Socijalno tržišno gospodarstvo: razlika između inačica

sitno
m (r2.7.1) (robot Dodaje: sk:Sociálne trhové hospodárstvo)
(sitno)
Sadrži sljedeće značajke: zaštitu privatne imovine, natjecanje bez [[monopol]]a, slobodno formiranje cijene, gospodarstvena neovisnost i odgovornost [[poduzetnik]]a, ograničene ekonomske funkcije države.
 
Privatno vlasništvo je preduvjet za natjecanje i slobodno formiranje cijena, kao i za rezultate poslovanja poduzetnika.
 
Preduvjet za funkcioniranje tržišnog gospodarstva je socijalna stabilnost kao i određena monetarna politika. Podrazumijeva protivljenje uporabuuporabi [[inflacija|inflacije]] za financiranje deficita i politiku pune zaposlenosti. Državna gospodarska aktivnost usmjerena je na pružanje potpore tržišnim i gospodarskiim organizacijama.
 
Socijalno tržišno gospodarstvo je opisano od strane nekih autora kao "treći put" između kapitalizma i socijalizma ili takozvani "treći način".
 
Odnosi se na ekonomski poredak [[Njemačka|Savezne Republike Njemačke]] i [[Austrija|Republike Austrije]].
 
Važni pojedinci u razvoju [[koncept]]a su [[Walter Eucken]], Wilhelm Röpke Alexandre Rüstow, Franz Bohm, [[Franz Oppenheimer]], i [[Alfred Müller-Armack]], koji je izvorno skovao pojam ''Soziale Marktwirtschaft''.
 
Pojam "socijalno tržišno gospodarstvo" je još uvijek čestčesta Ekonomska osnova većine političkih stranaka u Njemačkoj. Opredjeljenje za jedan oblik socijalne tržišne ekonomije bio je prisutan i u [[ustav]]u u [[EU|Europske unije]] ali projekt koji je napušten 2005. nakon negativnih ishoda [[referendum]]a u Francuskoj i Nizozemskoj.
 
Za razliku uod slobodnog tržišnog gospodarstva država nije pasivna, već aktivno sudjeluje u regulativnim mjerama. Neki elementi, kao što su mirovinsko osiguranje, opće [[zdravstvo|zdravstveno]] osiguranje i osiguranje zau slučajslučaju nezaposlenosti su dio sustava socijalne sigurnosti. Ta osiguranja se financiraju kombinacijom doprinosa zaposlenika, [[doprinosa]] poslodavaca i državnih [[subvencije|subvencija]].
 
[[Kategorija:Gospodarstvo]]