Razlika između inačica stranice »Monsanto«

Dodano 266 bajtova ,  prije 10 godina
m
još jedna lektura 1. i 2. poglavlja
m (dvije slike)
m (još jedna lektura 1. i 2. poglavlja)
| slika =
| vrsta = [[Međunarodna korporacija]]
| osnutak = [[St. Louis, Missouri]], [[SAD]], [[1901.]]
| osnivači = John Francis Queeny
| sjedište =
| dodatak =
}}
'''Monsanto''' je [[međunarodna korporacija]] sa sjedištem u [[SAD]]-u koja djeluje pretežno na području [[poljoprivreda|poljoprivrede]] i [[biotehnologija|biotehnologije]]. Monsanto je vodeći svjetski proizvođač [[herbicidi|herbicida]] [[glifosat]]a, na tržištu dostupnog preko [[brand]]a herbicida "Roundup"''Roundupa'' i drugih brandova. Monsanto je također vodeći svjetski proizvođač [[genetičko inženjerstvo|genetički modificiranog]] [[sjeme]]na. Sjedište je korporacije u gradu [[Creve Coeur, Missouri|Creve CoeurCoeuru]], u saveznoj državi [[Missouri]].
 
Tvrtka [[Agracetus]] u vlasništvu tvrtke MonsantoMonsanta ima pravo na ekskluzivnu proizvodnju [[soja|sojinog]] sjemena ''Roundup Ready'' za komercijalno tržište. Godine 2005., kupovinom tvrtke [[Seminis]], Monsanto je postao najveća korporacijasvjetska nasjemenarska [[tržište|tržištu]] sjemenakorporacija.
 
Razvoj korporacije MonsantoMonsanta, uz [[reklama|reklamiranje]] genetički modificiranog sjemena i [[govedo|goveđeg]] [[hormon rasta|hormona rasta]] [[govedo|goveda]], agresivno [[parnica|parničenje]], snažno [[politika|političko]] [[lobiranje]] i uz pritiske velikihna proizvođačadruge proizvođače sjemena, dovelidoveo suje do kontroverzija širom svijeta<ref>{{eng icon}} [http://www.cbsnews.com/stories/2009/12/14/business/main5978152.shtml AP: Monsanto strong-arms seed industry], 4.1.2011., članak objavljen na portalu ''CBS News''. [Citirano 18.2.2012.]</ref> te Monsanto postaje glavnom metom [[antiglobalizacija|antiglobalizacijskog]] pokreta i [[aktivizam|aktivista]] za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]]. Zbog svoje poslovne politike Monsanto je bio pod istragom [[Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva pravosuđa SAD-a]] 2009. godine. <ref>{{eng icon}} [http://www.cbsnews.com/stories/2009/10/08/business/main5372772.shtml Monsanto focus of antitrust investigation], 4.1.2011., članak objavljen na portalu ''CBS News''. [Citirano 18.2.2012.]</ref>
 
= Povijest =
=Razvoj korporacije=
Korporaciju Monsanto osnovao je godine [[1901.]] u [[St. Louis, Missouri|St. Louisu]] John Francis Queeny. Posao je započeo svojim novcem i [[kapital]]om što ga je stekao kao distributer [[bezalkoholna pića|bezalkoholnih pića]], a kao naziv tvrtke odabrao je djevojačko [[prezime]] svoje supruge. PrviS proizvodlicencijom oveza komapanijekorištenje bilo jenjemačkog [[umjeto sladilopatent]]a na [[saharin]] na [[teritorij]]-u SAD-a, kojiMonsantov je prodanprvi proizvod bilo ovo [[umjetno sladilo]], a prodavao ga je [[The Coca-Cola Company|Coca-Coli]].<ref>{{eng icon}} [http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,848597,00.html Business: more for Monsanto], 18.5.1936, članak objavljen u magazinu ''TIME''. [Citirano 21.2.2012.]</ref>
 
Godine [[1919.]] Monsanto je ušao una Europutržište kaoEurope, gdje je s partnerom proizvođačiz [[vanilinWales]]a proizvodio [[vanilin]], [[salicilna kiselina|salicilnesalicilnu kiselinekiselinu]], [[aspirin]]a, a kasnije i nekihneke od [[kemikalija]] potrebnih za proizvodnju [[guma|gume]]. Ovaj je pogon prodan i zatvoren godine [[2010.]]
 
U svojoj trećoj dekadi, godine [[1920.]], Monsanto je proširio proizvodnju na osnovne industrijske kemikalije kao što je [[sumporna kiselina]]. Godine [[1928.]] korporaciju je preuzeo Queenyjev sin Edgar Monsanto Queeny.
 
Godine [[1940.]]-ih je godina Monsanto je postao vodeći proizvođač [[plastika|plastike]], uključujući [[polistiren]] i [[umjetna vlakna]]. Odonda do danas stalno je jedna od deset najvećih kemijskih kompanija u SAD-u. Drugi su važni Monsantovi proizvodi [[pesticidi|pesticid]] i [[insekticid]] [[DDT]] (diklordifeniltrikloretan), te [[herbicid]] [[2,4,5-T]] (triklorfenoksioctena kiselina) i [[defolijant]] ''[[Agent Orange]]'', koji se za vrijeme [[vijetnamski rat|vijetnamskog rata]] koristio kao [[defolijant]] i [[bojni otrov]] (kasnije je otkriveno da je tijekom proizvodnje kontaminiran veoma [[kancegoren]]im [[dioksin]]om), umjetno sladilo [[aspartam]] (označen [[E-brojevi|E-brojem]] [[E 951]], poznat i pod imenom ''NutraSweet''), goveđi [[hormon]] rasta [[somatotropin]], te [[poliklorobifenili]].<ref>{{eng icon}} Michael Grunwald, [http://www.washingtonpost.com/ac2/wp-dyn/A54914-2002Feb22?language=printer Monsanto held liable for PCB dumping], 23.2.2002., članak objavljen na portalu ''Washington Posta''. [Citirano 18.2.2012.]</ref> U istom desetljeću Monsanto je vodio [[projekt Dayton]], a kasnije je sudjelovao i u [[Projekt Manhattan|projektu Manhattan]], čiji je cilj bio razvoj prvog [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] te, nakon 1947., u radu Komisije za atomsku anergiju SAD-a (engl. ''United States Atomic Energy Commission'', skraćeno ''AEC'').
 
Monsanto je počeo proizvoditi DDT godine [[1944]]., kada je bio jedan od njegovih 15 proizvođača.<ref>{{eng icon}} Brian Tokar, [http://www.organicconsumers.org/corp/tokaronwar120902.cfm Agribusiness, biotechnology and war], [?], ''Organic Consumers Association. [Citirano 19.2.2012.]</ref> [[Insekticid]] DDT bio je veoma dobro prihvaćen u borbi protiv [[komarac]]a koji prenose [[malarija|malariju]]. Uporebu DDT-a u SAD-u zabranio je [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres SAD-a]] godine [[1972.]], zahvaljujući u velikoj mjeri naporima aktivista za zaštitu okoliša i poticajima [[Rachel Carson]] i njezinojnjezine knjiziknjige ''[[Tiho proljeće]]'', objavljenojobjavljene [[1962.]], kojom je informirala [[javnost]] informirana o [[nuspojava]]ma vezanima uz upotrebu DDT-a. Pred kraj desetljeća, godine 1949., Monsanto je preuzeo tvrtku ''American Viscose'' od engleske obitelji Courtauld.
 
Godine [[1954.]], Monsanto je ušao u partnerstvo s njemačkim kemijskim gigantomdivom [[Bayer]]om, tes kojim je osnovao ''Mobay'' i ušao na tržište [[poliuretan]]a u SAD-a.
 
IzmeđuTijekom 1960.-ih i 1970.-ih godina, Monsanto je postao jedan od najvažnijih proizvodača bojnog otrova ''Agent OrangeOrangea'' za [[vijetnamski rat|vojne operacije SAD-a u Vijetnamu]]. ''Agent Orange'' izazvao je istovremenovelike ištete okolišu, te goleme [[zdravlje|zdravstvene]] probleme tamošnjem stanovništvu, gdje zbog njegovog korištenja, prema procjeni vijetnamske vlade, ozbiljnih zdravstvenih problema i danas ima barem 800000 ljudi, kao i američkim vojnicima, od kojih danas njih oko 10000 danas boluje od različitih oblika [[rak (bolest)|raka]].<ref>{{eng icon}} Tom Fawthrop, [http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/3798581.stm Vietnam's war against Agent Orange], 14.6.2004., članak objavljen na portalu ''BBC News''. [Citirano 19.2.2012.]</ref><ref>{{eng icon}} Tom Fawthrop, [http://www.corpwatch.org/article.php?id=11638 Agent Orange victims sue Monsanto], 4.11.2004., članak objavljen na portalu ''CorpWatch''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
Monsanto je [[1970-ih|1970.-ih]] bio pionir u [[optoelektronika|optoelektronici]]. Godine 1986. postao je prva tvrtka koja je započela masovnu proizvodnju [[Svjetleća dioda|svjetlećih dioda]], koje koriste [[galijev arsenid fosfid]] ([[legura|leguru]] [[galijev arsenid|galijevog arsenida]] i [[galijev fosfid|galijevog fosfida]]. Ovo je otvorilo vrata eri primjene tehnologije [[Zaliveni elektronički elementi|zalivenih elektroničkih elemenata]] (eng. ''solid-state lighting'', skraćeno ''SSL'') u rasvjeti. Od 1968. do 1970. prodaja im se udvostručavala svakih nekoliko mjeseci. Njihovi proizvodi postali su [[standard]]. Primarno tržište tada su bili [[elektronika|elektronički]] [[kalkulator]]i i digitalni [[sat (instrument)|satovi]] i sl.
 
Monsanto je [[1970-ih|1970.-ih]] bio pionir u [[optoelektronika|optoelektronici]]. Godine 19861968. postao je prva tvrtka koja je započela masovnu proizvodnju [[Svjetleća dioda|svjetlećih dioda]], koje koriste [[galijev arsenid fosfid]] ([[legura|leguru]] [[galijev arsenid|galijevog arsenida]] i [[galijev fosfid|galijevog fosfida]]). Ovo je otvorilo vrata eri primjene tehnologije [[Zaliveni elektronički elementi|zalivenih elektroničkih elemenata]] (eng. ''solid-state lighting'', skraćeno ''SSL'') u rasvjeti. Od 1968. do 1970. prodaja im se udvostručavala svakih nekoliko mjeseci. NjihoviMonsantovi proizvodi postali su [[standard]]. Primarno tržište tada su bili [[elektronika|elektronički]] [[kalkulator]]i i digitalni [[sat (instrument)|satovi]] i sl.
Između 1960. i 1970., Monsanto je postao jedan od najvažnijih proizvodača bojnog otrova ''Agent Orange'' za [[vijetnamski rat|vojne operacije SAD-a u Vijetnamu]]. ''Agent Orange'' izazvao je istovremeno i goleme [[zdravlje|zdravstvene]] probleme tamošnjem stanovništvu, gdje zbog njegovog korištenja, prema procjeni vijetnamske vlade, ozbiljnih zdravstvenih problema i danas ima barem 800000 ljudi, kao i američkim vojnicima, od kojih njih oko 10000 danas boluje od različitih oblika [[rak (bolest)|raka]].<ref>{{eng icon}} Tom Fawthrop, [http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/3798581.stm Vietnam's war against Agent Orange], 14.6.2004., članak objavljen na portalu ''BBC News''. [Citirano 19.2.2012.]</ref><ref>{{eng icon}} Tom Fawthrop, [http://www.corpwatch.org/article.php?id=11638 Agent Orange victims sue Monsanto], 4.11.2004., članak objavljen na portalu ''CorpWatch''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
Godine 1979. Monsanto i američko Društvo inženjera sigurnosti (engl. ''Society of Safety Engineers'') ustanovili su godišnju nagradu za [[zaštita na radu|zaštitu na radu]] ''Edgar Monsanto Queeny Safety Professional of the Year'', nazvanu u čast prijašnjem Monsantovom izvršnom direktoru (1928.-1960.), u nastojanju da unaprijede prevenciju [[ozljeda na radu]].<ref>[http://www.asse.org/practicespecialties/interviews/SPYAward.php SPY award interview with Keith Vidal & Émer ÓBroin], [2006.], članak objavljen na portalu ''American Society of Safety Engineers. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
Znanstvenici iz Monsanta prvi su genetički modificirali biljnu [[stanica|stanicu]] godine 1982. Pet godina kasnije Monsanto je obavio prva terenska testiranja [[genetičko inženjerstvo|genetički modificiranih]] [[usjev|poljoprivrednih kultura]].
 
U procesu restrukturiranja poslovanja kroz spajanja i akvizicije, između 1997. i 2002., Monsanto je iz kemijskoga prerastao u [[biotehnologija|biotehnološkog]] gigantadiva. Dio ovog procesa uključio je i prodaju postrojenja za proizvodnju [[fenilalanin]]a korporaciji Great Lakes Chemical Corporation (GLCC) za 125 milijuna [[dolar]]a 1999. ggodine. Godinu je dana kasnije GLCC je tužio Monsanto zbog podbačaja od 71 miljuna dolara u odnosu na očekivanu prodaju.
 
Godine 2001. umirovljeni Monsantov [[kemičar]] [[William S. Knowles]] dobio je [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]] za svoj rad na [[asimetrična sinteza|asimetričnim sintezama]], koje je istraživao u Monsantu od početka 1960.-ih pa sve do umirovljenja 1986. godine.
 
Tijekom 2004. i 2005. Monsanto je tužio mnoge [[farma|poljoprivrednikefarmere]] u SAD-u i [[Kanada|Kanadi]] i SAD-u zbog kršenja [[patent]]nih prava, a posebno one koji su prodavali sjeme koje je imalosadržavalo [[gen]]e koješto ih je patentirao Monsanto. U nekim su slučajevima poljoprivrednici sufarmeri tvrdili da je sjeme sa susjednih oranica nanio [[vjetar]], ali. tajTakav je iskaz pobijen u parnici koju je Monsanto Canada Inc. vodio protiv kanadskog farmera Percyja Schmeisera, uzgajivača [[uljana repica|uljane repice]].<ref>{{eng icon}} [http://decisions.fct-cf.gc.ca/en/2001/2001fct256/2001fct256.html Monsanto Canada Inc. and Monsanto Company and Percy Schmeiser and Schmeiser Enterprises Ltd.: Reasons for judgement], 2001., ''Federal Court (Canada)''. [Citirano 19.2.2012.]</ref> U svibnju 2004. kanadski Vrhovni sud donio je odluku u korist Monsanta i presudio da je uzgajajući biljke koje sadrže patentirani genom i patentirane [[stanica|stanice]] bez [[licencija|licencije]] uzgajivač uljane repice Percy Schmeiser lišio tvrtku Monsanto Canada Inc. punog uživanja prava patenta. Takvom su presudom kanadski sudovi bili na tragu odluka [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnog suda SAD-a]] u pitanjima patentskih prava upatenta vezina [[biljka|biljakabiljke]] i [[gen]]ae.
 
U veljači 2005. Monsanto je podnio zahtjev za patentiranje svoje tehnike rasploda [[domaća svinja|svinja]], čime bi kompanija stekla pravo na [[vlasništvo]] nad svim svinjama koje se okote na ovaj način kao i nad njihovim [[krdo|krdima]]. [[Greenpeace]] tvrdi da Monsanto pokušava steći vlasništvo nad uobičajenomuobičajenim tehnikomtehnikama rasploda. <ref>{{eng icon}} [''Monsanto files patent for new invention, the pig: Greenpeace researcher uncovers chilling patent plans''], 2.8.2005., članak objavljen na portalu ''Greenpeace''. [Citirano 19.2.2012.]</ref> Monsanto tvrdi da se u njihovoj patentiranoj metodi koriste posebni instrumenti za [[inseminacija|inseminaciju]], te da je za nju potrebno mnogo manje [[sperma|spermesjemena]] nego kod normalneuobičajene oplodnje.<ref>{{eng icon}} Stephanie Condron, [http://www.dailymail.co.uk/news/article-358902/GM-crop-giant-wants-patent-super-pig.html GM crop giant wants to patent super-pig], 11.8.2005., članak objavljen na portalu ''Daily Maila''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
[[Datoteka:US-PatentTrademarkOffice-Seal.svg|mini|120px|Oznaka Ureda za patente i žigove SAD-a]]
Godine 2006. američka [[neprofitne organizacije|neprofitna udruga]] ''Public Patent Foundation'' podnosi zahtjev Uredu za patente i žigove SAD-a (engengl. ''United States Patent and Trademark Office'') pri [[Ministarstvo trgovine Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstvu trgovine SAD-a]] da opozove četiri [[patent]]a kojima se Monsanto koristio u tužbama protiv farmera. U prvom krugu ispitivanja, Ured za patente i žigove SAD-a opozvao je sva četiri patenta četirima zasebnim odlukama donesenima između veljače i srpnja 2007. godine.<ref>{{eng icon}} [http://agriculturedefensecoalition.org/sites/default/files/file/agriculture_57/57L%202007%20Monsanto%20vs%20Farmers%20U.S.%20Patent%20Information%20July%204,%202007%20Important.pdf Monsanto patents asserted against American farmers rejected by Patent Office], 24.7.2007., izvorno objavljeno na portalu ''Public Patent Foundation''. [Citirano 19.2.2012.]</ref> Monsanto je odonda uložio više prigovora na odluke.
 
U listopadu 2008. godine kanadskom odjelu tvrtke, Monsanto Canada Inc., dodijeljena je titula jednog od sto najboljih kanadskih poslodavaca. Godine 2008., 2009., 2010., 2011. i 2012. Monsanto Canada Inc. proglašen je jednim od najboljih poslodavaca u [[Manitoba|Manitobi]].<ref>{{eng icon}} [http://www.canadastop100.com/manitoba/ Manitoba's top employers], 2012., ''Canada's Top 100 Employers''. [Citirano 19.2.2012.]</ref><ref>{{eng icon}} [http://www.eluta.ca/top-employer-monsanto Employer review: Monsanto Canada Inc.], 2012., objavljeno na portalu ''eluta.ca''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
== Kronologija spajanja i akvizicija ==
Kao rezultat niza transakcija [[spajanja i akvizicije|spajanja i akvizicija]], Monsanto koji je postojao od 1901. do 2000. godine i sadašnji Monsanto pravno su dvije različite [[korporacija|korporacije]]. Iako imaju isto ime i isto sjedište, kao ite mnoge rukovodeće i ine zaposlenike, kao i odgovornosti proistekle iz aktivnosti u [[kemijska industrija|kemijskoj industriji]], jedina djelatnost koja se zadržala u sadašnjoj korporaciji jest [[industrija poljoprivrednih kemikalija|industriji poljoprivrednih kemikalja]] jedina se prenijela iz kompanije Monsanto od prije 1997. u sadašnju kompaniju Monsanto.
 
Od 1980. godine naovamo dogodile su se ove važne promjene:
 
* 1985.: Monsanto kupuje kompaniju [[G. D. Searle & Company|Searle]]. Ovim spajanjem Searleovo poslovanje s [[aspartam]]om izdvaja se u zasebnu Monsantovu [[podružnica|podružnicu]], NutraSweet Company. Izvršni direktor NutraSweeta, Robert B. Shapiro, bit će izvršni direktor Monsanta od 1995. do 2000. godine.
 
[[Datoteka:DKC 3307 Dekalb.JPG|mini|120px|DEKALB-ov kukuruz sorte DKC 3307]]
* 1996.: u travnju Monsanto kupuje 49.9%, a u studenom još ~5% [[dionica]] tvrtke Calgene, koja je proizvela [[genetičko inženjerstvo|genetički modificiranu]] rajčicu ''[[Flavr Savr]]''. Monsanto je po prvi put počeopočinje poslovati sa [[sjeme]]nom [[kukuruz]]a kad je godine 1996. kupiokupuje 40% dionica tvrtke DEKALB Genetics Corporation, proizvođača [[hibrid (botanika)|hibridnog]] sjemena kukuruza. Ostatak kompanije kupljen je 1998. godine.
 
* 1997.: Monsanto izdvaja odjele koji se bave [[kemikalija]]ma i [[vlakno|vlaknima]] te tako nastaje tvrtka Solutia Inc. Time su prenesene i sve financijske obveze vezane uz proizvodnju i kontaminaciju [[poliklorirani bifenili|polikloriranim bifenilima]] (PCB) na području [[Illinois]]a i [[Alabama|Alabame]]. U siječnju iste godine Monsanto objavljuje kupnju tvrtke Holden's Foundations Seeds, u vlasništvu obitelji Holden, zajedno s njezinom sestrinskom distribucijskom tvrtkom Corn States Hybrid Service. Sveukupna cijena akvizicije premašuje 925 milijuna dolara. U travnju iste godine Monsanto kupuje preostale dionice tvrtke Calgene.
 
* 1999.: Monsanto prodaje NutraSweet Company i još dvije kompanije.
 
* 2000.: u proljeće se Monsanto spaja s tvrtkama Pharmacia i Upjohn, a poljoprivredni odjel postaje [[podružnica]] nove Pharmacije; odjeli za medicinska istraživanja, koja uključuju proizvode kao što je ''Celebrex'', ostaju u Pharmaciji. U listopadu iste godine Pharmacia izdvaja svoju podružnicu pri Monsantu u novu kompaniju, ''novi Monsanto''. Ugovorena je obveza Monsanta da odgovara za štete koje Pharmaciji mogu nastati iz sporova protiv tvrtke Solutia. Posljedica je ovoga da je novi Monsanto i dalje stranka u brojnim sudskim [[parnica]]ma koje su povezane s djelovanjem starog Monsanta.
 
* 2000.: u listopadu Pharmacia izdvaja svoju podružnicu pri Monsantu u novu kompaniju, ''novi Monsanto''. Ugovorena je obveza Monsanta da odgovara za štete koje Pharmaciji mogu nastati iz sporova protiv tvrtke Solutia. Posljedica je ovoga da je novi Monsanto i dalje stranka u brojnim sudskim [[parnica]]ma koje su povezane s djelovanjem starog Monsanta.
 
* 2005.: za 1,4 milijarde dolara Monsanto kupuje tvrtku Seminis, vodećeg globalnog proizvođača sjemena [[voće|voća]] i [[povrće|povrća]].
 
* 2007.: u lipnju Monsanto dovršava kupnju tvrtke Delta and Pine Land Company, krupnog proizvođača sjemena [[pamuk]]a, po cijeni od 1,5 milijardi dolara. U studenom iste godine Monsanto izlazi iz posla [[svinjogojstvo|uzgoja svinja]] i odriče se “svakoga i svih [[patent|patenata]] povezanjihpovezanih sa [[domaća svinja|svinjama]], njihove primjene patenata, i sveg drugog povezanog [[intelektualno vlasništvo|intelektualnog vlasništva]]".
 
* 2008.: u kolovozu Monsanto kupuje nizozemskog sjemenarsku tvrtku za proizvodnju sjemena De Ruiter Seeds za 546 milijuna eura;, te njezin [[brand]] goveđeg [[hormon]]a rasta [[somatotropin]]a ''Posilac'' i s njimetime povezane poslove prodaje korporaciji Elanco Animal Health (odjelu tvrtke Eli Lilly and Company) po cijeni od 300 milijuna dolara uvećanoj za dodatne vezane troškove.
 
U istraživanju, razvoju i [[marketing]]u [[biotehnologija|biotehnologije]] Monsanto surađuje s njemačkom kemijskom tvrtkom [[BASF]].<ref>[http://www.corporate.basf.com/de/investor/veranstaltungen/termine/070321_interview.htm?id=V00-Eq3z_CNjlbcp.*0 Interview Dr. Jürgen Hambrecht zur Zusammenarbeit mit Monsanto], 21.3.2007., intervju objavljen na službenim stranicama tvrtke BASF. [Citirano 14.2.2012.]</ref>
== Vijeće direktora ==
[[Datoteka:Hugh Grant Monsanto.jpg|mini|130px|Hugh Grant, predsjednik i izvršni direktor Monsanta]]
Sadašnji su članovi vijeća direktora Monsanta (2012. g., abecednim redom): David L. Chicoine, čelnik najvećeg sveučilišta u Južnoj Dakoti, South Dakota State University; Janice L. Fields, predsjednica američkog McDonald’sa; Hugh Grant, predsjednik i izvršni direktor Monsanta; Arthur H. Harper, partner menadžer iz investicijske tvrtke GenNx360 Capital Partners; Gwendolyn S. King, predsjednica glasnogovorničke tvrtke Podium Prose, Laura K. Ipsen, viša potpredsjednica i glavna direktorica kompanije Cisco Systems Connected Energy Networks; Gwendolyn S. King, predsjednica glasnogovorničke tvrtke Podium Prose; C. Steven McMillan, bivši predsjednik i izvršni direktor korporacije Sara Lee; Jon R. Moeller, glavni direktor za financije u kompaniji Procter & Gamble; William U. Parfet, izvršni direktor ugovorne istraživačke organizacije MPI Research; Janice L. Fields, predsjednica američkog McDonald’sa; George H. Poste, izvršni direktor konzultantske tvrtke specijalizirane za primjenu genomskih tehnologija i računarstva u zdravstvu Health Technology Networks; Jon R. Moeller, glavni direktor za financije u kompaniji Procter & Gamble; George H. Poste, izvršni direktor u tvrtki Health Technology Networks.<ref>{{eng icon}} [http://www.monsanto.com/whoweare/Pages/board-of-directors.aspx Board of directors], 2012., objavljeno na portalu tvrtke ''Monsanto''. [Citirano 18.2.2012.]</ref>
 
== Neki javni dužnosnici bivši zaposlenici Monasanta ==
Neki bivši zaposlenici Monsanta sada su na vodećim su mjestima u američkim državnim agencijama kao što su [[Agencija za hranu i lijekove]] (engl. Food and Drug Administration ili skr. FDA), državna agencija za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]] (engl. United States Environmental Protection Agency ili skr. EPA) te [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni sud SAD-a]]. Linda Fisher naizmjence je radila u Monsantu i u EPA-i.<ref>{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 18.2.2012.]</ref>
 
= Zdravlje i okoliš =
141

uređivanje