Razlika između inačica stranice »Internetsko bankarstvo«

lektura
(lektura)
'''InternetInternetsko bankarstvo''' ([[Engleski jezik|engleng]]. ''[[:en:Online banking|Online banking]]'')''' je financijski servis [[banka|banke]] koji omogućava korisniku osobno i izravno obavljanje i pregled financijskih transakcija i stanja, a pritom koristi [[Internet]] kao kanal distribucije po kojem se vrši bankarska aktivnosti.
{{Bolji naslov|Internetsko bankarstvo}}
'''Internet bankarstvo ([[Engleski jezik|engl]]. ''[[:en:Online banking|Online banking]]'')''' financijski servis [[banka|banke]] koji omogućava korisniku osobno i izravno obavljanje i pregled financijskih transakcija i stanja, a pritom koristi [[Internet]] kao kanal distribucije po kojem se vrši bankarska aktivnosti.
 
==Načini autorizacije==
Prije korištenja bilo kakve usluge Internetinternetskog bankarstva ili obavljanja transakcije, potrebno je autorizirati se. Postoji nekoliko načina autorizacije. Za privatne korisnike su to najčešće tokeni ili TAN-ovi, dok pravne osobe u pravilu koriste smart-kartice. Ovisno o banci i tehnološkoj pozadini, nudi se jedna od spomenutih načina autorizacije. Ponekad banke nude i izbor između dvije različite metode.
 
===Token===
Numeričke tipke na tokenu omogućavaju korisniku unos PIN-a ([[:en:Personal Identification Number|Personal Identification Number]]) koji je nužan za uspješnu autorizaciju kod samog tokena. '''PIN''' je broj od četiri do osam znamenaka kojeg korisniku ustupa banka. Nakon prve autorizacije korisnik ima mogućnost promijeniti PIN za otključavanje uređaja. Nakon autorizacije token generira niz brojeva koji se zajedno sa serijskim brojem tokena mora unijeti u aplikaciju. Serijski broj svakog tokena je jedinstven i sačinjava dio [[kriptografija|kriptografskog]] ključa koji omogućuje generiranje dinamičkog [[kod|koda]] za pristup mreži.
 
Pri autorizaciji i validaciji podataka poslužitelj generira numeričku vrijednost sačinjenu od šest znamenaka. Te se znamenke dobiju iz datuma, vremena izvođenja transakcije i same novčane vrijednosti transakcije. Da bi se uspješno provela transakcija, klijent mora utipkati ćdobivenidobiveni broj u token koji nakon toga generira novi broj koji se također sastoji od šest znamenaka i valjan je samo za izvođenje trenutne transakcije. Broj kojeg token generira za jednokratnu je uporabu, odnosno ne postoji mogućnost ponavljanja generiranog niza. Klijent ima na raspolaganju određeni vremenski period u kojem mora unijeti generirani niz. Taj period traje od 30 do 60 sekundi nakon čega se token automatski isključuje.
 
Ovakav model autorizacije koji se sastoji od dva faktora (serijskog broja tokena i niza brojeva koje token generira) omogućava [[računalo|računalu]] u banci da jednoznačno identificira klijenta te mu omogući pristup svim njegovim računima. Dakle, sigurnosni mehanizam ugrađen u token je usklađen s poslužiteljem koji provjerava parametre autorizacije. Ukoliko klijent unese neispravan PIN nekoliko puta za redom, na primjer tri puta, token se automatski zaključa. Administrator je jedina autorizirana osoba za otključavanje uređaja. Ukoliko se pak unese neispravan kod za autorizaciju korisnika, web aplikacija se terminira. Svaki se takav pokušaj zabilježi kod [[poslužitelj|poslužitelja]]. Administrator pregledava zabilješke i na taj način može uočiti sumnjive radnje pri autorizaciji.1
 
==Izvori==
Internet bankarstvo, Poslovni forum, http://www.poslovniforum.hr/info/internet_bankarstvo.asp, 2.12.2011.
 
* Internet bankarstvo, Poslovni forum, http://www.poslovniforum.hr/info/internet_bankarstvo.asp, 2.12.2011.
* Electronic Banking, http://www.tdcanadatrust.com/products-services/banking/electronic-banking/128.jsp, 2.12.2011.
 
* Erste NetBanking, http://www.erstebank.hr/elektronsko_bank_netbank.asp,1.12.2011.
* E-zaba, http://www.zaba.hr/wps/wcm/connect/zaba_hr/ZabaUtils/OnlineUsluge/e-zaba+gradjani/, Zagrebačka banka d.d., 1.12.2011.
 
* Privredna banka Zagreb, http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=1015, 1.12.2011.
E-zaba, http://www.zaba.hr/wps/wcm/connect/zaba_hr/ZabaUtils/OnlineUsluge/e-zaba+gradjani/, Zagrebačka banka d.d., 1.12.2011.
* HYPOnet - Internetsko bankarstvo za građanstvo, http://www.hypo-alpe-adria.hr/home.nsf/id/291, 1.12.2011.
 
Privredna banka Zagreb, http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=1015, 1.12.2011.
 
HYPOnet - Internetsko bankarstvo za građanstvo, http://www.hypo-alpe-adria.hr/home.nsf/id/291, 1.12.2011.
 
[[Kategorija:Financije]]
[[Kategorija:Internet]]
 
<!-- interwiki -->
 
[[en:Online banking]]