Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodana 1.572 bajta ,  prije 7 godina
bez sažetka
 
Književnik iz BiH [[Alija Isaković]] iznio je zanimljivu konstataciju, koju ne bi trebalo isključiti, iako je izrečena napola u šali, da je baladu mogla napisati i sama Asanaginica (Fatima Arapović) nemajući kome drugom ispričati svoju bol i patnju za djecom.
 
Među zanimljive podatke o Asanaginici je došao poznati hrvatski psihijatar [[Mijo Milas]], služeći se spoznajama iz psihijatrijske struke:<ref name="Milas">[http://slobodnadalmacija.hr/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/160054/Default.aspx Slobodna Dalmacija] Dr. Mijo Milas: Asanaginicu je spjevala kršćanka i majka (razgovor vodio Siniša Kekez), 3. siječnja 2012.</ref>
* Asanaginicu je spjevala starija žena, majka i to kršćanka: pjesma pripada pjesmama koje su žene pjevale publici koja je razumjela takve pjesme. Pjesnikinja se uživljava u stanje svoje junakinje, [[projekcija]]). Da je kršćanka vidi se po tome elementu stida. Taj element najjasnije govori o kršćanskoj pripadnosti pjesme, budući da se pjesnikinja spjevanim tekstom se ne zamjera nitkome, podilazi slušateljstvu te izbjegava kritičke momente.<ref name="Milas"/>
*Balada pripada hrvatskom katoličkom puku iz [[Zabiokovlje|Zabiokovlja]]. Milas to vidi u središnjoj točci pjesme. Radi se o tome što je glavna junakinja stradala jer nije išla posjetiti ranjenoga muža, a muslimanke u takvim prigodama nisu posjećivale supruge, što je poznato iz povijesti i običaja. Postoje dodatni argumenti zašto pjesnik koji je musliman ne bi to uopće postavio. Kod muslimana je bio poznat [[talak]] (kad bi muž triput otjerao ženu, ona je morala otići), način na koji su se muslimanski parovi rastavljali, što je bio vrlo poznat običaj u Bosni. Autorica te pjesme ne zna za to odnosno sama pjesma uopće ne daje nikakvu naznaku o ''talaku''.<ref name="Milas"/>
 
==Obrade u umjetnosti==