Razlika između inačica stranice »Monsanto«

Obrisano 288 bajtova ,  prije 8 godina
redoslijed poglavlja
(prema en.wiki; prijevod Suradnik:IrenaK; redaktura i lektura Suradnik:Posquacchera)
 
(redoslijed poglavlja)
 
= Okoliš i zdravlje =
Monsanto je u kamenolom blizu sela Groes-faena u [[Wales]]u do 1977. godine odložio tisuće tona [[otrov|toksičnog]] [[otpad]]a koji je sadražavao [[poliklorirani bifenili|poliklorirane bifenile]].<ref>{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [ http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
Godine 1998. direktor Monsanta za odnose s javnošću Phil Angell ovako je objasnio politiku korporacije: „Monsanto ne treba kontrolirati sigurnost [[biotehnologija|biotehnološki]] proizvedene [[hrana|hrane]]. Naš je interes da je prodamo što više možemo. Njezina kontrola posao je Agencije za hranu i lijekove.“<ref>Agencija za hranu i lijekove, engl. Food and Drug Administration ili skraćeno FDA, agencija je za javno zdravstvo pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi SAD-a.</ref><ref>{{eng icon}} Michael F. Jacobson, [http://www.cspinet.org/new/genetics_fda.html Meeting on the safety and labeling of genetically modified organisms], 18.11.1999., ''Center for Science in the Public Interest''. [Citirano 19.2.2012.] Izjava je izvorno objavljena 25.10.1998. u ''New York Times Magazineu''.</ref>
 
Istup tajnika Ministarstva poljoprivrede Pennsylvanije Dennisa Wolffa odjeknuo je među gnjevnim potrošačima i izvan Pennsylvanije. Pod pritiskom građana i javnosti, koji su počeli upućivati brojna pisma i telefonske pozive, intervenirao je guverner Pennsylvanije Edward Rendell i demantirao tajnika rekavši “Građani imaju pravo na potpune informacije o tomu kako se proizvodi mlijeko koje kupuju.”<ref>{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
== Onečišćenje okoliša ==
== Zagađenje u Annistonu, Alabama ==
Godine 1926., kada je o zaštiti okoliša većinom vodila brigu lokalna uprava, kompanija Monsanto utemeljila je u saveznoj državi [[Illinois]]u grad Monsanto, kasnije primenovan u Sauget, kako bi u njemu smjestila svoja kemijska postrojenja pod liberalnim zakonodavstvom i uz niske [[porez]]e. Godinama su Monsantova postrojenja u Saugetu bila najveći američki proizvođač [[poliklorirani bifenili|polikloriranih bifenila]]. Premda su 1970-ih godina poliklorirani bifenili zabranjeni, i dalje se nalaze u vodama [[rijeka (vodotok)|rijeke]] Dead Creeka.<ref>{{eng icon}} William Spain, [http://www.post-gazette.com/pg/06276/727066-28.stm Tiny Sauget, Illinois, likes business misfits], 3.10.2006., ''Post-gazette.com business''. [Citirano 17.2.2012.] Izvorni članak: {{eng icon}} [http://online.wsj.com/article/SB115984289083380869.html Yes, in my backyard: tiny Sauget, Illinois, likes business misfits], 3.10.2006., ''The Wall Street Journal''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
Godine 2002. američki [[novine|dnevni list]] ''[[The Washington Post]]'' prenio je na naslovnoj stranici prilog o nasljeđu Monsanta koje se odnosilo na [[zagađenje]] [[prirodni okoliš|okoliša]] u gradu [[Anniston, Alabama|Annistonu]] u saveznoj državi [[Alabama|Alabami]], povezano s njegovom zakonom dopuštenom proizvodnjom [[poliklorirani bifenili|polikloriranih bifenila]] (skraćeno PCB), [[kemikalija|kemikalije]] koja se prije četrdeset godina koristila kao uobičajen [[električni izolator]]. [[Tužitelj]]i su u [[parnica|parnici]] pribavili [[dokument]]e koji su pokazivali da je lokalna podružnica Monsanta više od 40 godina u lokalne [[potok]]e svjesno [[odlaganje otpada|odlagala]] [[živa|živu]] i otpad koji sadržava poliklorirane bifenile.<ref>{{eng icon}} Michael Grunwald, [http://www.washingtonpost.com/ac2/wp-dyn?pagename=article&contentId=A46648-2001Dec31 Monsanto hid decades of pollution], 1.1.2002., ''Washington Post''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
U prilogu objavljenom 27. siječnja američki dnevni list ''[[The New York Times]]'' izvjestio je da je samo tijekom 1969. godine Monsanto odložio 45 [[tona]] polikloriranih bifenila u potok Snow Creek, [[pritok]] [[rijeka (vodotok)|rijeke]] Choccolocco Creek koja [[pitka voda|pitkom vodom]] opskrbljuje velik dio tog područja. Monsanto je također zakopao milijune kilograma PCB-a u otvorene jame [[odlagalište otpada|odagališta otpada]] smještenoga na brežuljcima iznad postrojenja i u okolici.<ref>{{eng icon}} Kevin Sack, [http://www.nytimes.com/2002/01/27/us/pcb-pollution-suits-have-day-in-court-in-alabama.html PCB pollution suits have day in court in Alabama], 27.1.2002., ''The New York Times''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
Između 1965. i 1972. godine Monsanto je platio ugovornim partnerima da nezakonito odlože tisuće [[tona]] vrlo [[otrov|toksičnog]] [[otpad]]a na [[odlagalište otpada|odlagališta]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]], znajući da [[kemikalija|kemikalije]] u njemu mogu štetno djelovati i na živi svijet u [[prirodni okoliš|prirodi]] i na [[čovjek|ljude]]. Agencija za okoliš pri Ministarstvu okoline, hrane i ruralnih pitanja Ujedinjenoga Kraljevstva<ref>Agencija za okoliš, engl. ''Environment Agency''; Ministarstvo okoliša, hrane i ruralnih pitanja Ujedinjenog Kraljevstva, engl. ''Department for Environment, Food and Rural Affairs of the United Kingdom'', skr. ''DEFRA''.</ref> objavila je da se pokazalo kako kemikalije [[zagađenje|onečišćuju]] [[podzemne vode]] i [[Zemljina atmosfera|atmosferu]] i 30 godina nakon odlaganja.<ref>{{eng icon}} John Vidal, [http://www.guardian.co.uk/environment/2007/feb/12/uknews.pollution1 The wasteland: how years of secret chemical dumping left a toxic legacy. Monsanto helped to create one of the most contaminated sites in Britain], 12.2.2007., ''The Guardian''. [Citirano 12.2.2012.]</ref>
U kolovozu 2003. godine Solutia i Monsanto pristali su platiti 700 milijuna [[dolar]]a kako bi se [[nagodba|nagodili]] s preko 20000 žitelja Annistona povezanih s posljedicama zagađenja PCB-om.<ref>{{eng icon}} [http://www.ewg.org/news/700-million-deal-announced-anniston-pcbs-cases $700 million deal announced in Anniston PCBs cases], 19.8.2003., objavljeno na portalu ''Environmental Working Group''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
Godine 2002. američki [[novine|dnevni list]] ''[[The Washington Post]]'' prenio je na naslovnoj stranici prilog o nasljeđu Monsanta koje se odnosilo na [[zagađenje]] [[prirodni okoliš|okoliša]] u gradu [[Anniston, Alabama|Annistonu]] u saveznoj državi [[Alabama|Alabami]], povezano s njegovom zakonom dopuštenom proizvodnjom [[poliklorirani bifenili|polikloriranih bifenila]] (skraćeno PCB), [[kemikalija|kemikalije]] koja se prije četrdeset godina koristila kao uobičajen [[električni izolator]]. [[Tužitelj]]i su u [[parnica|parnici]] pribavili [[dokument]]e koji su pokazivali da je lokalna podružnica Monsanta više od 40 godina u lokalne [[potok]]e svjesno [[odlaganje otpada|odlagala]] [[živa|živu]] i otpad koji sadržava poliklorirane bifenile.<ref>{{eng icon}} Michael Grunwald, [http://www.washingtonpost.com/ac2/wp-dyn?pagename=article&contentId=A46648-2001Dec31 Monsanto hid decades of pollution], 1.1.2002., ''Washington Post''. [Citirano 19.2.2012.]</ref> U kolovozu 2003. godine Solutia i Monsanto pristali su platiti 700 milijuna [[dolar]]a kako bi se [[nagodba|nagodili]] s preko 20000 žitelja Annistona povezanih s posljedicama zagađenja PCB-om.<ref>{{eng icon}} [http://www.ewg.org/news/700-million-deal-announced-anniston-pcbs-cases $700 million deal announced in Anniston PCBs cases], 19.8.2003., objavljeno na portalu ''Environmental Working Group''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
U nekadašnjemu [[rudnik]]u [[vapnenac|vapnenca]] Brofiscin Quarry, blizu [[Cardiff]]a, 2003. godine došlo je do erupcije para; isparine su se proširile po okolini, a lokalno stanovništvo nije znalo da je u rudniku pohranjen [[otrov|toksični]] otpad. Vlada Velike Britanije izvijestila je da 67 kemikalija, uključujući derivate ''Agent Orangea'', [[dioksini|dioksine]] i [[poliklorirani bifenili|poliklorirane bifenile]] (skraćeno PCB), koje proizvodi isključivo Monsanto, istječe iz jednog neobloženog poroznog kanala rudnika bez odobrenja za odlaganje kemijskog otpada. Na vidjelo je izašlo da su [[podzemne vode]] zagađivane od 1970. godine.<ref>{{eng icon}} [http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/33833.aspx Brofiscin Quarry], članak objavljen na portalu Agencije za okoliš (Environment Agency) pri Ministarstvu okoline, hrane i ruralnih pitanja Ujedinjenoga Kraljevstva. [Citirano 12.2.2012.]</ref> Vlada je primila kritike zbog neobjavljivanja informacija o opsegu i pravoj prirodi [[zagađenje|zagađenja]]. Prema Agenciji za okoliš, sanacija ove lokacije u južnom [[Wales]]u, za koju kažu da je jedna od najzagađenijih u Velikoj Britaniji,<ref>{{eng icon}} John Vidal, [http://www.guardian.co.uk/environment/2007/feb/12/uknews.pollution1 The wasteland: how years of secret chemical dumping left a toxic legacy. Monsanto helped to create one of the most contaminated sites in Britain], 12.2.2007., ''The Guardian''. [Citirano 12.2.2012.]</ref> mogla bi koštati i sto milijuna [[britanska funta|funti]].
 
Monsanto je odgovoran za više od 50 terena [[zagađenje|zagađenih]] nekontroliranim odlaganjem opasnog [[otpad]]a, koji su ušli u program SITE američke Agencije za zaštitu okoliša<ref>Američka Agencija za zaštitu okoliša (engl. United States Environmental Protection Agency, skr. EPA ili USEPA) pokrenula je program SITE (''Superfund Innovative Technology Evaluation'') kako bi promovirala uporabu inovativnih remedijacijskih tehnologija i terenskih mjerenja na terenima zagađenima opasnim otpadom.</ref><ref>{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [ http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
= Pravna pitanja =
 
== Monsanto kao optuženik ==
[[Datoteka:US-Huey-helicopter-spraying-Agent-Orange-in-Vietnam.jpg|mini|200px|Američka je vojska za vrijeme vijetnamskog rata rabila herbicid ''Agent Orange'' kao defolijant i bojni otrov.]]
Veterani [[vijetnamski rat|vijetnamskoga rata]] tužili su Monsanto, kemijsku [[korporacija|korporaciju]] [[Dow Chemical Company|Dow]] i neke proizvođače [[kemikalija]] zbog [[nuspojava]] koje je izazvao [[defolijant]] ''Agent Orange'', što ga je u vijetnamskom ratu rabila američka [[vojska]].<ref>{{eng icon}} Tom Fawthrop, [http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/3798581.stm Vietnam's war against Agent Orange], 14.6.2004., članak objavljen na portalu ''BBC News''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
Monsanto je bio optuženik u najdužoj američkoj građanskoj parnici uz prisustvo [[porota|porote]], sporu Kemner protiv Monsanta. Proces je trajao od veljače 1984. do listopada 1987. godine. U sporu je sudjelovala skupina tužitelja koji su tvrdili da su [[otrov]]ani [[dioksini|dioksinom]] 1979. godine u [[kemijski akcident|kemijskom akcidentu]] koji se dogodio u [[Sturgeon, Missouri|Sturgeonu]], u saveznoj državi [[Missouri]]ju.
 
Kompanija [[Great Lakes Chemical Corporation]] (GLCC) tužila je 2000. godine Monsanto zbog podbačaja od 71 milijuna [[dolar]]a u odnosu na očekivanu prodaju.
 
[[Datoteka:US-Huey-helicopter-spraying-Agent-Orange-in-Vietnam.jpg|mini|200px|Američka je vojska za vrijeme vijetnamskog rata rabila herbicid ''Agent Orange'' kao defolijant i bojni otrov.]]
Veterani [[vijetnamski rat|vijetnamskoga rata]] tužili su Monsanto, kemijsku [[korporacija|korporaciju]] [[Dow Chemical Company|Dow]] i neke proizvođače [[kemikalija]] zbog [[nuspojava]] koje je izazvao [[defolijant]] ''Agent Orange'', što ga je u vijetnamskom ratu rabila američka [[vojska]].<ref>{{eng icon}} Tom Fawthrop, [http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/3798581.stm Vietnam's war against Agent Orange], 14.6.2004., članak objavljen na portalu ''BBC News''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
Godine 2004. najveća svjetska [[agrokemija|agrokemijska]] [[korporacija]], švicarska grupa [[Syngenta]], podigla je u [[SAD]]-u [[optužnica|optužnicu]] kojom tereti Monsanto da se koristi nasilnim metodama sa svrhom [[monopol]]iziranja [[tržište|tržišta]]. Međusobno su po nekoliko optužnica podigli i Monsanto i Syngenta.<ref>[{{eng icon}} Carey Gillam, [http://www.organicconsumers.org/monsanto/monopoly.cfm Monsanto's monopoly of biotech sector spurs lawsuit], 25.8.2004., ''Organic Consumers Association''. [Citirano 19.2.2012.]]</ref>
 
U siječnju 2005. Monsanto je pristao platiti 1,5 milijuna dolara kazne zbog davanja [[mito|mita]] [[Indonezija|indonezijskom]] dužnosniku. Monsanto je priznao da je njegov viši [[menadžer]] naputio indonezijsku konzultantsku tvrtku da 2002. godine dade 50000 dolara mita viskopozicioniranom dužnosniku indonezijskog ministarstva za zaštitu okoliša, u nastojanju da se izbjegne provođenje postupka [[procjena utjecaja na okoliš|procjene utjecaja na okoliš]] Monsantovog [[genetičko inženjerstvo|genetički modificiranog]] [[pamuk]]a. Monsanto je naložio tvrtki da izdatak za mito lažno prikaže kao naknadu za konzultantske usluge. Monsanto je također priznao da je davao mito stanovitom broju drugih visokopozicioniranih indonezijskih dužnosnika u razdoblju između 1997. i 2002. godine. Monsanto se suočio s i kaznenim prijavama i s privatnim tužbama u SAD-u, te je pristao platiti milijun dolara [[Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstvu pravosuđa SAD-a]] i 500000 dolara [[Povjerenstvo za vrijednosne papire i burzu|Povjerenstvu za vrijednosne papire i burzu SAD-a]]<ref>Povjerenstvo za vrijednosne papire i burzu (engl. United States Securities and Exchange Commission, skraćeno SEC), američka savezna agencija, utemeljena 1934. godine, koja regulira rad burzi i tržište vrijednosnim papirima.</ref> kako bi se optužba za davanje mita i drugi povezani prekršaji riješili nagodbom.<ref>{{eng icon}} [http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/4153635.stm Monsanto fined $1.5m for bribery], 7.1.2005., članak objavljen na portalu ''BBC News''. [Citirano 14.2.2012.]</ref>
 
Godine 2005. [[Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstvo pravosuđa SAD-a]] i Monsanto postigli su dogovor o povlačenju tužbe,<ref>{{eng icon}} [http://www.law.virginia.edu/pdf/faculty/garrett/monsanto.pdf Deferred prosecution agreement] u parnici Sjedinjene Američke Države protiv Monsanta. [Citirano 4.2.2012.]</ref> pri čemu je Monsanto priznao da je prekršio ''[[Foreign Corrupt Practices Act]]''<ref>''Foreign Corrupt Practices Act'' američki je zakon donesen 1977. godine, koji zabranjuje podmićivanje stranog dužnosnika ili činovnika radi ostvarenja usluga ili utjecaja; zakon je pokrenuo lavinu korupcijskih afera.</ref> i unosio lažne stavke u svoje poslovne knjige i dokumentaciju.
 
Krajem 2006. nadležni sud u francuskom gradu [[Carcassonne]]u naložio je dvojici direktora Monsantove tvrtke Asgrow da plate 15000 dolara [[novčana kazna|novčane kazne]] jer su znali da su nedopušteni [[genetičko inženjerstvo|genetički modificirani organizmi]] bili prisutni u vrećicama [[sjeme]]na koje je Asgrow uvezao 2000. godine.<ref>{{eng icon}} [http://www.laleva.org/eng/2006/12/french_monsanto_subsidiary_found_guilty_of_gmo_contamination.html French Monsanto subsidiary found guilty of GMO contamination], 18.12.2006., objavljeno na portalu ''La leva''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
Godine 2006. vlada države Andhra Pradesh podigla je tužbu protiv Monsanta i njegove indijske podružnice jer nisu poštovali odredbu koja je nalagala da kompanija ne traži naplatu po jedinstvenoj cijeni većoj od 750 [[rupija]] za pakiranje od 450 g Bt sjemena pamuka.<ref>{{eng icon}} J. Venkatesan, [http://www.hindu.com/2006/06/27/stories/2006062704310700.htm A. P. Government files contempt petition before MRTPC against Monsanto], 27.6.2006., članak objavljen na portalu ''The Hindu''. [Citirano 12.2.2012.]</ref> Vlada države [[Andhra Pradesh]] tražila je također da Monsanto oštećenim farmerima isplati naknadu od otprilike milijun dolara.
 
Godine 2007. francuski je sud oglobio Monsanto s 15000 eura zbog obmanjivanja [[javnost]]i o utjecaju njegovog [[herbicid]]a ''Roundup'' na [[prirodni okoliš|okoliš]]. Bivši predsjednik Monsantove podružnice u [[Francuska|Francuskoj]] proglašen je krivim za lažno [[oglašavanje]] kojim se ''Roundup'' prikazuje kao biorazgradiv i kojim se tvrdi da je nakon upotrebe ''Roundupa'' [[tlo]] ostalo nezagađeno. Aktivisti za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]] i za prava [[potrošač]]a pokrenuli su slučaj 2001. godine na temelju toga što je u [[Europska unija|Europskoj uniji]] [[glifosat]], glavni sastojak ''Roundupa'', klasificiran kao “opasan za okoliš” i “toksičan za vodene organizme”. Distributer Monsantovih proizvoda u Francuskoj također je oglobljen s 15000 [[euro|eura]].<ref>{{eng icon}} [http://www.terradaily.com/2006/070126154451.ovopjxml.html ''Monsanto fined in France for 'false' herbicide ads''], 26.1.2007., članak objavljen na portalu ''Terra Daily''. [Citirano 14.2.2012.]</ref>
 
Godine 2008. Okružni sud u [[District of Columbia|Columbiji]] obustavio je sudski postupak protiv Monsanta bez mogućnosti vraćanja predmeta u ponovni postupak (na što Ministarstvo pravosuđa SAD-a nije uložilo prigovor), čime je ukazao na to da je Monsanto uspio u potpunosti ispuniti uvjete dogovora.
 
Odlukom federalnog suda, u studenom 2010. godine genetički modificirani [[usjev]]i [[šećerna repa|šećerne repe]] koji su se razvili iz sjemena koje je razvio Monsanto trebali su biti uništeni.<ref>{{eng icon}} [http://www.reuters.com/article/2010/12/01/us-monsanto-sugarbeets-ruling-idUSTRE6B00Y520101201 Monsanto GMO sugarbeets to be destroyed: court], novinska vijest objavljena na portalu novinske agencije ''Reuters'' 30.11.2010. [Citirano 4.2.2012.]</ref> U veljači 2011. godine prizivni je sud opozvao odluku da se usjevi unište.<ref>{{eng icon}} [http://www.reuters.com/article/2011/02/25/monsanto-ruling-idUSN2514326820110225 UPDATE 2-Monsanto wins in latest US sugar beet ruling], novinska vijest objavljena na portalu novinske agencije ''Reuters'' 25.2.2011. [Citirano 4.2.2012.]</ref>
 
Dana 30. ožujka 2011. grupa sastavljena od preko 60 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, proizvodača sjemena i organizacija za organsku poljoprivredu u [[Kanada|Kanadi]] i [[SAD]]-u podnijela je [[tužba|tužbu]] protiv Monsanta kako bi osporili [[patent]]e kemijskog giganta na [[genetičko inženjerstvo|genetički modificirano]] [[sjeme]].<ref>{{eng icon}} [http://cban.ca/Press/Press-Releases/Farmers-and-Seed-Distributors-Sue-Monsanto-to-Protect-Themselves-from-Patents-on-Genetically-Modified-Seed Farmers and Seed Distributors Sue Monsanto to Protect Themselves from Patents on Genetically Modified Seed], 30.3.2011., članak objavljen na portalu ''CBAN Canadian Biotechnology Action Network''. [Citirano 12.2.2012.]</ref> Tužitelji tvrde da su prisiljeni preventivno podnijeti tužbu kako bi se zaštitili od optužbe da krše pravo patenta budu li ikada kontaminirani Monsantovim genetički modificiraniom sjemenom. Tužba je podnesena na federalnom okružnom [[sud]]u u [[Manhattan]]u.
 
== Monsanto kao tužitelj ==
Od sredine 1990.-ih godina Monsanto je pojedinačno tužio 145 američkih [[farma|farmera]] zbog sporova u vezi sa svojim [[genetičko inženjerstvo|genetički modificiranim]] [[sjeme]]nom. Tužbe su većinom uključivale kršenje sporazuma o [[transfer tehnologije|transferu tehnologije]], koji farmerima zabranjuje čuvanje sjemena s namjerom da bude posijano sljedeće sezone, što je među farmerima uobičajena praksa. Jedan je farmer osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci zbog kršenja sudskog naloga da uništi svoje sjeme, a uz to je morao platiti štetu kad je Monsantova tužba prerasla u kazneni progon.<ref>{{eng icon}} [http://www.monsanto.com/newsviews/Pages/saved-seed-farmer-lawsuits.aspx Saved seed farmer lawsuits], [2010.], objavljeno na portalu tvrtke ''Monsanto''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
Godine 1998. [[gen]]i što ih je [[patent]]irao Monsanto pronađeni su u [[uljana repica|uljanoj repici]] na imanju kanadskog farmera Percyja Schmeisera. Zbog toga je Monsanto tužio Percyja Schmeisera za povredu prava patenta zbog uzgajanja genetički modificirane uljane repice, otporne na Monsantov [[herbicid]] ''Roundup''. Sud je presudio da je Percy Schmeiser namjerno posijao sjeme, sudeći da “povreda proizlazi ne samo od sporadične ili ograničene kontaminacije njegove na ''Roundup'' neotporne uljane repice biljkama koje su otporne na ''Roundup''. On je zasijao svoje [[usjev]]e sjemenom za koje je znao, ili je trebao znati, da je otporno na ''Roundup''.“<ref>{{eng icon}} [http://decisions.fct-cf.gc.ca/en/2001/2001fct256/2001fct256.html Monsanto Canada Inc. and Monsanto Company and Percy Schmeiser and Schmeiser Enterprises Ltd.: Reasons for judgement], 2001., ''Federal Court (Canada)''. [Citirano 19.2.2012.]</ref> Ovaj razglašeni slučaj, Monsanto Canada Inc. protiv Schmeisera, završio je na [[Vrhovni sud Kanade|Vrhovnom sudu Kanade]]. Monsantov predstavnik Trish Jordan komentirao je: „Ovo je veoma dobra vijest za nas, g. Schmeiser prekršio je naše pravo patenta.“ Nakon niza godina povlačenja po sudu slučaj se našao pred Vrhovnim sudom Kanade 2004. godine. Sud je presudio u korist Monsanta, odbacivši Schmeiserove tvrdnje da on nije „koristio“ genom uljane repice budući da nije rabio herbicid ''Roundup''. Sud je presudio da poljoprivredna aktivnost zahtijeva angažman čovjeka, te je tako prilikom zasijavanja [[usjeva]] Schmeiser rabio gen biljke. Schmeiser je međutim odnio dio pobjede, jer je Vrhovni sud odbacio procjenu štete koju je dao niži sud. Vrhovni je sud presudio da Schmeiser ne duguje Monsantu nikakvu odštetu budući da povredom prava patenta nije ostvario [[profit]]. Iako je iznos štete bio nizak (19382 [[kanadski dolar|kanadska dolara]]), presuda je također značila da Schmeiser ne treba platiti Monsantove sudske troškove. Tijekom višegodišnjeg procesa Monsantove nasilne metode praćene su u [[mediji]]ma.
Godine 2003. Monsanto je tužio prerađivača [mlijeko|mlijeka]] Oakhurst Dairy iz [[Portland, Maine|Portlanda]] u američkoj saveznoj državi [[Maine]]u zbog reklame u kojoj su tvrdili da njihovi mliječni proizvodi ne potječu od [[krava]] koje su tretirane goveđim [[hormon rasta|hormonom rasta]], tvrdeći da takva [[reklama]] šteti njihovom poslovanju. Predsjednik tvrtke Oakhurst Diary odgovorio je: „Trebali bismo imati pravo reći ljudima čega ima, a čega nema u našem mlijeku.”<ref>[http://www.democracynow.org/2003/7/14/headlines Monsanto sues milk producer for advertising it sells hormone-free milk],14.7.2003., objavljeno na portalu ''Democracy Now!''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
Godine 1998. [[gen]]i što ih je [[patent]]irao Monsanto pronađeni su u [[uljana repica|uljanoj repici]] na imanju kanadskog farmera Percyja Schmeisera. Zbog toga je Monsanto tužio Percyja Schmeisera za povredu prava patenta zbog uzgajanja genetički modificirane uljane repice, otporne na Monsantov [[herbicid]] ''Roundup''. Sud je presudio da je Percy Schmeiser namjerno posijao sjeme, sudeći da “povreda proizlazi ne samo od sporadične ili ograničene kontaminacije njegove na ''Roundup'' neotporne uljane repice biljkama koje su otporne na ''Roundup''. On je zasijao svoje [[usjev]]e sjemenom za koje je znao, ili je trebao znati, da je otporno na ''Roundup''.“<ref>{{eng icon}} [http://decisions.fct-cf.gc.ca/en/2001/2001fct256/2001fct256.html Monsanto Canada Inc. and Monsanto Company and Percy Schmeiser and Schmeiser Enterprises Ltd.: Reasons for judgement], 2001., ''Federal Court (Canada)''. [Citirano 19.2.2012.]</ref> Ovaj razglašeni slučaj, Monsanto Canada Inc. protiv Schmeisera, završio je na [[Vrhovni sud Kanade|Vrhovnom sudu Kanade]]. Monsantov predstavnik Trish Jordan komentirao je: „Ovo je veoma dobra vijest za nas, g. Schmeiser prekršio je naše pravo patenta.“ Nakon niza godina povlačenja po sudu slučaj se našao pred Vrhovnim sudom Kanade 2004. godine. Sud je presudio u korist Monsanta, odbacivši Schmeiserove tvrdnje da on nije „koristio“ genom uljane repice budući da nije rabio herbicid ''Roundup''. Sud je presudio da poljoprivredna aktivnost zahtijeva angažman čovjeka, te je tako prilikom zasijavanja [[usjeva]] Schmeiser rabio gen biljke. Schmeiser je međutim odnio dio pobjede, jer je Vrhovni sud odbacio procjenu štete koju je dao niži sud. Vrhovni je sud presudio da Schmeiser ne duguje Monsantu nikakvu odštetu budući da povredom prava patenta nije ostvario [[profit]]. Iako je iznos štete bio nizak (19382 [[kanadski dolar|kanadska dolara]]), presuda je također značila da Schmeiser ne treba platiti Monsantove sudske troškove. Tijekom višegodišnjeg procesa Monsantove nasilne metode praćene su u [[mediji]]ma.
 
Monsanto je tražio od španjolskih carinika da istraže pošiljke [[sojino brašno|sojinog brašna]] i ustanove je li u njemu korištena Monsantova tehnologija ''Roundup Ready''.<ref>''Roundup Ready'' genetički je modificirana, na [[glifosat]] otporna i patentom zaštićena sorta soje. Sjeme ove sorte razvio je Monsanto, koji ga i proizvodi. U SAD-u je odobreno za komercijalnu uporabu 1994. godine.</ref> Monsanto tvrdi da je za uzgoj 30% proizvedene [[soja|soje]] u [[Argentina|Argentini]] korišteno [[sjeme]] ''Roundup Ready'' kupljeno na crnom tržištu. Monsanto zahtijeva da se promjeni način ubiranja [[tantijeme|tantijema]] tako da se one ubiru nakon [[žetva|žetve]], umjesto pri kupnji sjemena.
 
Godine 2002. Monsanto je tužio Garyja Rineharta, vlasnika malog seoskog dućana iz [[Missouri]]ja, tvrdeći da je prekršio njihovo pravo na [[patent]] navodno sadeći [[genetičko inženjerstvo|genetički modificirano]] sjeme Monsantove [[soja|soje]] ''Roundup Ready''. Iako Gary Rinehart nije bio ni farmer ni trgovac sjemenom, imao je izdatke za obranu pred sudom. Monsanto je na kraju odustao od tužbe, ali nikad se nije niti ispričao, niti priznao svoju grešku, niti bio prisiljen podmiriti sudske troškove tuženoga. Znani su i drugi slučajevi da su predstavnici Monsanta upadali u kuće farmera, iznosili optužbe i zahtijevali uvide u njihove evidencije.<ref>{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
== Ostali pravni postupci ==
=== U SAD-u ===
Godine 1997. lokalna TV-postaja WTVT Channel 13 iz [[Florida|Floride]], podružnica američke komercijalne [[televizija|televizijske]] mreže [[Fox Broadcasting Company|Fox]] navodno je pomagala Monsantu da se prikrije istraživačka reportaža o zdravstvenim rizicima povezanima s ''Posilacom'', Monsantovim [[brand]]om goveđeg [[hormon]]a rasta [[somatotropin]]a.<ref>{{eng icon}} Don Harkins, [http://www.proliberty.com/observer/20001204.htm Dominant media insiders fired over Monsanto/BGH expose], prosinac 2000., ''Idaho Observer''. [Citirano 5.2.2012.]</ref> Sintetički hormon ''Posilac'', korišten radi povećanja proizvodnje kravljeg [[mlijeko|mlijeka]], zabranjen je u mnogim zemljama [[prvi svijet|prvoga svijeta]], dok je u SAD-u njegovo korištenje dopušteno. Steve Wilson i Jane Akre, reporteri TV-postaje WTVT Channel 13, nisu se slagali s time da se u njihovu reportažu ''Mystery in your milk'' umetne materijal koji, smatrali su, iskrivljava činjenice ili obmanjuje gledatelje. Oboje reportera naposljetku je dobilo otkaz. Wilson i Akre navodili su osvetu kao razlog otkaza, dok je Foxova podružnica to pobijala tvrdnjama da su otpušteni zbog neposluha. Reporteri su potom tužili Fox Sudu Floride, tvrdeći da nisu smjeli dobiti otkaz zbog odbijanja da učine nešto što su smatrali nelegalnim. Godine 2000. [[porota]] na Floridi utvrdila je da nema [[dokaz (pravo)|dokaza]] da je Monsanto na neki način vršio pritisak kako bi Fox izmijenio reportažu, no da je Jane Akre, za razliku od Stevena Wilsona, otpuštena nepravedno. Presudu u korist Jane Akre prizivni je sud pobio 2003. godine, jer zakonska regulativa o [[zviždač]]ima, na koju se prvotno pozivalo, ustvari nije bila primjenjiva na ovaj slučaj.
 
Godine 2003. Monsanto je tužio prerađivača [mlijeko|mlijeka]] Oakhurst Dairy iz [[Portland, Maine|Portlanda]] u američkoj saveznoj državi [[Maine]]u zbog reklame u kojoj su tvrdili da njihovi mliječni proizvodi ne potječu od [[krava]] koje su tretirane goveđim [[hormon rasta|hormonom rasta]], tvrdeći da takva [[reklama]] šteti njihovom poslovanju. Predsjednik tvrtke Oakhurst Diary odgovorio je: „Trebali bismo imati pravo reći ljudima čega ima, a čega nema u našem mlijeku.”<ref>[http://www.democracynow.org/2003/7/14/headlines Monsanto sues milk producer for advertising it sells hormone-free milk],14.7.2003., objavljeno na portalu ''Democracy Now!''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
=== Monsanto protiv vlade Andhra Pradesha u Indiji ===
[[Države i teritoriji Indije|Indijska savezna država]] [[Andhra Pradesh]] isprva je ustala protiv transgeničnog [[pamuk]]a koji sadržava [[gen]] iz patogene [[bakterije]] [[pesticid]]nih svojstava [[Bacillus thuringiensis]] (Bt); ipak, budući da je bio veoma popularan među poljoprivrednicima, pokušali su kontrolirati njegovu [[cijena|cijenu]]. Godine 2005., nakon što je povjerenstvo indijske agencije za odobravanje genetičkog inženjerstva obznanilo istražni iskaz,<ref>{{eng icon}} [http://www.financialexpress.com/news/geac-rejects-3-varieties-of-monsanto-bt-cotton-in-ap/128593/0 GEAC rejects 3 varieties of Monsanto Bt cotton in AP], novinska vijest objavljena na portalu poslovnih novina ''The Financial Express'' 4.5.2005. [Citirano 4.2.2012.]</ref><ref>{{eng icon}} Sanjay Suri, [http://www.twnside.org.sg/title2/service215.htm Indian farmers win battle against GM cotton], 25.5.2005., ''IPS News Agency''. [Citirano 12.2.2012.]</ref> ministar poljoprivrede zabranio je Monsantu prodaju [[sjeme]]na [[pamuk]]a u državi Andhra Pradesh. Zabrana je kasnije ukinuta.
 
Američka neprofitna organizacija sa sjedištem u [[Washington]]u Center for Food Safety<ref>[http://www.centerforfoodsafety.org/ Center for Food Safety] američka je neprofitna organizacija koja se bavi zaštitom ljudskog zdravlja i okoliša, a posebnu pozornost pridaje štetnim tehnologijama proizvodnje hrane.</ref> u svojem je izvješću iz 2007. godine popisala 112 sudskih tužbi u 27 saveznih država što ih je Monsanto podigao protiv [[farmer]]a i distributera [[sjemen]]a tvrdeći da krše njegovo pravo na [[patent]] sjemena. Analiza je pokazala da se brojni farmeri nagode s Monsantom jer si ne mogu priuštiti dugotrajnu parnicu.<ref>{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [ http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
Godine 2006. vlada države Andhra Pradesh podigla je tužbu protiv Monsanta i njegove indijske podružnice jer nisu poštovali odredbu koja je nalagala da kompanija ne traži naplatu po jedinstvenoj cijeni većoj od 750 [[rupija]] za pakiranje od 450 g Bt sjemena pamuka.<ref>{{eng icon}} J. Venkatesan, [http://www.hindu.com/2006/06/27/stories/2006062704310700.htm A. P. Government files contempt petition before MRTPC against Monsanto], 27.6.2006., članak objavljen na portalu ''The Hindu''. [Citirano 12.2.2012.]</ref> Vlada države [[Andhra Pradesh]] tražila je također da Monsanto oštećenim farmerima isplati naknadu od otprilike milijun dolara.
 
Monsanto je tužio poljoprivrednu [[zadruga|zadrugu]] iz gradića Pilot Grovea u [[Missouri]]ju, tvrdeći da njihova usluga čišćenja sjemena, kako bi se sačuvalo i zasijalo prilikom sljedeće sjetve umjesto da se kupuje novo, piratstvo Monsantovog sjemena.<ref>{{eng icon}} Alan Scher Zagier, [http://www.columbiamissourian.com/stories/2008/07/10/monsanto-vs-pilot-grove-coop-protecting-patents-or/ Monsanto vs. Pilot Grove Coop: protecting patents or bullying farmers?]</ref> Zadruga je čistila sjeme desetljećima prije nego što su kompanije poput Monsanta uopće patentirale svoju tehnologiju.<ref>{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>Sudski je proces završio 2008. godine nagodbom.<ref>{{eng icon}} [http://www.monsanto.com/newsviews/Pages/pilot-grove-coop.aspx Pilot Grove Co-op], 2009., članak objavljen na portalu tvrtke ''Monsanto''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
===U SAD-u i Kanadi===
Dana 30. ožujka 2011. grupa sastavljena od preko 60 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, proizvodača sjemena i organizacija za organsku poljoprivredu u [[Kanada|Kanadi]] i [[SAD]]-u podnijela je [[tužba|tužbu]] protiv Monsanta kako bi osporili [[patent]]e kemijskog giganta na [[genetičko inženjerstvo|genetički modificirano]] [[sjeme]].<ref>{{eng icon}} [http://cban.ca/Press/Press-Releases/Farmers-and-Seed-Distributors-Sue-Monsanto-to-Protect-Themselves-from-Patents-on-Genetically-Modified-Seed Farmers and Seed Distributors Sue Monsanto to Protect Themselves from Patents on Genetically Modified Seed], 30.3.2011., članak objavljen na portalu ''CBAN Canadian Biotechnology Action Network''. [Citirano 12.2.2012.]</ref> Tužitelji tvrde da su prisiljeni preventivno podnijeti tužbu kako bi se zaštitili od optužbe da krše pravo patenta budu li ikada kontaminirani Monsantovim genetički modificiraniom sjemenom. Tužba je podnesena na federalnom okružnom [[sud]]u u [[Manhattan]]u.
 
= Kritike i otpor =
==Odlaganje toksičnog otpada u Velikoj Britaniji==
=== U SAD-u ===
Između 1965. i 1972. godine Monsanto je platio ugovornim partnerima da nezakonito odlože tisuće [[tona]] vrlo [[otrov|toksičnog]] [[otpad]]a na [[odlagalište otpada|odlagališta]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]], znajući da [[kemikalija|kemikalije]] u njemu mogu štetno djelovati i na živi svijet u [[prirodni okoliš|prirodi]] i na [[čovjek|ljude]]. Agencija za okoliš pri Ministarstvu okoline, hrane i ruralnih pitanja Ujedinjenoga Kraljevstva<ref>Agencija za okoliš, engl. ''Environment Agency''; Ministarstvo okoliša, hrane i ruralnih pitanja Ujedinjenog Kraljevstva, engl. ''Department for Environment, Food and Rural Affairs of the United Kingdom'', skr. ''DEFRA''.</ref> objavila je da se pokazalo kako kemikalije [[zagađenje|onečišćuju]] [[podzemne vode]] i [[Zemljina atmosfera|atmosferu]] i 30 godina nakon odlaganja.<ref>{{eng icon}} John Vidal, [http://www.guardian.co.uk/environment/2007/feb/12/uknews.pollution1 The wasteland: how years of secret chemical dumping left a toxic legacy. Monsanto helped to create one of the most contaminated sites in Britain], 12.2.2007., ''The Guardian''. [Citirano 12.2.2012.]</ref>
Godine 1997. lokalna TV-postaja WTVT Channel 13 iz [[Florida|Floride]], podružnica američke komercijalne [[televizija|televizijske]] mreže [[Fox Broadcasting Company|Fox]] navodno je pomagala Monsantu da se prikrije istraživačka reportaža o zdravstvenim rizicima povezanima s ''Posilacom'', Monsantovim [[brand]]om goveđeg [[hormon]]a rasta [[somatotropin]]a.<ref>{{eng icon}} Don Harkins, [http://www.proliberty.com/observer/20001204.htm Dominant media insiders fired over Monsanto/BGH expose], prosinac 2000., ''Idaho Observer''. [Citirano 5.2.2012.]</ref> Sintetički hormon ''Posilac'', korišten radi povećanja proizvodnje kravljeg [[mlijeko|mlijeka]], zabranjen je u mnogim zemljama [[prvi svijet|prvoga svijeta]], dok je u SAD-u njegovo korištenje dopušteno. Steve Wilson i Jane Akre, reporteri TV-postaje WTVT Channel 13, nisu se slagali s time da se u njihovu reportažu ''Mystery in your milk'' umetne materijal koji, smatrali su, iskrivljava činjenice ili obmanjuje gledatelje. Oboje reportera naposljetku je dobilo otkaz. Wilson i Akre navodili su osvetu kao razlog otkaza, dok je Foxova podružnica to pobijala tvrdnjama da su otpušteni zbog neposluha. Reporteri su potom tužili Fox Sudu Floride, tvrdeći da nisu smjeli dobiti otkaz zbog odbijanja da učine nešto što su smatrali nelegalnim. Godine 2000. [[porota]] na Floridi utvrdila je da nema [[dokaz (pravo)|dokaza]] da je Monsanto na neki način vršio pritisak kako bi Fox izmijenio reportažu, no da je Jane Akre, za razliku od Stevena Wilsona, otpuštena nepravedno. Presudu u korist Jane Akre prizivni je sud pobio 2003. godine, jer zakonska regulativa o [[zviždač]]ima, na koju se prvotno pozivalo, ustvari nije bila primjenjiva na ovaj slučaj.
 
U nekadašnjemu [[rudnik]]u [[vapnenac|vapnenca]] Brofiscin Quarry, blizu [[Cardiff]]a, 2003. godine došlo je do erupcije para; isparine su se proširile po okolini, a lokalno stanovništvo nije znalo da je u rudniku pohranjen [[otrov|toksični]] otpad. Vlada Velike Britanije izvijestila je da 67 kemikalija, uključujući derivate ''Agent Orangea'', [[dioksini|dioksine]] i [[poliklorirani bifenili|poliklorirane bifenile]] (skraćeno PCB), koje proizvodi isključivo Monsanto, istječe iz jednog neobloženog poroznog kanala rudnika bez odobrenja za odlaganje kemijskog otpada. Na vidjelo je izašlo da su [[podzemne vode]] zagađivane od 1970. godine.<ref>{{eng icon}} [http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/33833.aspx Brofiscin Quarry], članak objavljen na portalu Agencije za okoliš (Environment Agency) pri Ministarstvu okoline, hrane i ruralnih pitanja Ujedinjenoga Kraljevstva. [Citirano 12.2.2012.]</ref> Vlada je primila kritike zbog neobjavljivanja informacija o opsegu i pravoj prirodi [[zagađenje|zagađenja]]. Prema Agenciji za okoliš, sanacija ove lokacije u južnom [[Wales]]u, za koju kažu da je jedna od najzagađenijih u Velikoj Britaniji,<ref>{{eng icon}} John Vidal, [http://www.guardian.co.uk/environment/2007/feb/12/uknews.pollution1 The wasteland: how years of secret chemical dumping left a toxic legacy. Monsanto helped to create one of the most contaminated sites in Britain], 12.2.2007., ''The Guardian''. [Citirano 12.2.2012.]</ref> mogla bi koštati i sto milijuna [[britanska funta|funti]].
 
== Osude za davanje mita u Indoneziji ==
U siječnju 2005. Monsanto je pristao platiti 1,5 milijuna dolara kazne zbog davanja [[mito|mita]] [[Indonezija|indonezijskom]] dužnosniku. Monsanto je priznao da je njegov viši [[menadžer]] naputio indonezijsku konzultantsku tvrtku da 2002. godine dade 50000 dolara mita viskopozicioniranom dužnosniku indonezijskog ministarstva za zaštitu okoliša, u nastojanju da se izbjegne provođenje postupka [[procjena utjecaja na okoliš|procjene utjecaja na okoliš]] Monsantovog [[genetičko inženjerstvo|genetički modificiranog]] [[pamuk]]a. Monsanto je naložio tvrtki da izdatak za mito lažno prikaže kao naknadu za konzultantske usluge. Monsanto je također priznao da je davao mito stanovitom broju drugih visokopozicioniranih indonezijskih dužnosnika u razdoblju između 1997. i 2002. godine. Monsanto se suočio s i kaznenim prijavama i s privatnim tužbama u SAD-u, te je pristao platiti milijun dolara [[Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstvu pravosuđa SAD-a]] i 500000 dolara [[Povjerenstvo za vrijednosne papire i burzu|Povjerenstvu za vrijednosne papire i burzu SAD-a]]<ref>Povjerenstvo za vrijednosne papire i burzu (engl. United States Securities and Exchange Commission, skraćeno SEC), američka savezna agencija, utemeljena 1934. godine, koja regulira rad burzi i tržište vrijednosnim papirima.</ref> kako bi se optužba za davanje mita i drugi povezani prekršaji riješili nagodbom.<ref>{{eng icon}} [http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/4153635.stm Monsanto fined $1.5m for bribery], 7.1.2005., članak objavljen na portalu ''BBC News''. [Citirano 14.2.2012.]</ref>
 
Godine 2008. Okružni sud u [[District of Columbia|Columbiji]] obustavio je sudski postupak protiv Monsanta bez mogućnosti vraćanja predmeta u ponovni postupak (na što Ministarstvo pravosuđa SAD-a nije uložilo prigovor), čime je ukazao na to da je Monsanto uspio u potpunosti ispuniti uvjete dogovora.
 
== Globa u Francuskoj zbog lažnog oglašavanja ==
Godine 2007. francuski je sud oglobio Monsanto s 15000 eura zbog obmanjivanja [[javnost]]i o utjecaju njegovog [[herbicid]]a ''Roundup'' na [[prirodni okoliš|okoliš]]. Bivši predsjednik Monsantove podružnice u [[Francuska|Francuskoj]] proglašen je krivim za lažno [[oglašavanje]] kojim se ''Roundup'' prikazuje kao biorazgradiv i kojim se tvrdi da je nakon upotrebe ''Roundupa'' [[tlo]] ostalo nezagađeno. Aktivisti za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]] i za prava [[potrošač]]a pokrenuli su slučaj 2001. godine na temelju toga što je u [[Europska unija|Europskoj uniji]] [[glifosat]], glavni sastojak ''Roundupa'', klasificiran kao “opasan za okoliš” i “toksičan za vodene organizme”. Distributer Monsantovih proizvoda u Francuskoj također je oglobljen s 15000 [[euro|eura]].<ref>{{eng icon}} [http://www.terradaily.com/2006/070126154451.ovopjxml.html ''Monsanto fined in France for 'false' herbicide ads''], 26.1.2007., članak objavljen na portalu ''Terra Daily''. [Citirano 14.2.2012.]</ref>
 
== U SAD-uEuropa ==
= Otpor u Europi =
[[datoteka:Burgerinspectie_bij_Monsanto_Enkhuizen_2010-11-02_a.jpg|mini|150px|Upravna zgrada internacionalne kompanije Monsanto u Nizozemskoj]]
Europska se [[javnost]] dugo opirala [[genetičko inženjerstvo|genetički modificiranoj]] [[hrana|hrani]]. Monsanto je nailazio na žilav otpor [[Europska unija|Europske unije]] prema njihovoj genetički modificiranoj hrani. Odobravanje u Europi Monsantu je važno jer stav Europske unije o genetički modificiranoj hrani utječe na tijek debate na globalnoj razini. U Europskoj je uniji prihvaćeno nekoliko zakona o ovom pitanju i zakonodavstvo EU 2003. godine nalagalo je svim biotehnološkim kompanijama stroga pravila o [[etiketiranje|etiketiranju]], mogućnost praćenja i procjenu rizika genetički modificirane hrane. Odredbe iz 2004. odredila su postupke praćenja i etiketiranja genetički modificiranih organizama i svih proizvoda proizvedenih uz korištenje genetički modificiranih organizama. Zakonodavstvo o obveznom etiketiranju prošireno je na svu hranu i sastojke hrane proizvedene uz pomoć genetički modificiranih organizama, bez obzira na to je li moguće ustanoviti prisutnost genetički modificiranih [[DNK]] ili [[protein]]a u konačnom prehrambenom proizvodu. Ove mjere teško su naštetile Monsantu, koji drži da etiketiranje hrane kao genetički modificirane stigmatizira hranu i obmanjuje potrošače.<ref>{{eng icon}} John Vidal, [http://www.guardian.co.uk/uk/2002/jul/04/foodanddrink.eu#article_continue Tough European line on GM labelling], 4.6.2002., ''The Guardian''. [Citirano 14.2.2012.]</ref> U Europskoj je uniji od 1998. godine na snazi moratorij na odobravanje novih genetički modificiranih usjeva uslijed zabrinutosti javnosti zbog potencijalnih rizika koje nosi genetički modificirana hrana.<ref>{{eng icon}} David Teather, [http://www.guardian.co.uk/uk/2002/aug/20/research.foodanddrink#article_continue Troubled Monsanto scales down GM hopes in Europe], 20.8.2002., ''The Guardian''. [Citirano 14.2.2012.]</ref>
 
Među dokumentima u posjedu [[Wikileaks]]a nalazi se i zahtijev Monsanta upućen vladi SAD-a da izvrši snažan pritisak na zakonodavstvo Europske unije kako bi se uvela genetički modificirana hrana.<ref>{{eng icon}} [http://www.wikileaks.ch/cable/2009/05/09MADRID482.html Spain's biotech crop under threat], 19.5.2009., ''Wikileaks''. [Citirano 14.2.2012.]</ref>
 
= Soja u Argentini =
Monsanto tvrdi da je jedan od njihovih najvećih uspjeha genetički modificirana [[soja]] (''Roundup Ready'' soja) koja se uzgaja i prodaje u [[Argentina|Argentini]], [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] i širom [[SAD]]-a. Tvrdi se da je upotreba sjemena ove biljke povećala proizvodnju soje za 75% i povećala prinose za 173% u pet godina, stvarajući znatan [[profit]] farmerima. Vijest je bila dobra za farmere koji su u genetički modificiranoj soji vidjeli profitabilan usjev s dobrim predispozicijama da bude izvozna stočna hrana. Zato su se argentinski farmeri oslanjali na genetički modificiranu soju kao svoj jedini proizvod. Godine 2004. postavilo se pitanje o stvarnim prednostima ovih usjeva: znastvenici su tvrdili da su posljedice uzgajanja genetički modificirane soje u Argentini uključivale masovni egzodus sitnih poljoprivrednika sa sela, jer više nisu mogli zarađivati za život (budući da si nisu mogli priuštiti kupovinu genetički modificiranog sjemena soje) ili su otjerani sa svoje zemlje.<ref>{{spa icon}} Reboratti, Carlos. [http://redalyc.uaemex.mx/src/inicio/ArtPdfRed.jsp?iCve=30012482005# Un mar de soja : la nueva agricultura en Argentina y sus consecuencias]. // „Revista de Geografía Norte Grande“ 45(2010). Str. 63-76. ISSN 0379-8682. [Citirano 16.2.2012.]</ref>
 
Monsanto je iznosio [[argument]]aciju da degradacija [[tlo|tla]] i povećana upotreba [[pesticidi|pesticida]] nisu nastali zbog upotrebe njihove genetički modificirane soje. Monsanto ustrajava na tomu da farmeri trebaju rotirati usjeve tako da omoguće tlu da se oporavi. Farmeri bi trebali uzgajati genetički modificiranu soju a zatim je rotirati s kukuruzom ili drugim usjevima. No zbog porasta potražnje za sojom, argentinski farmeri nisu rotirali usjeve i uzgajali su samo soju, što je rezultiralo oštećenjem tla.<ref>{{eng icon}} Paul Brown, [http://www.guardian.co.uk/science/2004/apr/16/gm.food ''GM soya 'miracle' turns sour in Argentina''], 16.4.2004., ''The Guardian''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
= Kritike =
== U SAD-u ==
Američka neprofitna organizacija sa sjedištem u [[Washington]]u Center for Food Safety<ref>[http://www.centerforfoodsafety.org/ Center for Food Safety] američka je neprofitna organizacija koja se bavi zaštitom ljudskog zdravlja i okoliša, a posebnu pozornost pridaje štetnim tehnologijama proizvodnje hrane.</ref> u svojem je izvješću iz 2007. godine popisala 112 sudskih tužbi u 27 saveznih država što ih je Monsanto podigao protiv [[farmer]]a i distributera [[sjemen]]a tvrdeći da krše njegovo pravo na [[patent]] sjemena. Analiza je pokazala da se brojni farmeri nagode s Monsantom jer si ne mogu priuštiti dugotrajnu parnicu.<ref>{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [ http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
Monsanto je odgovoran za više od 50 terena [[zagađenje|zagađenih]] nekontroliranim odlaganjem opasnog [[otpad]]a, koji su ušli u program SITE američke Agencije za zaštitu okoliša<ref>Američka Agencija za zaštitu okoliša (engl. United States Environmental Protection Agency, skr. EPA ili USEPA) pokrenula je program SITE (''Superfund Innovative Technology Evaluation'') kako bi promovirala uporabu inovativnih remedijacijskih tehnologija i terenskih mjerenja na terenima zagađenima opasnim otpadom.</ref><ref>{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [ http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
Godine 2002. Monsanto je tužio Garyja Rineharta, vlasnika malog seoskog dućana iz [[Missouri]]ja, tvrdeći da je prekršio njihovo pravo na [[patent]] navodno sadeći [[genetičko inženjerstvo|genetički modificirano]] sjeme Monsantove [[soja|soje]] ''Roundup Ready''. Iako Gary Rinehart nije bio ni farmer ni trgovac sjemenom, imao je izdatke za obranu pred sudom. Monsanto je na kraju odustao od tužbe, ali nikad se nije niti ispričao, niti priznao svoju grešku, niti bio prisiljen podmiriti sudske troškove tuženoga. Znani su i drugi slučajevi da su predstavnici Monsanta upadali u kuće farmera, iznosili optužbe i zahtijevali uvide u njihove evidencije.<ref>{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
Monsanto je tužio poljoprivrednu [[zadruga|zadrugu]] iz gradića Pilot Grovea u [[Missouri]]ju, tvrdeći da njihova usluga čišćenja sjemena, kako bi se sačuvalo i zasijalo prilikom sljedeće sjetve umjesto da se kupuje novo, piratstvo Monsantovog sjemena.<ref>{{eng icon}} Alan Scher Zagier, [http://www.columbiamissourian.com/stories/2008/07/10/monsanto-vs-pilot-grove-coop-protecting-patents-or/ Monsanto vs. Pilot Grove Coop: protecting patents or bullying farmers?]</ref> Zadruga je čistila sjeme desetljećima prije nego što su kompanije poput Monsanta uopće patentirale svoju tehnologiju.<ref>{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>Sudski je proces završio 2008. godine nagodbom.<ref>{{eng icon}} [http://www.monsanto.com/newsviews/Pages/pilot-grove-coop.aspx Pilot Grove Co-op], 2009., članak objavljen na portalu tvrtke ''Monsanto''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
Godine 1926., kada je o zaštiti okoliša većinom vodila brigu lokalna uprava, kompanija Monsanto utemeljila je u saveznoj državi [[Illinois]]u grad Monsanto, kasnije primenovan u Sauget, kako bi u njemu smjestila svoja kemijska postrojenja pod liberalnim zakonodavstvom i uz niske [[porez]]e. Godinama su Monsantova postrojenja u Saugetu bila najveći američki proizvođač [[poliklorirani bifenili|polikloriranih bifenila]]. Premda su 1970-ih godina poliklorirani bifenili zabranjeni, i dalje se nalaze u vodama [[rijeka (vodotok)|rijeke]] Dead Creeka.<ref>{{eng icon}} William Spain, [http://www.post-gazette.com/pg/06276/727066-28.stm Tiny Sauget, Illinois, likes business misfits], 3.10.2006., ''Post-gazette.com business''. [Citirano 17.2.2012.] Izvorni članak: {{eng icon}} [http://online.wsj.com/article/SB115984289083380869.html Yes, in my backyard: tiny Sauget, Illinois, likes business misfits], 3.10.2006., ''The Wall Street Journal''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
== U Europi ==
Godine 2004. Monsanto je podnio dva zahtjeva za priznanje [[patent]]a za tehnologiju kontrole razmožavanja svinja posebnim genom markerom, koje je kritizirao [[Greenpeace]].<ref>{{eng icon}} [''Monsanto files patent for new invention, the pig: Greenpeace researcher uncovers chilling patent plans''], 2.8.2005., članak objavljen na portalu ''Greenpeace''. [Citirano 17.2.2012.]</ref> Oba zahtjeva za priznanje patenta prodana su kompaniji Newsham Genetics godine 2007. Iako je Europski ured za patente odbio jedan od zahtjeva kao u biti biološki proces, te se od njega odustalo,<ref>{{eng icon}} [http://register.epoline.org/espacenet/application?number=EP04757318 EP1651030 – Method for genetic improvement of terminal boars], 22.07.2009., ''European patent register''. [Citirano 17.2.2012.]</ref> drugi zahtjev, odobren 2008. godine, <ref>{{eng icon}} [http://register.epoline.org/espacenet/application?number=EP04778518 EP1651777 – Use single nucleotide polymorphism in the coding region of the porcine leptin receptor gene to enhance pork production], 22.12.2010., ''European patent register''. [Citirano 17.2.2012.]</ref> bio je meta prosvjeda stočara pred Europskim uredom za patente u [[München]]u.<ref>{{hrv icon}} Goran Goić, [http://www.dw.de/dw/article/0,,4183813,00.html Stočari protiv patenta na svinjogojstvo], 16.4.2009., članak objavljen na portalu ''Deutsche Welle''. [Citirano 17.2.2012.]</ref><ref>{{eng icon}} Laurence Peter, [http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8002503.stm ''Germans protest over pig patent''], 16.4.2009., članak objavljen na portalu ''BBC News''. [Citirano 17.2.2012.]</ref> Njemačka ministrica poljoprivrede Ilse Aigner žestoko se protivila patentu.<ref>{{deu icon}} [http://www.n24.de/news/newsitem_4984832.html ''Aigner will Schweine-Patente verbieten''], 18.4.2009., članak objavljen na portalu ''N24''. [Citirano 17.2.2012.]</ref> Monsanto je izjavio da se patent odnosi samo na svinje uzgojene korištenjem posebne Monsantove tehnologije koja locira gene koje pospješuju rast svinje, no otkad su buknule kontroverzije Monsanto tvrdi da je izašao iz industrije uzgoja svinja nakon što je svoju tvrtku Monsanto Choice Genetic prodao tvrtki Newsham Genetics LC 2007. godine.<ref>{{eng icon}} [http://www.monsanto.com/newsviews/Pages/pig-patent.aspx ''Pigs and Patents''], 2009.[?], članak objavljen na portalu tvrtke ''Monsanto''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
== U EuropiIndija ==
Monsanto je u kamenolom blizu sela Groes-faena u [[Wales]]u do 1977. godine odložio tisuće tona [[otrov|toksičnog]] [[otpad]]a koji je sadražavao [[poliklorirani bifenili|poliklorirane bifenile]].<ref>{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [ http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
== U Indiji ==
Monsanto ima kontroverznu povijest u [[Indija|Indiji]], počevši od optužbe da Monsanto koristi [[gen]]e terminatore u svojem [[sjeme]]nu kako bi iduća generacija sjemena bila sterilna, što je potaknulo prosvjede protiv korporacije.<ref>{{eng icon}} Habib Beary, [http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/465969.stm World: south Asia farmers welcome halt of 'terminator'], 5.10.1999., članak objavljen na portalu ''BBC News''. [Citirano 18.2.2012.]</ref> Indijski poljoprivrednici koji bi genetički modificirane varijetete sjemena koji sadrže gen terminator križali s lokalnim vrstama s jedne bi strane dobili sterilno sjeme, a s druge bi strane njihovo djelovanje bilo nezakonito “sjemenarsko piratstvo”.<ref>{{eng icon}} Pallab Ghosh, [http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/2998150.stm India's GM seed piracy], 17.6.2003., članak objavljen na portalu ''BBC News''. [Citirano 18.2.2012.]</ref> Osim toga Monsantovo genetički modificirano sjeme [[pamuk]]a bilo je razlog niza reakcija indijskih nevladinih organizacija zbog svoje visoke cijene: godine 2009, visoke cijene Bt sjemena pamuka dovele su poljoprivrednike na rub propasti zbog smanjenja prinosa usljed [[suša|suše]].<ref>{{eng icon}} Mahim Pratap Singh, [http://www.hindu.com/2009/08/25/stories/2009082554841400.htm Jhabua on its way to becoming Vidarbha-II?], 25.8.2009., članak objavljen na portalu ''The Hindu''. [Citirano 12.2.2012.]</ref>
 
[[Države i teritoriji Indije|Indijska savezna država]] [[Andhra Pradesh]] isprva je ustala protiv transgeničnog [[pamuk]]a koji sadržava [[gen]] iz patogene [[bakterije]] [[pesticid]]nih svojstava [[Bacillus thuringiensis]] (Bt); ipak, budući da je bio veoma popularan među poljoprivrednicima, pokušali su kontrolirati njegovu [[cijena|cijenu]]. Godine 2005., nakon što je povjerenstvo indijske agencije za odobravanje genetičkog inženjerstva obznanilo istražni iskaz,<ref>{{eng icon}} [http://www.financialexpress.com/news/geac-rejects-3-varieties-of-monsanto-bt-cotton-in-ap/128593/0 GEAC rejects 3 varieties of Monsanto Bt cotton in AP], novinska vijest objavljena na portalu poslovnih novina ''The Financial Express'' 4.5.2005. [Citirano 4.2.2012.]</ref><ref>{{eng icon}} Sanjay Suri, [http://www.twnside.org.sg/title2/service215.htm Indian farmers win battle against GM cotton], 25.5.2005., ''IPS News Agency''. [Citirano 12.2.2012.]</ref> ministar poljoprivrede zabranio je Monsantu prodaju [[sjeme]]na [[pamuk]]a u državi Andhra Pradesh. Zabrana je kasnije ukinuta.
 
U ožujku 2010. Monsanto je priznao da su kukci razvili otpornost na njihov Bt pamuk koji se uzgajao u [[Gujarat]]u, na zapadu Indije.<ref>{{eng icon}} Priscilla Jebaraj, [http://www.hindu.com/2010/03/06/stories/2010030664831400.htm Bt cotton ineffective against pest in parts of Gujarat, admits Monsanto], 6.5.2010., članak objavljen na portalu ''The Hindu''. [Citirano 18.2.2012.]</ref> Kompanija je poljoprivrednicima preporučila da prijeđu na uzgoj druge generacije njihovog transgeničnog Bt pamuka, ''Bolguard II'', koji ima dva gena za otpornost, a ne samo jedan, kako bi smanjili potreba za [[insekticid]]ima. No taj je savjet naišao na žestoke kritike, a indijska ga je vlada protumačila kao lukavu poslovnu strategiju.<ref>{{eng icon}} Priscilla Jebaraj, [http://www.hindu.com/2010/03/12/stories/2010031263690900.htm Monsanto 'admission' has business motives?], 12.5.2010., članak objavljen na portalu ''The Hindu''. [Citirano 18.2.2012.]</ref>
 
Indijska podružnica Monsanta koristila se dječjim radom u proizvodnji sjemena pamuka. Posao je uključivao rukovanje otrovnim [[pesticidi]]ma, [[insekticid]]ima i [[akaricidi]]ma kao što je [[endosulfan]], a djeca su dobivala manje od 20 [[rupija]] na dan.<ref>{{eng icon}} Davuluri Venkateswarlu, [http://www.indianet.nl/cotseed.html ''Child labour and trans-national seed companies in hybrid cotton seed production in Andhra Pradesh: study commissioned by India Committee of the Netherlands''], 2003. [Citirano 18.2.2012.]</ref>
 
== Južna Amerika ==
Monsanto tvrdi da je jedan od njihovih najvećih uspjeha genetički modificirana [[soja]] (''Roundup Ready'' soja) koja se uzgaja i prodaje u [[Argentina|Argentini]], [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] i širom [[SAD]]-a. Tvrdi se da je upotreba sjemena ove biljke povećala proizvodnju soje za 75% i povećala prinose za 173% u pet godina, stvarajući znatan [[profit]] farmerima. Vijest je bila dobra za farmere koji su u genetički modificiranoj soji vidjeli profitabilan usjev s dobrim predispozicijama da bude izvozna stočna hrana. Zato su se argentinski farmeri oslanjali na genetički modificiranu soju kao svoj jedini proizvod. Godine 2004. postavilo se pitanje o stvarnim prednostima ovih usjeva: znastvenici su tvrdili da su posljedice uzgajanja genetički modificirane soje u Argentini uključivale masovni egzodus sitnih poljoprivrednika sa sela, jer više nisu mogli zarađivati za život (budući da si nisu mogli priuštiti kupovinu genetički modificiranog sjemena soje) ili su otjerani sa svoje zemlje.<ref>{{spa icon}} Reboratti, Carlos. [http://redalyc.uaemex.mx/src/inicio/ArtPdfRed.jsp?iCve=30012482005# Un mar de soja : la nueva agricultura en Argentina y sus consecuencias]. // „Revista de Geografía Norte Grande“ 45(2010). Str. 63-76. ISSN 0379-8682. [Citirano 16.2.2012.]</ref>
 
Monsanto je iznosio [[argument]]aciju da degradacija [[tlo|tla]] i povećana upotreba [[pesticidi|pesticida]] nisu nastali zbog upotrebe njihove genetički modificirane soje. Monsanto ustrajava na tomu da farmeri trebaju rotirati usjeve tako da omoguće tlu da se oporavi. Farmeri bi trebali uzgajati genetički modificiranu soju a zatim je rotirati s kukuruzom ili drugim usjevima. No zbog porasta potražnje za sojom, argentinski farmeri nisu rotirali usjeve i uzgajali su samo soju, što je rezultiralo oštećenjem tla.<ref>{{eng icon}} Paul Brown, [http://www.guardian.co.uk/science/2004/apr/16/gm.food ''GM soya 'miracle' turns sour in Argentina''], 16.4.2004., ''The Guardian''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
= Sponzorstva =
*[http://www.forbes.com/sites/williampentland/2011/08/12/india-sues-monsanto-over-genetically-modified-eggplant/| India Sues Monsanto Over Genetically-Modified Eggplant] -->
 
= Izvori =
{{reflist|2}}
 
[[Kategorija:Poljoprivreda]]
[[Kategorija:Američke tvrtke]]
 
141

uređivanje