Razlika između inačica stranice »Ikavski govor«

Ikavski govor (uredi)

Inačica od 23:50, 30. siječnja 2012.

Obrisano 217 bajtova ,  prije 8 godina
→‎Zemljopisni pregled
m (r2.7.1) (robot Dodaje: bg:Икавски изговор)
== Zemljopisni pregled ==
 
Ikavskim govorima služe se uglavnom Hrvati i manji dio islamiziranog pučanstva (danas dio Bošnjaka) zapadno od rijeke Bosne i Neretve. Raznoliki ikavski i poluikavski govori su sve do danas više-manje mozaično najrašireniji među Hrvatima (oko polovice hrvatskih govora) a rasprostiru se od zapadne Istre pa sve do hrvatske manjinske zajednice u okolici grada Subotice.
Kao jasan jezični trag najvećeg prostranstva srednjovjekovnoga hrvatskog kraljevstva, raznoliki ikavski (ili bar poluikavski) govori su sve do danas više-manje mozaično rašireni od Trsta pa do Subotice. Veći dio [[Istra|Istre]], istočnog [[Kvarner]]a, [[Lika|Like]], [[Bela Krajina]]{{fact}}, dio [[Žumberak|Žumberka]], zapadnog Zagorja ([[Sutla]]), veći dio [[Dalmacija|Dalmacije]] (na jug do [[Opuzen]]a)<ref name="7. neretvanski skup">Dubravka Vidak: Sedmi neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret (4) - Dr. fra Stanko Petrov, Hrvatsko slovo, str. 15., 28. listopada 2011. </ref>, [[Zapadna Hercegovina|zapadne Hercegovine]], [[Završje|Završja]]/Tropolja, srednje i zapadne [[Bosna|Bosne]], [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]], južne i istočne [[Slavonija|Slavonije]], na sjeveru [[Bačka|Bačke]] (među Hrvatima [[Bunjevci]]ma),u podunavlju Bačke Hrvati [[Šokci]] te na područjima tzv. [[Turska Hrvatska|Turske Hrvatske]] ([[Cazinska Krajina]] i [[Bosanska Krajina]]), a ikavski govori zastupljeni su i među hrvatskim iseljenicima u prekomorskim zemljama. Najveća cjelovita prostranstva dominantnih hrvatskih ikavaca pružaju se na jugozapadu od Savudrije pa sve do Neretve i na sjeveroistoku od Gradiške pa do Subotice, također ikavica je dominantna među Hrvatima od Cazinske krajine preko Banjalučke regije sve do srednje Bosne (rijeka Bosna).
 
*Čakavski ikavski govori obuhvaćaju veći dio zapadne [[Istra|Istre]], manje dijelove zapadne [[Lika|Like]] te u južnočakavskom dijalektu koji se prostire od Zadra do zapadne polovice poluotoka Pelješca. Uz ikavske govore među čakavcima postoje i prijelazni ikavsko-ekavski govori, oni su rašireni u jugozapadnoj Istri oko Pule te u srednječakavskom dijalektu od Josipdola do Duge Rese.
Ikavicom se je nekad govorilo i u [[Trebinje|Trebinju]], [[Nevesinje|Nevesinju]] i [[Ljubinje|Ljubinju]], trag česa se danas vidi u toponimima na -šć, a do 16. i 17. st., stanovništvo [[Popovo polje|Popovog polja]] je uglavnom govorilo ikavicom.<ref name="7. neretvanski skup"/>
 
*Kajkavski ikavski govori zastupljeni su u dva dijalekta i to u Donjesutlanskom dijalektu na području jugozapadnog Zagorja (oko donjeg toka rijeke [[Sutla]]) te u Goranskom dijalektu.
Neistražen je slučaj današnjih Srba iz sela [[Azbukovica|Azbukovice]], među kojima se sačuvao ikavski govor. Pretpostavlja se da su neki stanovnici u prošlosti doselili iz jugozapadne Hrvatske. <ref name="7. neretvanski skup"/>, a fenomen je i ikavski odraz jata među crnogorskim muslimanima u [[Podgorica|Podgorici]] i [[Tuzi]]ma (o čemu postoje četiri teorije: autohtona pojava, utjecaj bh. ikavskih muslimana, "iz hira" da bi bili i jezično drukčiji od pravoslavnih susjeda, blizina albanskog jezika)<ref>(crnogorski) [http://hrcak.srce.hr/file/76185 Croatica et slavica iadertina, Zadar, 2009.] Adnan Čirgić: "Zamjena jata" u staropodgoričkome govoru </ref> te kod pravoslavnih Crnogoraca u [[Vraka|Vraci]] kod [[Skadar|Skadra]].<ref>(crnogorski) [http://www.almanah.co.me/Ostale/PDF/casopis/Almanah%2027-28.pdf Almanah br.27-28/2004.] Adnan Čirgić: Karakteristike govora podgoričkih muslimana (na osnovu starih rukopisa) </ref>
 
*Od štokavskih dijalekata hrvatski ikavski govori obuhvačaju [[Zapadni dijalekt]] čija je bliskost sa [[južnočakavski dijalekt|južnočakavskim dijalektom]] neraskidiva, ovaj dijalekt se prirodno nadovezuje na južnočakavski te se rasprostire od Krivoga Puta pa kroz veći dio velebitskog primorja i južne te dio zapadne Like, potom obuhvača unutrašnjost [[Dalmacija|Dalmacije]] (od Ravnih Kotara preko dalmatinske Zagore do [[Ploče|Ploča]] u dolini Neretve).<ref name="7. neretvanski skup">Dubravka Vidak: Sedmi neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret (4) - Dr. fra Stanko Petrov, Hrvatsko slovo, str. 15., 28. listopada 2011. </ref>. Zatim se nastavlja preko [[Zapadna Hercegovina|zapadne Hercegovine]] i jugozapadne Bosne sve do srednje [[Bosna|Bosne]]. Sporadično obuhvača i mnoštvo enklava kroz čitavu zapadnu Bosnu to jest područja stare ili [[Turska Hrvatska|Turske Hrvatske]] (današnje; [[Cazinska Krajina]] i [[Bosanska Krajina]]), dijelove [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] oko Dervente i Orašja. Potom obuhvača južni dio [[Slavonski dijalekt|slavonskog dijalekta]] (kompletnu slavonsku posavinu koja se proteže na jugu [[Slavonija|Slavonije]]), i manje na sjeveru gdje pokriva dio Baranje.
 
*Ikavski govori zastupljeni su i među hrvatskim iseljenicima u prekomorskim zemljama, zatim dominiraju među Gradiščanskim Hrvatima i među Hrvatima [[Bunjevci]]ma i [[Šokci]]ma u [[Bačka|Bačkoj]].
 
== Ikavica u narječjima ==
Anonimni suradnik
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:MobileDiff/3247848"