Gundahar: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: mini|desno|250px|Gundahar naređuje [[Hagen (mitologija)|Hagenu potopiti hortu u Rajnu. Tema [[Pjesma o ...
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Peter von Cornelius Hagen versenkt den Nibelungenhort 1859.jpg|mini|desno|250px|Gundahar naređuje [[Hagen (mitologija)|Hagenu]] potopiti hortu u Rajnu. Tema [[Pjesma o Nibelunzima|Pjesme o Nibelunzima]]. Naslikao [[Peter von Cornelius]] 1859. godine.]]
'''Gundahar''' (?vladao oko 407. - [[473411.]]) bio je [[popis burgundskih kraljeva|kralj]] [[Burgundi|Burgunda]] ([[Drugo Burgundsko Kraljevstvo]]) između godine. U kronikama i dokumentima na latinskom ga se spominje pod imenoma ''Gundicharius, Guntharius, Gundaharius'', a ostali izvori ga zovu ''Gunther, Gundahar, Gundahari, Gūðhere, Gunnarr''). Polulegendarni je lik. Legende o njemu postoje na latinskom ([[Waltharius]]; skandinavska varijacija [[Thidrekssaga|Þiðrekssaga]] ga ne spominje), srednjovjekovnom [[srednjogornjonjemački jezik|srednjogornjonjemačkom]], [[staronordijski jezik|staronordijskom]] ([[Pjesma o Nibelunzima]], [[Atlamal]], [[Saga o Völsunzima]]) i [[staroengleski jezik|staroengleskom]], posebice u njegovim odnosima s [[Sigfrid|Sigfridom Zmajoubojicom]] (Sigurdom) te u svezi s njegovom smrću zbog izdaje u hali [[Atila|Atile]] (v. [[nordijska mitologija]], [[germanski junak]], [[junačko doba germanske mitologije]]).
 
Sin je burgundskog kralja [[Gebika|Gebike]]. Na burgundsko je prijestolje došao nakon očeve smrti. Vladao je u isto vrijeme kad i njegov brat [[Gizelher]].
 
406. su godine [[Alani]], [[Vandali]] i [[Svevi]], a moguće i [[Burgundi]]n [[prelazak Rajne 406.|prešli Rajni]] i napali [[Galija (rimska provincija)|Galiju]]. 411. je godine burgundski kralj ''Gundahar'' ili '''Gundikar'' u suradnji s alanskim kraljem [[Goar]]om postavio marionetskog cara [[Jovin]]a . Autoritetom galskog cara kojeg je kontrolirao, naselio se na lijevoj odnosno zapadnoj (t.j. rimskoj) obali Rajne, između rijeka [[Lauter]]a i [[Nahe (rijeka)|Nahe]], zauzevši [[Worms, Njemačka|Worms]], [[Speyer]] i [[Strasbourg]]. Prividno kao dio mira, rimski im car [[Honorije]] službeno "dao" tu zemlju. [[Olimpiodor Tebski]] također spominje ''Guntiarios'' kojeg su zvali "zapovjednikom Burgunda" u surječju [[Jovin]]ova prisvajanja [[Germania Secunda|Germanie Secunde]] 411. godine. <ref>Prošper Akvitanski, a. 386</ref>
Nakon što su Burgundi postali nemogući ''[[federati]]'' Rimljanima zbog čestih upada u rimsku gornju [[Gallia Belgica|Galiju Belgicu]], nemilosrdno su privedeni kraju [[436.]], kada je rimski zapovjednik [[Flavije Aecije]] pozvao [[Huni|hunske]] plaćenike osvojiti [[Rajnsko Kraljevstvo|Rajnsko kraljevstvo]] (s glavnim gradom u starom keltsko-rimskom naselju [[Borbetomagus]]/Worms), što su i učinili [[437.]] godine. U borbi su ubili Gundahara <ref>[[Prošper Akvitanski]]; ''[[Chronica Gallica iz 452.]]''; [[Hidacije]]; i [[Sidonije Apolinar]]</ref>.
 
Nakon što su Burgundi postali nemogući ''[[federatifoederati]]'' Rimljanima zbog čestih upada u rimsku gornju [[Gallia Belgica|Galiju Belgicu]], nemilosrdno su privedeni kraju [[436.]], kada je rimski zapovjednik [[Flavije Aecije]] pozvao [[Huni|hunske]] plaćenike osvojiti [[Rajnsko Kraljevstvo|Rajnsko kraljevstvo]] (s glavnim gradom u starom keltsko-rimskom naselju [[Borbetomagus]]/Worms), što su i učinili [[437.]] godine. U borbi su ubili Gundahara <ref>[[Prošper Akvitanski]]; ''[[Chronica Gallica iz 452.]]''; [[Hidacije]]; i [[Sidonije Apolinar]]</ref>.
 
Naslijedio ga je [[Gundiok]].