Valutni rat: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{stil}}
{{wikipedizirati}}
'''Valutni rat''' je vrsta gospodarskog rata koji se vodi tiskanjem novca. to je prvi korak u borba za povećanje konkurentnosti vlastite države na štetu drugih država. Kad monetarne vlasti pojedinih većih [[država]] naglo povećaju vlastitu [[novac|novčanu]] masu na [[tržište|tržištu]], te tim novcem kupuju strane [[dionice]], obveznice, ili novčanice u cilju deprecijacije vlastite valute. Time konkurentnost domaće privrede raste pošto domaći proizvodi u inozemstvu postaju jeftiniji, a uvozni skuplji. Tada i druge države, u cilju zaštite svoje konkurentnosti, postupaju na isti način, te pokretači valutnog rata moraju ponoviti postupak, što dovodi do prevelike količine novca na tržištu, što vrlo brzo dovodi do [[inflacija|inflacije]] koja smanjuje produktivnost i standard što može, zbog socijalnih nemira, opet dovesti do smanjenja [[konkurentnost|konkurentnosti]]. Čim inflacija znatnije poraste štediše povlače [[štednja|štednju]] i kupuju devize što dovodi do još veće [[devalvacija|devalvacije]] i naglog ubrzanja inflacije, osobito u gospodarski slabijim državama.
==Povijesni pregled==
U [[velika ekonomska kriza|velikoj ekonomskoj krizi]] 1929. godine valutni rat je počeo kad je američka vlada ukinula privremeno ukinula [[zlatni standard]] kako bi financirala [[javni radovi|javne radove]] i povećala zaposlenost. Tada su na isti način postupile i europske države, osobito ratnim reparacijama opterećena Njemačka koja je zbog pretjerano tiskanja novca upala u stanje [[hiperinflacija|hiperinflacije]]. Tako stvoreni valutni rat ubrzo je prerastao u trgovinski rat koji se uskoro pretvorio u II svjetski rat. Do nove pojave valutnog rata došlo je 2008. godine kad je SAD počeo ponovno tiskati velike količine dolara kako bi kupovinom drugih valuta spustio vrijednost dolara i tako povećao svoj izvoz i smanjio nezaposlenost. Na isti način odgovorila je Velika Britanija i Kina dok je [[eurozona]] izbjegla ulazak u ovakav financijski sukob. To je izazvalo u eurozoni izazvalo prenošenje krize sa bankarskog sektora na čitave države, osobito rubne koje su svoje proizvode prodavale na dolarskom tržištu, gdje su im proizvodi zbog rasta vrijednosti Eura postali sve nekonkurentniji.
==Druge mogućnosti za povećanje konkurentnosti==
| |||