na daljinu postavljenih uređaja za prikupljanje informacija o nekom objektu ili području. Svi sljedeći postupci primjeri su daljinskih istraživanja: [[osmatranje Zemlje]] ili [[meteorološki satelit|meteorološke satelitne]] kolekcijske platforme, osmatranje oceana i atmosfere s [[meteorološka bova|meteoroloških plutajućih]] platforma, nadzor trudnoće pomoću [[ultrazvuk]]a, [[magnetska rezonancijska vizualizacija]] (MRI), [[pozitronska emisijska tomografija]] (PET) i [[svemirska sonda|svemirske sonde]]. U modernoj uporabi termin se općenito odnosi na uporabu tehnologija vizualizacijskih senzora koji uključuju, ali nisu ograničeni uporabom instrumenata u zrakoplovima ili svemirskim letjelicama, te se razlikuje od ostalih srodnih vizualizacijskih polja kao što je medicinska vizualizacija.
 
Postoje dvije vrste daljinskih istraživanja. Pasivni senzori detektiraju prirodnu radijaciju koju emitiraju ili reflektiraju promatrani objekti ili okolno područje. Reflektirano sunčevo svijetlo je najčešći izvor radijacije koju mjere pasivni senzori. Primjeri pasivnih daljinskih senzora uključuju filmsku [[fotografija|fotografiju]], [[infracrveno zračenje|infracrvene]], [[uređaj uparenih naboja|uređaje uparenih naboja]] i [[radiometar|radiometre]]. Aktivno prikupljanje, u drugu ruku, emitira energiju radi skeniranja objekata i područja a zatim pasivni senzor detektira i mjeri radijaciju koju je cilj reflektirao ili raspršio u pozadini. [[RADAR]] je primjer aktivnog daljinskog istraživanja pri kojem se mjeri vremenska odgoda između emisije i povratka čime se utvrđuje lokacija, visina, brzina i smjer objekta.