Razlika između inačica stranice »Monsanto«

Obrisana 604 bajta ,  prije 8 godina
m
→‎Okoliš i zdravlje: redoslijed poglavlja
(redoslijed poglavlja)
m (→‎Okoliš i zdravlje: redoslijed poglavlja)
Neki bivši zaposlenici Monsanta sada su na vodećim mjestima u američkim državnim agencijama kao što su [[Agencija za hranu i lijekove]] (engl. Food and Drug Administration ili skr. FDA), državna agencija za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]] (engl. United States Environmental Protection Agency ili skr. EPA) te [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni sud SAD-a]]. Linda Fisher naizmjence je radila u Monsantu i u EPA-i.<ref>{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 18.2.2012.]</ref>
 
= OkolišZdravlje i zdravljeokoliš =
Monsanto je u kamenolom blizu sela Groes-faena u [[Wales]]u do 1977. godine odložio tisuće tona [[otrov|toksičnog]] [[otpad]]a koji je sadražavao [[poliklorirani bifenili|poliklorirane bifenile]].<ref>{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [ http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
Godine 1998. direktor Monsanta za odnose s javnošću Phil Angell ovako je objasnio politiku korporacije: „Monsanto ne treba kontrolirati sigurnost [[biotehnologija|biotehnološki]] proizvedene [[hrana|hrane]]. Naš je interes da je prodamo što više možemo. Njezina kontrola posao je Agencije za hranu i lijekove.“<ref>Agencija za hranu i lijekove, engl. Food and Drug Administration ili skraćeno FDA, agencija je za javno zdravstvo pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi SAD-a.</ref><ref>{{eng icon}} Michael F. Jacobson, [http://www.cspinet.org/new/genetics_fda.html Meeting on the safety and labeling of genetically modified organisms], 18.11.1999., ''Center for Science in the Public Interest''. [Citirano 19.2.2012.] Izjava je izvorno objavljena 25.10.1998. u ''New York Times Magazineu''.</ref>
 
Američka državna agencija za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]] United States Environmental Protection Agency (EPA) prepoznala je Monsanto kao “potencijalno odgovornog krivca” za zagađenje 93 lokacije u [[SAD]]-u.<ref>{{eng icon}} Don Fitz, [http://www.ethicalinvesting.com/monsanto/news/10028.htm Monsanto should halt genetic engineering], 29.12.2008., ''Ethical Investing''. [Citirano 19.2.2012.]</ref> U više navrata Monsanto je bio tužen, te se [[nagodba|sudski nagodio]], za narušavanje zdravlja svojih zaposlenika ili stanovnika u blizini [[kontaminacija|kontaminiranih]] područja.
 
Godine 2004., neprofitna skupina korporacija, organizacija i pojedinaca s ciljem očuvanja i zaštite [[bioraznolikost]]i The Wildlife Habitat Council (WHC) i EPA, u sklopu svojeg programa ''National Environmental Performance Track'', uručili su kompaniji Monsanto posebno priznanje na 16. godišnjem kongresu WHC-a.<ref>{{eng icon}} [http://www.wildlifehc.org/awards/monsanto-company/ Monsanto Company], 2004., ''Wildlife Habitat Council''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
Monsanto je najveći proizvođač [[glifosat]]nih [[herbicid]]a zahvaljujući svojem [[brand]]u ''Roundup''. Izvještaj objavljen u lipnju 2011. godine povezao je glifosate s urođenim deformacijama kod [[žaba]] i [[domaća kokoš|pilića]] koji su bili izloženi znatno razrjeđenijim [[otopine|otopinama]] nego što su one koje se koriste u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[vrtlarstvo|vrtlarstvu]].<ref>{{eng icon}} Michael Antoniou [et al.]. [http://www.scribd.com/doc/57277946/RoundupandBirthDefectsv5 Roundup and birth defects], Earth Open Source, 2012.</ref>
[[datoteka:Roundup.svg|mini|Kemijska struktura Monsantovog herbicida '''''Roundup''''']]
 
== Genetički modificirani organizmi ==
Mnoge vrste [[sjeme]]na koje proizvodi Monsanto posebno su [[genetičko inženjerstvo|genetički modificirana]] kako bi bile otporne na [[poljoprivreda|poljoprivredne]] [[kemikalija|kemikalije]] koje Monstanto proizvodi, kao što je [[herbicid]] ''Roundup''. U studiji koju je objavio [[znanstveni časopis]] ''International Journal of Biological Sciences'', istraživači su [[statistika|statistički]] obradili podatke koje su dobili od Monsanta i zaključili da su genetski modificirane [[sorta|sorte]] [[kukuruz]]a uzrokovale [[hepatorenalni sindrom]]. Oni navode da je tomu uzrok prisustvo novih [[pesticid]]a zajedno s umetnutim [[gen]]ima, iako nije isključena mogućnost da je tomu razlog [[mutacija]] tijekom [[preobrazba (genetika)|transformacije]].<ref>{{eng icon}} Joël Spiroux de Vendômois [et al.], [http://www.biolsci.org/v05p0706.htm A comparison of the effects of three GM corn varieties on mammalian health]. // „International Journal of Biological Sciences“, 5(2009). Str. 706-726. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
Monsanto je uvučen u [[prijepor]] oko genetički modificirane [[hrana|hrane]] nakon [[afera Pusztai|afere Pusztai]]. [[Eksperiment]]i dr. [[Arpad Pusztai|Arpada Pusztaija]] pokazali su da je upravo proces [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]], a ne prisustvo umetnutog gena [[lektin]]a, uzrokom promjene debljine [[epitelno tkivo|epitela]] u [[crijevo|crijevima]] [[štakor]]a koji su bili hranjeni genetički modificiranim [[krumpir]]om. Drugim riječima, genetički inžinjering kao takav, a ne prisustvo pesticida, razlog je promjenama koje su naštetile štakorima. Objavljivanje ove studije izazvalo je mnoge kontroverzije.<ref>{{eng icon}} [http://www.democracynow.org/2010/12/23/wikileaks_cables_reveal_us_sought_to WikiLeaks cables reveal U.S. sought to retaliate against europe over Monsanto GM crops], 23.12.2010., transkript objavljen na portalu ''Democracy Now!''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
== Prijepor oko sjemena ''Terminator'' ==
U lipnju 2007. godine Monsanto je preuzeo kompaniju Delta and Pine Land,<ref>{{eng icon}} [http://www.monsanto.com/whoweare/Pages/monsanto-history.aspx Monsanto history], [2011.], objavljeno na portalu kompanije ''Monsanto''. [Citirano 19.2.2012.]</ref> koja je [[patent]]irala tehnologiju proizvodnje sjemena nazvanu ''Terminator''. Ova tehnologija, koja se ne koristi u komercijalne svrhe, proizvodi [[biljka|biljke]] čije je sjeme [[sterilitet|sterilno]], tako da nakon sadnje ne [[cvijet|cvatu]] i nemaju [[plod]]a. Time je onemogućeno širenje sjemena po okolini, a kupci moraju ponovo kupiti sjeme za svaku novu sadnju ako se hoće koristiti ovakvom vrstom sjemena. Posljednjih godina u stalnom je porastu širok opozicijski pokret organizacija za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]] i [[farma|farmera]] zbog opasnosti da sjeme proizvedeno ovom tehnologijom farmere učini ovisnima o proizvođačima sjemena.
 
Godine 1999. Monsanto se obvezao da neće komercijalizirati tehnologiju proizvodnje sjemena ''Terminator''.<ref>{{eng icon}} John Vidal, [http://www.guardian.co.uk/science/1999/oct/06/gm.food2 World braced for terminator 2], 6.10.1999., ''The Guardian''. [Citirano 19.2.2012.]</ref> Potpredsjednik Delte Harry Collins u listopadu 2000. godine izjavio je u novinarskom [[intervju]]u: ‘Nastavljamo raditi na [''Terminatoru'']. Nikad zapravo nismo ni usporili. Mi imamo cilj, idemo prema njegovom ostvarenju. Nikad zapravo nismo ni odustali.’<ref>{{eng icon}} Hugh Warwick, [http://www.fao.org/righttofood/KC/downloads/vl/docs/AH428.pdf Syngenta: switching off farmers' rights?], listopad 2000., objavljeno na portalu Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (engl. ''Food and Agriculture Organization of the United Nations'', skr. ''FAO''). Str. 15. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
== Rekombinantni goveđi hormon rasta (rBST) ==
Istup tajnika Ministarstva poljoprivrede Pennsylvanije Dennisa Wolffa odjeknuo je među gnjevnim potrošačima i izvan Pennsylvanije. Pod pritiskom građana i javnosti, koji su počeli upućivati brojna pisma i telefonske pozive, intervenirao je guverner Pennsylvanije Edward Rendell i demantirao tajnika rekavši “Građani imaju pravo na potpune informacije o tomu kako se proizvodi mlijeko koje kupuju.”<ref>{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
== Prijepor oko sjemena ''Terminator'' ==
== Onečišćenje okoliša ==
U lipnju 2007. godine Monsanto je preuzeo kompaniju Delta and Pine Land,<ref>{{eng icon}} [http://www.monsanto.com/whoweare/Pages/monsanto-history.aspx Monsanto history], [2011.], objavljeno na portalu kompanije ''Monsanto''. [Citirano 19.2.2012.]</ref> koja je [[patent]]irala tehnologiju proizvodnje sjemena nazvanu ''Terminator''. Ova tehnologija, koja se ne koristi u komercijalne svrhe, proizvodi [[biljka|biljke]] čije je sjeme [[sterilitet|sterilno]], tako da nakon sadnje ne [[cvijet|cvatu]] i nemaju [[plod]]a. Time je onemogućeno širenje sjemena po okolini, a kupci moraju ponovo kupiti sjeme za svaku novu sadnju ako se hoće koristiti ovakvom vrstom sjemena. Posljednjih godina u stalnom je porastu širok opozicijski pokret organizacija za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]] i [[farma|farmera]] zbog opasnosti da sjeme proizvedeno ovom tehnologijom farmere učini ovisnima o proizvođačima sjemena.
 
Godine 1999. Monsanto se obvezao da neće komercijalizirati tehnologiju proizvodnje sjemena ''Terminator''.<ref>{{eng icon}} John Vidal, [http://www.guardian.co.uk/science/1999/oct/06/gm.food2 World braced for terminator 2], 6.10.1999., ''The Guardian''. [Citirano 19.2.2012.]</ref> Potpredsjednik Delte Harry Collins u listopadu 2000. godine izjavio je u novinarskom [[intervju]]u: ‘Nastavljamo raditi na [''Terminatoru'']. Nikad zapravo nismo ni usporili. Mi imamo cilj, idemo prema njegovom ostvarenju. Nikad zapravo nismo ni odustali.’<ref>{{eng icon}} Hugh Warwick, [http://www.fao.org/righttofood/KC/downloads/vl/docs/AH428.pdf Syngenta: switching off farmers' rights?], listopad 2000., objavljeno na portalu Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (engl. ''Food and Agriculture Organization of the United Nations'', skr. ''FAO''). Str. 15. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
== OnečišćenjeOnečišćavanje okoliša ==
Godine 1926., kada je o zaštiti okoliša većinom vodila brigu lokalna uprava, kompanija Monsanto utemeljila je u saveznoj državi [[Illinois]]u grad Monsanto, kasnije primenovan u Sauget, kako bi u njemu smjestila svoja kemijska postrojenja pod liberalnim zakonodavstvom i uz niske [[porez]]e. Godinama su Monsantova postrojenja u Saugetu bila najveći američki proizvođač [[poliklorirani bifenili|polikloriranih bifenila]]. Premda su 1970-ih godina poliklorirani bifenili zabranjeni, i dalje se nalaze u vodama [[rijeka (vodotok)|rijeke]] Dead Creeka.<ref>{{eng icon}} William Spain, [http://www.post-gazette.com/pg/06276/727066-28.stm Tiny Sauget, Illinois, likes business misfits], 3.10.2006., ''Post-gazette.com business''. [Citirano 17.2.2012.] Izvorni članak: {{eng icon}} [http://online.wsj.com/article/SB115984289083380869.html Yes, in my backyard: tiny Sauget, Illinois, likes business misfits], 3.10.2006., ''The Wall Street Journal''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
 
Između 1965. i 1972. godine Monsanto je platio ugovornim partnerima da nezakonito odlože tisuće [[tona]] vrlo [[otrov|toksičnog]] [[otpad]]a na [[odlagalište otpada|odlagališta]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]], znajući da [[kemikalija|kemikalije]] u njemu mogu štetno djelovati i na živi svijet u [[prirodni okoliš|prirodi]] i na [[čovjek|ljude]]. Agencija za okoliš pri Ministarstvu okoline, hrane i ruralnih pitanja Ujedinjenoga Kraljevstva<ref>Agencija za okoliš, engl. ''Environment Agency''; Ministarstvo okoliša, hrane i ruralnih pitanja Ujedinjenog Kraljevstva, engl. ''Department for Environment, Food and Rural Affairs of the United Kingdom'', skr. ''DEFRA''.</ref> objavila je da se pokazalo kako kemikalije [[zagađenje|onečišćuju]] [[podzemne vode]] i [[Zemljina atmosfera|atmosferu]] i 30 godina nakon odlaganja.<ref>{{eng icon}} John Vidal, [http://www.guardian.co.uk/environment/2007/feb/12/uknews.pollution1 The wasteland: how years of secret chemical dumping left a toxic legacy. Monsanto helped to create one of the most contaminated sites in Britain], 12.2.2007., ''The Guardian''. [Citirano 12.2.2012.]</ref>
 
Monsanto je u kamenolom blizu sela Groes-faena u [[Wales]]u do 1977. godine odložio tisuće tona [[otrov|toksičnog]] [[otpad]]a koji je sadražavao [[poliklorirani bifenili|poliklorirane bifenile]].<ref>{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [ http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
Godine 1998. direktor Monsanta za odnose s javnošću Phil Angell ovako je objasnio politiku korporacije: „Monsanto ne treba kontrolirati sigurnost [[biotehnologija|biotehnološki]] proizvedene [[hrana|hrane]]. Naš je interes da je prodamo što više možemo. Njezina kontrola posao je Agencije za hranu i lijekove.“<ref>Agencija za hranu i lijekove, engl. Food and Drug Administration ili skraćeno FDA, agencija je za javno zdravstvo pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi SAD-a.</ref><ref>{{eng icon}} Michael F. Jacobson, [http://www.cspinet.org/new/genetics_fda.html Meeting on the safety and labeling of genetically modified organisms], 18.11.1999., ''Center for Science in the Public Interest''. [Citirano 19.2.2012.] Izjava je izvorno objavljena 25.10.1998. u ''New York Times Magazineu''.</ref>
 
Godine 2002. američki [[novine|dnevni list]] ''[[The Washington Post]]'' prenio je na naslovnoj stranici prilog o nasljeđu Monsanta koje se odnosilo na [[zagađenje]] [[prirodni okoliš|okoliša]] u gradu [[Anniston, Alabama|Annistonu]] u saveznoj državi [[Alabama|Alabami]], povezano s njegovom zakonom dopuštenom proizvodnjom [[poliklorirani bifenili|polikloriranih bifenila]] (skraćeno PCB), [[kemikalija|kemikalije]] koja se prije četrdeset godina koristila kao uobičajen [[električni izolator]]. [[Tužitelj]]i su u [[parnica|parnici]] pribavili [[dokument]]e koji su pokazivali da je lokalna podružnica Monsanta više od 40 godina u lokalne [[potok]]e svjesno [[odlaganje otpada|odlagala]] [[živa|živu]] i otpad koji sadržava poliklorirane bifenile.<ref>{{eng icon}} Michael Grunwald, [http://www.washingtonpost.com/ac2/wp-dyn?pagename=article&contentId=A46648-2001Dec31 Monsanto hid decades of pollution], 1.1.2002., ''Washington Post''. [Citirano 19.2.2012.]</ref> U kolovozu 2003. godine Solutia i Monsanto pristali su platiti 700 milijuna [[dolar]]a kako bi se [[nagodba|nagodili]] s preko 20000 žitelja Annistona povezanih s posljedicama zagađenja PCB-om.<ref>{{eng icon}} [http://www.ewg.org/news/700-million-deal-announced-anniston-pcbs-cases $700 million deal announced in Anniston PCBs cases], 19.8.2003., objavljeno na portalu ''Environmental Working Group''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
U nekadašnjemu [[rudnik]]u [[vapnenac|vapnenca]] Brofiscin Quarry, blizu [[Cardiff]]a, 2003. godine došlo je do erupcije para; isparine su se proširile po okolini, a lokalno stanovništvo nije znalo da je u rudniku pohranjen [[otrov|toksični]] otpad. Vlada Velike Britanije izvijestila je da 67 kemikalija, uključujući derivate ''Agent Orangea'', [[dioksini|dioksine]] i [[poliklorirani bifenili|poliklorirane bifenile]] (skraćeno PCB), koje proizvodi isključivo Monsanto, istječe iz jednog neobloženog poroznog kanala rudnika bez odobrenja za odlaganje kemijskog otpada. Na vidjelo je izašlo da su [[podzemne vode]] zagađivane od 1970. godine.<ref>{{eng icon}} [http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/33833.aspx Brofiscin Quarry], članak objavljen na portalu Agencije za okoliš (Environment Agency) pri Ministarstvu okoline, hrane i ruralnih pitanja Ujedinjenoga Kraljevstva. [Citirano 12.2.2012.]</ref> Vlada je primila kritike zbog neobjavljivanja informacija o opsegu i pravoj prirodi [[zagađenje|zagađenja]]. Prema Agenciji za okoliš, sanacija ove lokacije u južnom [[Wales]]u, za koju kažu da je jedna od najzagađenijih u Velikoj Britaniji,<ref>{{eng icon}} John Vidal, [http://www.guardian.co.uk/environment/2007/feb/12/uknews.pollution1 The wasteland: how years of secret chemical dumping left a toxic legacy. Monsanto helped to create one of the most contaminated sites in Britain], 12.2.2007., ''The Guardian''. [Citirano 12.2.2012.]</ref> mogla bi koštati i sto milijuna [[britanska funta|funti]].
 
Godine 2004., neprofitna skupina korporacija, organizacija i pojedinaca s ciljem očuvanja i zaštite [[bioraznolikost]]i The Wildlife Habitat Council (WHC) i EPA, u sklopu svojeg programa ''National Environmental Performance Track'', uručili su kompaniji Monsanto posebno priznanje na 16. godišnjem kongresu WHC-a.<ref>{{eng icon}} [http://www.wildlifehc.org/awards/monsanto-company/ Monsanto Company], 2004., ''Wildlife Habitat Council''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
[[datoteka:Roundup.svg|mini|Kemijska struktura Monsantovog herbicida '''''Roundup''''']]
Monsanto je odgovoran za više od 50 terena [[zagađenje|zagađenih]] nekontroliranim odlaganjem opasnog [[otpad]]a, koji su ušli u program SITE američke Agencije za zaštitu okoliša<ref>Američka Agencija za zaštitu okoliša (engl. United States Environmental Protection Agency, skr. EPA ili USEPA) pokrenula je program SITE (''Superfund Innovative Technology Evaluation'') kako bi promovirala uporabu inovativnih remedijacijskih tehnologija i terenskih mjerenja na terenima zagađenima opasnim otpadom.</ref><ref>{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [ http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
Monsanto je najveći proizvođač [[glifosat]]nih [[herbicid]]a zahvaljujući svojem [[brand]]u ''Roundup''. Izvještaj objavljen u lipnju 2011. godine povezao je glifosate s urođenim deformacijama kod [[žaba]] i [[domaća kokoš|pilića]] koji su bili izloženi znatno razrjeđenijim [[otopine|otopinama]] nego što su one koje se koriste u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[vrtlarstvo|vrtlarstvu]].<ref>{{eng icon}} Michael Antoniou [et al.]. [http://www.scribd.com/doc/57277946/RoundupandBirthDefectsv5 Roundup and birth defects], Earth Open Source, 2012.</ref>
 
= Pravna pitanja =
141

uređivanje