Eurozona: razlika između inačica

Prva [[privredne krize|privredna kriza]] u eurozoni pojavila se kao posljedica svjetske financijske krize koja je 2008. godine krenula iz SAD-a nakon naglog pada [[cijena|cijene]] nekretnina na američkom tržištu. Pad cijena nekretnina prouzročio je [[stečaj]] nekoliko velikih [[bankarstvo|banaka]] i [[osiguravajućihOsiguravajuće društavadruštvo|osiguravajućih društava]] što je izazvalo paniku na svjetskim tržištima i prenošenje krize na čitavi svijet. Kako bi zaustavili širenje krize na čitav financijski sektor američki [[FED]] je počeo sa emitiranjem velikih količina [[dolar|dolara]] iz primarne emisije, čime je znatno povećana [[likvidnost]] američkih banaka. U nekoliko godina emitirano je oko 50.000 milijardi dolara kojima su kupovane [[dionice]], [[obveznice]] i ostali [[vrijednosni papiri]] na svjetskom tržištu, ponajviše na tržištu eurozone. Američke banke su kupujući euro zaradile oko 30%, čime su nadoknadili gubitke iz trgovine nekretnina, dok se konkurentnost američkih izvoznika znatno povisila na svjetskom tržištu.

ECB na financijsku agresiju SAD-a i Velike Britanije nije odgovorio na sličan način čime je izbjegnut ulazak u međusobni [[valutni rat]], ponajviše zbog toga što je jaki euro odgovarao bankarskom sektoru i državama poput Njemačke i Francuske čije banke su najviše [[kredit|kredita]] plasirale na tržište gospodarski slabijih rubnih zemalja eurozone.