Slaven Tolj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1:
'''Slaven Tolj''' ([[Dubrovnik]],
== Životopis ==
Redak 10:
== Radovi ==
Tolj djeluje u kulturnom polju kroz više funkcija - kao kustos, umjetnik i voditelj umjetničkih radionica. Kroz sve vidove njegovog djelovanja provlači se osviještenost za društvena i politička pitanja, a ključno mjesto u njegovom opusu ima grad [[Dubrovnik|Dubrovnik]], kojem se uvijek iznova vraća kako bi reagirao na narušavanje njegovih vrijednosti, kako za vrijeme rata tako i u trenutačnoj političkoj klimi.
U njegovim djelima često se provlači tematika [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], pogotovo blokade Dubrovnika iz 1992.-1993. Tako u djelu '''Prekinuta igra''' (1993) Tolj suprotstavlja dvije fotografije, od kojih jedna prikazuje kapitel pilastra u kojem je među akantusovim lišćem zapela teniska loptica dok druga prikazuje dvoje djece kako se igraju odbijajući lopticu od zida. Ove fotografije, postavljene jedna pored druge, međusobno se nadopunjuju, omogućujući raznolika iščitavanja.[http://galeria-arsenal.pl/en/exhibitions/slaven-tolj-untitled-retrospective.html]
Temom rata bavi se i u svojem djelu za [[documenta X|documentu X]] u Kasselu (1997.), gdje u prostor kupole željezničke postaje postavlja lampe koje su u vrijeme rata zamjenjivale barokne lustere u crkvi sv. Ignacija, a poslije rata odbačene. On izmiješta predmete iz hrvatskog ratnog konteksta te ostavlja trag rata u sasvim drugačijem prostoru. Na ovaj način Tolj je povezao njemačko kulturno središte s dubrovačkim ratnim zbivanjima.
Propitivanje Domovinskog rata na primjeru Dubrovnika nalazimo i u brojnim drugim djelima. Tako u zagrebačkoj galeriji ''Zvonimir'' 1994. izlaže ukrasne svjetiljke koje u božićno vrijeme krase [[Stradun|Stradun]]. Svjetiljke, od kojih mnoge nisu radile, pokazuju stanje tame i propadanja u poslijeratnom gradu. A na izložbi '''Patriot''' (2007) sukobljava ratni Dubrovnik sa suvremenim stanjem, izlaganjem fotografija 139 muškaraca koji su poginuli u obrani Dubrovnika. Na ovoj izložbi ukazuje na suživot kulta memorije i komercijalnih sadržaja, s obzirom da su ove fotografije uobičajeno dio izložaka [[Palača Sponza|Palača Sponza]] koja služi za razne domjenke i društvena događanja. Izložbu je popratio i performans u kojem je Tolj naizmjenice salutirao raznim povijesnim vojnim pozdravima dok je u pozadini svirala hrvatska himna, aludirajući na arbitrarnost odanosti ovim režimima.
Osim tematike Domovinskog rata koja se uvijek iznova javlja u njegovim djelima on reagira i na aktualne društvene teme. U performansu '''Volim Zagreb''' (2008.) koji je održan u sklopu projekta [[Operacija:grad|Operacija:grad]], Tolj je šetao sat vremena centrom Zagreba s kacigom na glavi. Performans je bio izveden u čast [[Tomislav Gotovac|Tomislava Gotovca]] i njegovog performansa '''Zagreb, Volim Te''' iz 1981. Ujedno se referirao na ubojicu medijskog magnata [[Ivo Pukanić|Ive Pukanića]], čiji je lik u to vrijeme bio sveprisutan u medijima. Tolj preuzima ulogu plaćenog ubojice te hodajući maskiran (za razliku od Gotovca koji je gol šetao Ilicom) stvara osjećaj nelagode inherentan suvremenom društvu.
Iako se njegova umjetnost pretežito bavi društvenim temama, Tolj često te javne teme suočava s privatnom sferom. U svoja djela unosi element vlastitog tijela kako bi razračunao s temama identiteta, prošlosti, ljudske ranjivosti i samoće. On intimno spaja s političkim u svom performansu '''Hrana za preživljavanje''' (1993) u kojem sa suprugom [[Marija Grazio Tolj|Marijom Grazio Tolj]] maže tijelo smjesom iz limenki humanitarne pomoći te tu smjesu konzumira. Slično razračunavanje s poviješću, kako društvenom tako i individualnom, nalazimo u performansu '''Priroda i društvo''' u kojem na glavu postavlja rogove koje je naslijedio od djeda, te lupajući njima o zid pokušavao poništiti njihovu povijest (rogovi su prvotno bili namijenjeni [[Benito Mussolini|Benitu Mussoliniju]]). [http://www.nomad-tv.net/serial_cases/serial_cases_kolecek.htm]
Iako je uglavnom u svojim djelima usredotočen na lokalne teme, ponekad proširuje svoje polje djelovanja na regionalno, kao '''U očekivanju [[Willy Brandt|Willyja Brandta]]''' (1997) kada naizmjenice ispija mješavinu šljivovice i lozovače pomirujući [[Sarajevo|Sarajevo]] i Dubrovnik, ili na globalno, kao u performansu '''Globalisation''' za galeriju Exit u New Yorku (2001) kada ispijajući američki whiskey i rusku votku pomiruje ta dva konteksta.
Tolj je 2005. obnašao dužnost hrvatskog izbornika na [[Venecijanski bijenale|Venecijanskom bijenalu]].[http://www.ugdubrovnik.hr/venecija2005/tunja-tekst.htm] Ujedno je voditelj i osnivač Art radionice Lazareti u Dubrovniku u kojoj organizira izložbe, performanse, projekcije i umjetničke prezentacije. Ističe se i svojim istupima u medijima u kojima se dotiče trenutačne političke i kulturne situacije u Dubrovniku.
===Samostalne izložbe i akcije===
Line 56 ⟶ 72:
*[http://www.zarez.hr/147/kazaliste2.htm www.zarez.hr]
*[http://www.ugdubrovnik.hr/venecija2005/tunja-tekst.htm ugdubrovnik]
*http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac404.nsf/AllWebDocs/Izmedju_starudije_i_starine
*http://www.ernstmuzeum.hu/new_site/index.php?lang=en&t=484&curmenu=101
*http://www.jutarnji.hr/slaven-tolj-prosetao-gradom-kao-pukanicev-ubojica/278558/
*http://www.zarez.hr/219/z_vizualna.html
*http://www.matica.hr/Kolo/kolo0203.nsf/AllWebDocs/tolj
== Vanjske poveznice ==
| |||