Vrijednost robe: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{stil}}
'''Vrijednost robe ''' ovisi o koristi koju od neke robe ima njen korisnik, što se u ekonomskoj teoriji zove granična korisnost.
==Povijesni razvoj teorije vrijednosti ==
Redak 12:
===Funkcije upotrebnog dobra===
Funkcije upotrebnog dobra možemo podijeliti na:
Redak 29:
Ekonomska funkcija ovisi o tome može li se roba kupiti da bi se naknadno prodala, ili ugradila u neki drugi proizvod. Neke robe se mogu skladištiti, a druge ne, nekima cijena vremenom raste, a drugima pada itd.
===Potrebe korisnika===
Koliko neko dobro vrijedi kupcu određuju njegove [[potrebe]] koje možemo podijeliti na :
Redak 47:
==Funkcija tražnje==
Funkcija tražnje (granične korisnost) nekog dobra može se promijeniti ako se promijeni [[dohodak]] kupaca, ili ako se promijene potrebe kupaca, ili se promijeni neki proizvod koji je komplementaran, ili je supstitut promatranom dobru. Ako se poveća funkcionalnost komplementarnog tj. nadopunjujućeg dobra povećat će se i vrijednost promatranog dobra. Ako proizvođač poveća, nekom izmjenom ili [[inovacije|inovacijom]] samo dobro, povećat će se i funkcija tražnje za tim dobrom. Ako se poveća funkcionalnost supstituta tada vrijednost i funkcija tražnje opada. Prema tome ako želimo povećati funkciju tražnje nekog upotrebnog dobra moramo povećati, ili njegovu funkcionalnost, ili funkcionalnost komplementarnog dobra. Do povećanja funkcije tražnje može doći i ako se poveća dohodak stanovništva, broj stanovnika, ili veličina tržišta.
==[[zakon ponude i potražnje|Tržišna vrijednost ]] ==
Vrijednost nekog upotrebnog dobra na tržištu dijeli se na:
* 1. [[troškovi proizvodnje|troškove
* 2. [[profit]] proizvođača;
* 3. [[potrošački višak]].
| |||