Prvić (Krk): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 30:
Jedino je zapadna padina južno od svjetionika pristupačnija s nekoliko gudurastih vododerina kroz koje se uspinju pastirske staze na otočnu visoravan. U zapadnim [[uvala]]ma je i desetak pješčanih žalova pogodnih za kupače, a uz najveću jugozapadnu [[Plaža|plažu]] Njivica su tragovi srednjovjekovnog naselja u vlasništvu [[Frankopani|Frankopana]]. Najbliži i jedini pristup od istoka na glavni vrh je kroz stjenoviti klanac ''Pećna'', uz koji su jedini [[izvor]]i na Prviću. Podmorje uz ostale obale je strmo i klisurasto s velikim priobalnim dubinama 70–90 m, a najdublja su dna oko jugoistočnog rta Šilo do -107 m.
Klimatski je za otok najvažnija česta i olujna [[bura]], koja po statistici bivšeg svjetionika, tu puše prosječno kroz 203 dana u godini, a orkanske snage od 11–12 bofora doseže oko 73 dana godišnje (osim ljeta), pa je to naš najburniji otok.
==Zaštita==
[[1972]]. otok je zaštićen kao specijalni [[botanika|botanički]] i [[ornitologija|ornitološki]] rezervat. Za otok je značajno da se tu gnijezde brojne vrste ptica među kojima su i [[bjeloglavi sup]] (''Gyps fulvus'') i [[suri orao]] (''Aquila chrysaetos''). Mnoge druge vrste ovdje se zadržavaju za vrijeme seobe, poput [[crvenogrli plijenor|crvenogrlog plijenora]] (''Gavia stellata''), [[crnogrli plijenor|crnogrlog plijenora]] (''Gavia arctica'') i raznih vrsta pataka. Na Prviću pasu i stada [[Ovce|ovaca]]. Dominantna vegetacija je [[garig]], gdje nalazimo brojne vrste biljnih [[endem]]a.
== Izvori ==
| |||