Snijeg: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: tl:Niyebe |
stilska dorada, uređeni podnaslovi |
||
Redak 1:
[[Datoteka:SnowflakesWilsonBentley.jpg|mini|Mikrofotografije kristala iz [[pahuljica]] snijega]]
'''Snijeg''' je [[kristal]] smrznute [[voda|vode]], a i [[mineral]]. Nastaje i pada tijekom vrlo hladnih [[temperatura]], kao i [[mraz]], [[inje]] i poledica.
== Kristali ==
Tijekom padanja iz [[oblak]]a prema [[tlo|tlu]], [[kristal]]ići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s [[kiša|kišnim]] kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Iz tog razloga je snijeg koji pada najčešće nepravilnog oblika. Između [[kristal]]a i pahuljica nalaze se praznine ispunjene [[zrak]]om. Kad snijeg padne na [[tlo]], [[zrak]] ostaje zarobljen između [[kristal]]a, pa se zato čuje [[zvuk]] kad gazimo po netaknutom snijegu. [[Zvuk]] ovisi o [[temperatura|temperaturi]], ali i o strukturi snijega. Tada dolazi do loma ledenih [[kristal]]a kroz koje onda izlazi [[zrak]].
[[Datoteka:BrockenSnowedTrees.jpg|mini|desno|
== Veličina snježnih pahuljica ==
Većina [[pahuljica]] ima [[promjer]] oko '''2 [[centimetar|cm]]'''. No, pod određenim okolnostima mogu nastati i pahulje veće od '''5 [[centimetar|cm]]''' u [[promjer]]u. Za to su potrebne [[temperatura|temperature]] [[zrak]]a oko nule, lagani [[vjetar]] i nestabilna [[atmosfera]] uz usmjereno strujanje [[tekućina]] i [[plin]]ova.
Vidljiva [[sunce|sunčeva]] [[svjetlost]] je
▲Vidljiva [[sunce|sunčeva]] [[svjetlost]] je '''bijele boje'''. Većina stvari u [[priroda|prirodi]] upijaju dio [[sunce|sunčeve]] [[svjetlost]]i koja im daje njihovu [[boja|boju]]. Snijeg, međutim, odbija (reflektira) većinu sunčevog svjetla. S obzirom na to da snijeg ima puno malih [[kristal]]a, sunčeva [[svjetlost]] se uspješno odbija, poput malih zrcalčića.
== Uvjeti za
Istraživanja pokazuju da nikad nije prehladno za padanje snijega. Može sniježiti i na iznimno niskim [[temperatura]]ma [[zrak]]a ako postoji [[vlaga]] i dizanje ili hlađenje [[zrak]]a. Točno je da snijeg najčešće pada na [[temperatura|temperaturi]] [[zrak]]a oko
Snježni pokrivač se može zamisliti kao prozor s jako mnogo stakala. Između svakog [[staklo|stakla]] stoji [[zrak]] i ako je s jedne strane prozora jako hladno, ta hladnoća neće prodrijeti na drugu stranu prozora. Svježe napadali snijeg sadrži i do
▲Istraživanja pokazuju da nikad nije prehladno za padanje snijega. Može sniježiti i na iznimno niskim [[temperatura]]ma [[zrak]]a ako postoji [[vlaga]] i dizanje ili hlađenje [[zrak]]a. Točno je da snijeg najčešće pada na [[temperatura|temperaturi]] [[zrak]]a oko '''0°C''' jer topliji [[zrak]] može sadržavati više [[vlaga|vlage]].
▲Snježni pokrivač se može zamisliti kao prozor s jako mnogo stakala. Između svakog [[staklo|stakla]] stoji [[zrak]] i ako je s jedne strane prozora jako hladno, ta hladnoća neće prodrijeti na drugu stranu prozora. Svježe napadali snijeg sadrži i do '''95%''' zarobljenog [[zrak]]a.
Čisti snijeg je zasigurno jestiv. U [[grad]]skim područjima snijeg može biti zagađen pa se ne bi trebao jesti, no ni tada vjerojatno ne bi imao većih posljedica za [[zdravlje]] onih koji ga jedu. Ponekad snijeg može sadržavati [[alga|alge]] koje mu daju crvenkastu [[boja|boju]]. Taj snijeg je jestiv, a oni koji su ga probali čak kažu da ima dobar okus.
Iako se grmljavina zimi pojavljuje puno rjeđe nego ljeti,moguće je da pada snijeg i grmi istovremeno. U prosjeku jedan dan godišnje pada snijeg i grmi. Kad pada snijeg, češće grmi u obalnom području nego u unutrašnjosti.▼
== Vanjske poveznice ==
▲Iako se grmljavina zimi pojavljuje puno rjeđe nego ljeti,moguće je da pada snijeg i grmi istovremeno. U prosjeku jedan dan godišnje pada snijeg i grmi. Kad pada snijeg, češće grmi u obalnom području nego u unutrašnjosti.
{{Commons|Snow}}
| |||