Razlika između inačica stranice »Lokvarka (špilja)«

Dodano 2.330 bajtova ,  prije 9 godina
bez sažetka
[[Datoteka:Lokvarka2.JPG|mini|desno|200px|Unutrašnjost špilje.]]
[[Datoteka:Lokvarka3.JPG|mini|lijevo|200px|Unutrašnjost špilje.]]
'''Špilja Lokvarka''' smještena je neposredno uz autocestu Zagreb–Rijeka, oko 2 km istočno od centra naselja [[Lokve]], na jugoistočnim padinama brda Kameni vrh (906 m) na 760 m nadmorske visine. Od županijskog središta, grada [[Rijeke|Rijeka]], udaljena je 25 km, a od [[Delnica|Delnice]] svega 5 km. S 1200m uređene staze jedna od najvećih [[špilja]] Hrvatske prikladne za posjetu turistima. Lokvaka je zakonom zaštićena u kategoriji geomorfološkog spomenika prirode, i njom upravlja Javna ustanova Priroda.
 
==Opis==
'''Lokvarka''' je po postanku zapravo [[kaverna]], špiljski objekt bez prirodnog ulaza,čiji je otvor probijen tek u 20. stoljeću. Sastoji se od 6 etaža, od čega su prve 4 uređene za posjetitelje. Špiljski kanali nastali su u debelim slojevima jurskih vapnenaca. Otvor špilje okrenut je u pravcu juga. Prema dosadašnjim istraživanjima špilja Lokvarka dužine je 1179 m te dubine oko 275 m. Najdublji je turistički uređen speleološki objekt u Hrvatskoj, u kojem turisti mogu dosegnuti od ulaza do dna turistički uređena dijela oko 75 m dubine.
 
==Povijest==
 
==Geologija i hidrologija==
Špilja je nastala [korozivnim|korozija] djelovanjem vode duž pukotine u smjeru jugozapada u doba diluvija ([pleistocena|pleistocen]), odnosno perioda izmjene ledenih doba na Zemlji, koji je započeo prije oko 2 milijuna godina, a završio prije oko 100 000 godina. Najvjerojatnije je voda s Lokvarskog polja nekada ponirala na sadašnjem ulazu u špilju. Kada se razina polja spustila, i voda se spustila niže te je započela ponirati u današnji [[ponor]] Lokvarke, smješten na sjevernom rubu Lokvarskog polja. U gornjim etažama, koje su izgubile aktivnu ponornu funkciju, počelo je taloženje sigovine iz vode cijednice.
Josip Poljak starost je sigastih ukrasa procijenio na oko 20 000 godina, na osnovi vremena potrebna za formiranje stupa u glavnoj dvorani, ali naglašava da je starost same špilje Lokvarke mnogo veća.
Špilja Lokvarka smještena je na mjestu presijecanja dva značajna rasjeda, delničkog rasjeda i rasjeda Debele lipe.
 
==Mikroklimatski uvijeti==
Osim u području ulaza gdje temperatura i vlaga variraju ovisno o godišnjim dobima, temperature tla, zraka i vode špilje Lokvarke kreću se od 7,6 do 8,2ºC uz relativnu vlagu zraka od 100%. Temperatura vode i zraka u najnižoj etaži također variraju ovisno o godišnjem dobu, prvenstveno zbog relativno kratkog podzemnog toka vode od lokvarskog ponora do dolaznog sifona u Gordanovu dvoranu, i kreće se u rasponu od 7,7 do 9,6ºC.
 
==Fauna==
Do sada je od faune špilje Lokvarke utvrđeno oko 25 pravih špiljskih organizama (troglobionata) te desetak uvjetno špiljskih organizama (troglofila). Najzastupljeniji su [[kornjaši]]. Većina organizama pronađenih u špilji [endemični|endem] su za Hrvatsku, a ozimčev podzemljar (Croatodirus ozimeci) do sada je pronađen samo u Lokvarki.
Od kralješnjaka su za špilju Lokvarku iz skupine šišmiša (Chiroptera) zabilježeni veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) i mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros), a u zadnjoj etaži u vodenom toku iz skupine riba (Pisces) dugina ili kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss).
 
== Vanjske poveznice ==
34

uređivanja